Međutim, iako je ta mogućnost najavljena prilikom nedavne Putinove posjete Beogradu, za sada nema informacija o eventualnom izvozu. Silvija Varneti, generalna direktorka kompanije "Fiat automobili Srbija", nedavno je izjavila da bi bescarinski plasman modela fiat 500L na rusko tržište bio veoma značajan za kragujevačku fabriku, jer bi joj donio nove investicije. Međutim, na krivudavom putu "Fiatovih" automobila u Rusiju postoji mnogo prepreka, među kojima je i sam Sporazum o slobodnoj trgovini. Njegov sastavni dio je i lista proizvoda na koje se ne primjenjuje bescarisnki režim, a na njoj su, pored ostalih i putnički automobili.

Saradnik Ekonomskog instituta u Beogradu Mahmut Bušatlija kaže za Radio Slobodna Evropa da, pored toga, Sporazum o slobodnoj trgovini između Srbije i Rusije ima još ograničenja, jer ga ruska Duma nikada nije ratifikovala."On se selektivno primenjuje dodeljivanjem kvota. Inače, kada se potpisuju ti sporazumi o slobodnoj trgovini, onda prosto više nema nikakvih kvota nego je to slobodna trgovina i sve robe i sve usluge mogu da se kreću u oba pravca bez carine", kaže Bušatlija. Eventualni izvoz "Fiatovih" automobila iz Kragujevca onemogućava i članstvo Rusije u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji, koje joj oduzima pravo na povlaštene ugovore sa bilo kim drugim. Bušatlija ističe da čak i da se dozvoli bescarinski izvoz automobila iz Srbije u Rusiju, kontingent od 10.000 prodatih vozila na tom ili nekom drugom tržištu ne donosi neki veliki boljitak srpskoj ekonomiji.

Kragujevačka automobilska industrija je do devedesetih godina prošlog vijeka tijesno sarađivala sa proizvođačima vozila u Rusiji i Poljskoj. "Zastavine" fabrike su tada ruskom "Avtovazu" iz Toljatilja isporučivale dijelove za njihove automobile, dok je "Zastava" za uzvrat dobijala gotove lade. Po istom principu poslovalo se i poljskim proizvođačima, odakle su u "Zastavu" stizali polonez i 126P, a godišnja razmjena sa te dvije zemlje dostizala je oko 30.000 automobila.