Naslovna > Teme > Dajte volan računaru i pogon na struju
FOTO GALERIJA (52)

Budućnost automobilske industrije

Dajte volan računaru i pogon na struju

Pune 132 godine nakon izuma prvog automobila pogonjenog motorom sa unutrašnjim sagorijevanjem došlo je vrijeme za krupne promjene i postepeni prelazak na alternativne pogone, ali i digitalizaciju enterijera i automatizaciju vožnje...

Kako će izgledati budućnost automobilske industrije danas je teško pouzdano odgovoriti, ali je sasvim izvjesno da su pred nama velike i korjenite promjene i da one idu u nekoliko pravaca. Prvi od njih je promjena dosadašnje pogonske tehnologije, drugi je digitalizacija enterijera i sistema upravljanja, a treći potpuna automatizacija vožnje. Iako je u automobilskom svijetu u periodu od 1886. godine i predstavljanja prvog Benzovog automobila sa motorom sa unutrašnjim sagorijevanjem do danas bilo puno turbulencija i različitih previranja čini se da su sva ona minorna u poređenju sa onim što nam slijedi. I pored otvorenih najava da motori SUS, a prije svih u Evropi omiljeni dizelaši, nemaju dalekosežnu budućnost, do septembra 2015. godine ona je bila skupa, ali ipak koliko-toliko izvjesna.

 

 

Naime, nošeni tadašnjim snažnim valom sve masovnije potražnje za dizelašima proizvođači su prećutno odobravali sve veća i veća sredstva za razvoj tehnologija i sistema neophodnih za prečišćavanje dizelskih izduvnih gasova kako bi ispunili tada važeću Euro 6 normu, koja je u međuvremenu prešla na još zahtjevniji Euro 6b, odnosno Euro 6c nivo. I to im se činilo opravdanim i ekonomski isplativim ulaganjem. U septembru 2015. godine dolazi do jednog od najvećih potresa svih vremena u automobilskom svijetu, koji je inicirala Američka agencija za zaštitu životne sredine (EPA) optuživši njemačkog giganta Volkswagen i aktuelnog najvećeg proizvođača automobila na svijetu da je varao na testu emisija štetnih azotnih oksida, koji su nus proizvod sagorjevanja dizela. Sve ono što se dalje nakon toga dešavalo od stopiranja prodaje „čistih“ TDI motora na američkom tržištu, do priznanja krivice od strane Volkswagena, otkupa spornih vozila, milionskih tužbi, odšteta, troškova... samo je dodatno učvrstilo stav da klasični dizelaši i benzinci moraju dobiti ekonomski isplativi i ekološki prihvatljivu alternativu.

 

 

Koliko je ovaj događaj uticao na automobilske tokove iz današnje perspektive najbolje oslikava činjenica da je italijansko-američki automobilski div Fiat-Chrysler Automobiles objavio da će dizelske motore za pogon putničkih automobila proizvoditi do 2022. godine. Japanska Toyota je bila još radikalnija pa je njihovo potpuno povlačenje iz ponude najavila već za tekuću godinu, dok je švedski Volvo potvrdio da odustaje od razvoja novih dizel motora, odnosno da će se postojeći zadržati u proizvodnji najdalje do 2023. godine. Do kraja godine očekuje se da će gotovo svi veći proizvođači automobila u Evropi, ali i svijetu, objaviti datume kada će dizelska srca prestati kucati u njihovim automobilima... Reakcija javnosti na nove automobilske trendove i sve glasnije zagovaranje sveopšte elektrifikacije, hibridizacije, plinifikacije, ... pogona je pomalo zbunjujuća. Jedno od najnovijih ispitivanja evropskog javnog mnjenja koje je sprovela japanska Mazda u saradnji sa agencijom Ipsos MORI u okviru „Mazda Driver Project“ projekta, pokazalo je da uprkos svim saznanjima o zagađenju životne sredine čak 60% vozača u budućnosti želi u svojim automobilima isključivo benzinske i dizel motore sa unutrašnjim sagorijevanjem. Njih 58% smatra da su moguće značajne inovacije i poboljšanja na benzinskim i dizel motorima. Dobijeni rezultati umnogome su u suprotnosti od zvaničnog stava većine država članica Evropske unije, koje snažno zagovaraju razvoj alternativnih pogonskih rješenja.

 

 

Da li je javnost slabo informisana ili je administracija pod prevelikim utiskom ekološke euforije prosudite sami, ali činjenica je da sadašnje generacije ili nisu spremne ili nisu svjesne neophodnosti korjenitih promjena u pogonskom segmentu autoindustrije. Drugi pravac u kojem se autoindustrija ubrzano transformiše i koji je nametnut savremenim trendovima i tehnološkim razvojem je digitalizacija. On se usko prepliće i nadopunjuje sa trećim pravcem transformacije, odnosno automatizacijom vožnje. Mada nisu direktno srodne, ove dvije oblasti automobilskog razvoja čine se neraskidivo povezanim, jer bi teško bilo opravdati njihovu pojedinačnu primjenu u automobilima budućnosti. Naime, princip automatizacije vožnje predviđa potpunu promjenu svijesti o vožnji kao aktivnosti za koju je neophodno aktivno učešće čovjeka. Automatizacija upravljanja oslobađa čovjeka od vožnje i omogućava mu da slobodno vrijeme koje inače troši za vožnju iskoristi na neke druge aktivnosti. Pošto će i u vozilu budućnosti, kao i u današnjim, biti lišen mogućnosti samostalnog kretanja i fizičkih aktivnosti čovjeku preostaje jedino da zabavi svoj um, odnosno da izađe iz okvira kabine zahvaljujući elektronskim bežičnim vezama sa vanjskim svijetom.

