Naslovna > Teme > Crne statistike
FOTO GALERIJA (26)

Saobraćajne nesreće

Crne statistike

U sedam mjeseci 2011. godine na putevima Federacije BiH smrtno su stradala 82 učesnika u saobraćaju, a za mjesec dana više u Republici Srpskoj njih 109...

Njihovi inicijali pune redove redovnih rubrika crne hronike, a njihove postupke analiziraju mnogi, da bi utvrdili ko je zapravo kriv. Da li je na kraju važno ko je kriv? Brojni su faktori koji hrane, održavaju i podržavaju uzroke saobraćajnih nesreća, a po analizama nezgoda koje su se dogodile na putevima u BiH od početka 2011. godine, na samom vrhu liste uzroka nalaze se radnje u saobraćaju, nepropisna brzina, nepoštovanje prava prvenstva prolaza, kao i vožnja u alkoholisanom stanju.

 

- Među uzrocima saobraćajnih nezgoda tri se izdvajaju kao najčešći. Na prvom mjestu su nepropisne radnje u saobraćaju sa učešćem od 29,7 odsto u ukupnom broju uzroka saobraćajnih nezgoda. Nakon toga dolaze neprilagođena brzina sa 27,8 odsto i nepoštovanje prava prvenstva prolaza za 12,1 odsto. Dakle, ova tri razloga su dovela do više od 70 odsto saobraćajnih nezgoda u proteklih osam mjeseci 2011. godine - kazao je Mladen Marić, načelnik Odjeljenja za bezbjednost saobraćaja u Upravi policije Republike Srpske.

 

Slično stanje je i na putevima u Federaciji Bosne i Hercegovine, s tim da najčešći uzroci saobraćajnih nesreća imaju nešto drugačiji redoslijed u odnosu na Republiku Srpsku.- Što se tiče najčešćih uzroka saobraćajnih nesreća, koje su se u proteklih osam mjesecu desile na putevima u Federaciji BiH, na prvom mjestu se nalazi neprilagođena brzina, koja je bila „krivac“ za 3.527 saobraćajnih nesreća. Na drugom mjestu najčešćih uzroka nalazi se vožnja u alkoholisanom stanju, zbog koje su se desile 753 saobraćajne nesreće. Najviše vozača koji su vozili pod dejstvom alkohola na prostoru Federacije BiH evidentirano je u Kantonu Sarajevo - objasnila je Mersiha Novalić, portparol Ministarstva unutrašnjih poslova Federacije BiH.

 

Dakle, najčešćih uzroka saobraćajnih nesreća nema baš mnogo, ali je broj nezgoda, kao i broj stradalih na putevima širom BiH, zaista zabrinjavajući. U proteklih osam mjeseci 2011. godine na putevima Republike Srpske evidentirano je 6.185 saobraćajnih nezgoda, što je za 37 ili 0,06 odsto manje u odnosu na 2010. godinu - rekao je Mladen Marić.


Za sedam mjeseci 2011. godine u Federaciji BiH je zabilježeno 15.879 saobraćajnih nesreća, u kojima su smrtno stradale 82 osobe, a teško je povrijeđeno njih 610. Sa lakšim povredama u ovim nesrećama prošle su 3.162 osobe.
- Nakon ovih statističkih podataka važno je napomenuti da vozači i dalje ostaju najugroženija grupa učesnika u saobraćaju. U ukupnom broju smrtno stradalih čak 46 su vozači, njih 309 je teško, a 1.527 lakše povrijeđeno - dodala je Mersiha Novalić.

 

Mada je na putevima u Republici Srpskoj zabilježen manji broj saobraćajnih nezgoda, broj smrtno stradalih je puno veći nego u Federaciji BiH.
- Dakle, u zabilježenih 6.185 saobraćajnih nesreća smrtno je stradalo čak 109 učesnika u saobraćaju, teške tjelesne povrede zadobilo je 447 lica, a lakše 1.682 - naglasio je Mladen Marić.Kada je u pitanju starosna struktura stradalih u saobraćajnim nezgodama za oba entiteta, na prvom mjestu se nalaze starija lica, a odmah iza njih mlade osobe.

