Naslovna > Teme > Daleko smo još od utičnice

Sadašnjost i budućnost električnih automobila u BiH

Daleko smo još od utičnice

Mada su električni automobili svakim danom sve popularniji na evropskom i svjetskom nivou, u BiH je do danas registrovano samo 14 ovakvih vozila. Za njihovu ozbiljniju afirmaciju neophodan je sistemski angažman države, koja treba da posloži kockice kako zakonodavstvu, tako i praksi...

Popularnost električnih automobila u svijetu silovito raste iz godine u godinu. Jedan od najpoznatijih globalnih automobilskih časopisa američki Automotive News objavio je da je samo tokom 2017. njihova prodaja na evropskom tržištu dostigla 100.000 jedinica, a da bi već ove trebalo da dostigne i prestigne cifru od 200.000 vozila. Prognozira se da bi do 2020. samo u Evropi godišnje trebalo da se proda više od 600.000 električnih automobila, koji bi tim tempom do 2025. godine trebalo da preuzmu primat nad vozila pogonjenim motorima sa unutrašnjim saogrijevanjem. Kada se ovoj priči pridodaju i sve masovniji hibridni modeli, onda postaje jasno u kojem smjeru automobilska industrija trasira svoj put u budućnosti. Gdje je Bosna i Hercegovina trenutno na tom putu i koliko je visoka naša svijest o električnim automobilima možda i ponajbolje potvrđuju podaci o broju registrovanih „električara“. Prema podacima Agencije za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka BiH (IDDEEA) u našoj zemlji je trenutno registrovano 14 potpuno električnih vozila. Napominjemo da u ovu evidenciju nisu uvrštena hibridna vozila, koja koriste kombinovani pogon električnog i motora sa unutrašnjim sagorijevanjem, niti manja električna vozila poput mopeda, vozila za „golf“ i slično... Uvid u IDDEEA-inu evidenciju pokazuje i da je 13 električnih vozila registrovano u Federaciji BiH, jedno u Brčko distriktu, dok u Republici Spskoj još nema nijednog. Mada se na bh. putevima vozi i određen broj električnih automobila sa stranim registarskim oznakama, iz uvoda je više nego jasno da smo i u ovom segmentu, kao i u mnogim ostalim na začelju „evropskog puta“.

 

Ovakav trend je rekli bismo i očekivan, jer je bh. zakonodavstvo uprkos brojnim izmjenama i dopunama predmetnog Zakona o osnovama bezbjednosti saobraćaja naprosto previdjelo, da ne kažemo ignorisalo električne automobile. Pojam električni u ovom dokumentu se spominje na četiri mjesta. U jednom slučaju riječ je o opisu kontakta, koji povezuje vozilo sa izvorom električne energije. Radi se o trolejbusu. Električni pogon zakonski je registrovan kao takav kod: mopeda, tramvaja i lakih četvorotočkaša. Ostala vozila se ne spominju u ovom kontekstu. Kako ih nema u Zakonu o osnovama bezbjednosti saobraćaja, električnih vozila nema ni u ostalim zakonima koji njihovim vlasnicima na tlu Evropske unije obezbjeđuju raznorazne subvencije od onih većih prilikom uvoza, registracije pa do onih sitnih i svakodnevnih poput jeftinijeg ili besplatnog parkinga, mogućnosti slobodnog ulaska u centar grada, vožnje po „žutim trakama“ namijenjenim javnom prevozu i povlaštenim kategorijama poput hitne pomoći, policije, vatrogasaca i slično.

 