 

 

Tu u igru uskače digitalizacija kao informaciono zabavna komponenta automobila budućnosti, koja će njihovim korisnicima omogućiti uživanje u različitim multimedijalnim, komunikacionim, informativnim i ostalim sadržajima. Mada su s početka 21. vijeka bili najzagriženiji zagovornici digitalizacije automobila francuske proizvođače automobila u međuvremenu su sustigli, a u mnogim segmentima i prestigli njemački konkurenti. Tako je Audi sa najnovijom generacijom A8, a zatim i A7 i A6 modela ponudio svojim korisnicima do sada najviši stepen digitalizacije enterijera, koji podrazumijeva potpuno digitalizovan informacioni sistem, multimediju, klimatizaciju i mnogo toga još. Klasične komande su ostavljene tek za upravljanje prozorima, retrovizorima i još nekim sekundarnim sistemima, ali se u budućnosti može očekivati i njihova digitalizacija. Osim dodirnih i taktilnih upravljačkih funkcija, ponuđen je i veoma funkcionalan sistem glasovnih komandi, kojima bi se u budućnosti mogle priključiti i „misaone komande“ na čijem razvoju je za sada najdalje odmakao japanski Nissan. Naime, njegov eksperimentalni program B2V je pokazao da i trenutni nivo „elektronske inteligencije“ omogućava čovjeku da već sada vozilom upravlja mislima.

 

 

Krajnje domete automobilske industrije u skoroj budućnosti slikovito je opisao i prvi čovjek Mercedesa Dieter Zetsche, koji je na osnovu saznanja o svim onim tehnologijama sa kojima njemački proizvođač trenutno raspolaže izjavio sljedeće: „Automobilska industrija kakvu poznajemo uskoro će se transformisati i ponuditi nam jedno sasvim novo iskustvo vožnje. Biće to sistem u kojem ljudi neće imati potrebu za kupovinom i posjedovanjem automobila. Autonomno upravljanje će dobiti primat, a čovjek više neće morati polagati vozački ispit niti biti vozač. Automobili će postati javno dobro koje će dolaziti na naš poziv i prevoziti nas u skladu sa našim željama i potrebama. Spremite se na iznenađenja, velika iznenađenja“, rekao je Zetsche. Iz sadašnje perspektive budućnost automobilske industrije se čini baš takvom kako ju je opisao prvi čovjek Mercedesa, iznenađujućom.

 

 

Ako je suditi prema sadašnjim kretanjima i ubrzanom pregrupisavanju najvećih i najmoćnijih igrača na automobilskoj sceni evropski proizvođači poput Volkswagen Grupe u budućnosti će se okrenuti električnom pogonu, ali će i dalje zadržati benzinske i dizel motore. Japanska Toyota primarna je bazirana na hibridnu tehnologiju u svim njenim oblicima i jedva je dočekala da se riješi dizelaša, koje je za potrebe evropskog tržišta posljednjih godina „posuđivala“ od BMW-a.  S druge strane, francusko-japanski partneri Renault i Nissan takođe naglasak stavljaju na struju kao pogonsko gorivo, a druga genarcija Nissan Leafa najbolji je dokaz koliko su odmakli na tom polju. Toyota u određenoj mjeri eksperimentiše i sa gorivim ćelijama i hidrogenom, koji je i u fokusu interesovanja korejskom Hyundaiju, mada mu nije strana ni hibridna tehnologija. BMW je ambiciozno krenuo sa električnim i hibridnim modelima „i“ serije, ali nije daleko odmakao, jer je predstavio tek dva modela. Atraktivni koncepti najavljuju dalji razvoj ovog programa, ali Bavarci trenutno i dalje žive od stare slave i klasičnog pogona. Mercedes jednako dobro igra na svim poljima pa u svom programu ima raznovrstan izbor hibridnih, ali i električnih pogonskih kombinacija čija ozbiljnija afirmacija se tek očekuje. No, sasvim je izvjesno da se ni oni neće tako lako odreći svojih benzinskih i dizel „mašina“ u čijim čarima će kako sada stvari stoje uživati barem još jedna generacija vozača. Onima koji će doći iza njih „volan“ sigurno neće trebati...

 

NIVOI AUTONOMIJE VOZILA
Za određivanje nivoa autonomije vozila danas se koristi petostepena klasifikacija koju je utvrdila američka agencija za cestovnu sigurnost NHTSA. Stepen autonomije nekog vozila se ocjenjuje od 0 do 4 nivoa.
Nivo 0. Vozač u potpunosti upravlja vozilom, odnosno kočnicama, upravljačem, papučicom gasa.
Nivo 1: Ovaj nivo autonomije imaju vozila sa ABS i ESP sistemima, odnosno vozila sa elektronskim sistemom nadzora „mrtvog ugla“.
Nivo 2. Vozilo mora imati barem dvije potpuno automatizovane funkcije poput aktivnog tempomata i sistema za nadzor kretanja u saobraćajnoj traci sa funkcijom vraćanja pravca.
Nivo 3. Vozilo ima sisteme koji omogućavaju potpuno preuzimanje kontrole upravljanja u slučaju opasnosti. Vozač ima mogućnost preuzimanja kontrole u svakom trenutku.
Nivo 4. Potpuno autonomno vozilo u kojem vozač zadaje rutu kretanja, ali ne mora posjedovati upravljačke sposobnosti. Vozilo se može kretati bez prisustva ljudi u njemu.

Datum objave: 15/04/2018
Komentarišite ovaj članak


Auto Shop Magazin

Facebook