 

U Ministarstvu unutrašnjih poslova Federacije BiH ističu da je najveći broj stradalih u saobraćajnih nesrećama bio starosnog doba između 51 i 60 godina. Veoma slično stanje je i u Republici Srpskoj, gdje su, prema podacima Odjeljenja za bezbjednost saobraćaja, najugroženiji učesnici u saobraćaju oni stariji od šezdeset godina, koji u ukupnom broju smrtno stradalih učestvuju sa 23,8 odsto. Iza njih, sa učešćem od 20 odsto, slijede mladi ljudi starosnog doba od 21 do 30 godina, koji su najbrojniji u segmentima teško i lakše povrijeđenih.

 

 

Što se tiče saobraćajnih nezgoda u kojima je pričinjena materijalna šteta, u Republici Srpskoj je evidentirano ukupno 4.688 saobraćajnih nezgoda, što je u odnosu na isti period prošle godine za četiri odsto manje, dok su u Federaciji BiH prema podacima iz deset kantonalnih MUP-ova, evidentirane 131.102 ovakve saobraćajne nezgode. Ako uporedimo broj nezgoda u ovoj godini sa istim periodom protekle godine, u Federaciji BiH zabilježen je porast, dok je u Republici Srpskoj došlo do smanjenja broja nezgoda, ali je porastao broj stradalih.
- Prošla, 2010. godina je u oblasti bezbjednosti saobraćaja bila statistički najbolja u protekloj deceniji. U odnosu na prošlu godinu u proteklih osam mjeseci 2011. godine smanjen je broj saobraćajnih nesreća, ali je povećan broj stradalih u svim kategorijama - objasnio je Mladen Marić.

 

S druge strane u Federaciji BiH je u odnosu na 2010. godinu zabilježeno povećanje broja saobraćajnih nezgoda za 109, a povećan je i broj teže i lakše povrijeđenih učesnika u saobraćaju. Ono što je pozitivno u ovom poređenju je činjenica da je na putevima u Federaciji BiH u odnosu na 2010. smrtno stradalo manje učesnika u saobraćaju, odnosno da su u sedam mjeseci 2010. godine smrtno stradale 23 osobe više.


Dakle, stanje bezbjednosti na našim putevima nije baš na zavidnom nivou. No koliko smo svjesni da to nije nečija tuđa briga i problem? Bezbjednost saobraćaja je jedan kompleksan problem, koji zahtijeva sistematski i organizovan pristup cijele zajednice. Upravo u skladu s tim ministarstva unutrašnjih poslova, u saradnji sa drugim nadležnim ministarstvima, ali i auto-klubovima, sprovode akcije pojačane kontrole učesnika u saobraćaju, sa akcentom na određenu problematiku i kategoriju učesnika. Ove akcije najčešće se sprovode u vidu preventivnih kampanja, ali sprovode se i akcije represivnog karaktera. Iako javnost biva blagovremeno obaviještena o akcijama, rezultati su zaista zabrinjavajući.

 

- U slučaju kada sprovodimo akcije koje imaju represivan karakter i u kojima naglasak stavljamo na kontrolu poštovanja saobraćajnih propisa i kažnjavanje prekršilaca, kao po pravilu dolazimo do poražavajućih podataka. Naime, velika većina učesnika u saobraćaju se ne pridržava saobraćajnih propisa i odredbi utvrđenih predmetnim zakonom za ovu oblast. Najčešći prekršaji koji prave učesnici u saobraćaju tiču se konzumiranja alkohola i vožnje u alkoholisanom stanju, ali i prebrze vožnje - zaključio Mladen Marić, načelnik Odjeljenja za bezbjednost saobraćaja u Upravi policije Republike Srpske.

 

Dakle, do svijesti vozača zaista je sve teže doprijeti. I prevencija i represija jedva daju neke rezultate, a dovoljno je poći od činjenice da rijetko koja vijest iz crne hronike još može da nas zapanji. Snimci i fotografije slupanih automobila, tragova kočenja, tragovi krvi, komada odjeće razbacanih po mjestima gdje su se dogodile nezgode, pa i mrtva tijela, imaju sve slabiji efekat. Zašto? Odgovor je jednostavan. Zato što su nezgode postale naša svakodnevica. Da li je moguće da ćemo na njih uskoro gledati kao na najnormalnije stvari koje jednostavno, treba da se dese...

Datum objave: 10/12/2011
Komentarišite ovaj članak


Auto Shop Magazin

Facebook