Jedina povlastica na koju bh. građani u ovom trenutku mogu računati ukoliko se odluče za kupovinu električnog vozila, u suštini je „rupa u zakonu“. Naime, u ovom trenutku nema zakonske osnove da se na vozila pokretana električnom energijom obračunava i plaća putarina, osim one koju vozači takvih vozila moraju da plate na naplatnim kućicama. Podsjećamo da ostali vozači kupovinom jednog litra goriva između ostalog izdvajaju 0,15 KM za putarinu, odnosno 0,10 KM za izgradnju autoputeva. Ako je suditi prema najavama i informacijama koje dolaze iz najvišeg državnog tijela, Savjeta ministara BiH, osim navedene „rupe“ vlasnici električnih automobila u BiH neće u skoroj budućnosti moći računati na bilo kakve ostale povlastice, jer još uvijek ne postoji nijedna inicijativa niti bilo kakav plan za drugačije djelovanje po ovom pitanju. Mada u Evropskoj uniji još uvijek nema jasnog i preciznog stava o uticaju električnih vozila na životnu sredinu i njihovim prednostima u odnosu na vozila SUS, činjenica je da se ona u ovom trenutku nude kao jedina realna alternativa, odnosno da je većina proizvođača automobila svoju proizvodnju u budućnosti djelimično, a u nekim slučajevima i potpuno bazirala na njima. Podsjećamo da je jedan od primarnih razloga neusaglašenosti stava o električnim vozilima na tlu EU činjenica da neke od članica veći dio svoje električne energije proizvode u nuklearnim i termo elektranama. Bez programa dodatne, planske afirmacije obnovljivih izvora električne energije (voda, vazduh, solarni paneli) na tlu kompletne Unije, te članice očekuju da će se povećanjem potrošnje struje, odnosno masovnije elektrifikacije vozila indirektno povećati i zagađenje životne sredine uprkos činjenici da električna vozila spadaju u kategoriju vozila sa „nultom emisijom“ štetnih gasova.

 

U zemljama poput BiH gdje se veliki dio električne energije dobija iz obnovljivih izvora energije kao što su voda i vjetar električni automobili bi mogli da imaju i puno veći ekološki smisao, te kao takvi možda zaslužuju puno više pažnje, posebno u urbanim sredinama poput Sarajeva i Zenice, čiji građani trpe sve veće posljedice od zagađnja vazduha, što je posebno izraženo u zimskom periodu.Kada govorimo o električnim automobila BiH se zaista ne može smatrati ni početnikom. Glavni problem u ovoj oblasti je nepostojanje sistemske podrške za kupovinu ovih vozila i subvencija koje se u evropskim zemljama kreću i do nekoliko hiljada eura. Kada bi se uspostavila ta sistemska podrška sigurna sam da bismo za veoma kratko vrijeme dobili i veći broj punionica, te svu prateću logistiku, koja je neophodna za ozbiljniju afirmaciju električnih vozila na bh. putevima – kazala nam je Amra Makan, marketing i PR Hyundai Auto BH. On je dodala da Hyundai u svom programu ima dva električna modela, Ioniq i Kona, ali da za njih zbog svih navedenih specifičnosti bh. tržišta još uvijek ne postoji interesovanje potencijalnih kupaca.   

 

Slična situacija je i kada je riječ o ostalim proizvođačima automobila, pa čak i onim kojima su bh. kupci tradicionalno naklonjenjeni poput Volkswagena. Njemački proizvođač u BiH kupcima osim kombinovanih plug-in hybrida nudi i dva potpuno električna modela, mali gradski e-Up i kompaktni e-Golf.Volkswagen kao kompanija posvećuje sve veću pažnju električnim vozilima u okviru svog programu „e-mobility“. Naš je cilj da u bližoj budućnosti, tačnije već do 2020. godine budemo lider u segmentu električnih vozila. Kolika je njihova prednost nad konvencionalnim najbolje potvrđuje podatak da je za prelazak 100 kilometara u našem električnom modelu e-Up dovoljna struja u vrijednosti jedne do dvije konvertibilne marke zavisno u kojem periodu dana punite baterije. Istovremeno, za veoma ekonomičan automobil sa dizel motorom i prosječnom potrošnjom od oko pet litara po sadašnjim cijenama dizela je na svakih 100 km potrebno izdvojiti od 11 do 12 KM. Razlika u ekonomičnosti je dakle očigledna – rekao nam je Ismir Omeragić, brend menadžer za Volkswagen putnička vozila. On je dodao da su električni automobili na bh. tržištu u ovom trenutku skuplji od konvencionalnih jednim dijelom zbog skupocjenih baterija i tehnologije koju koriste, a drugim zbog postojećih zakonskih propisa.

 

Očekivano je da će sa masovnijom proizvodnjom električnih vozila i njihova cijena konkretno u slučaju Volkswagena početi progresivno da opada i da se približava konvencionalnim modelima. Da bi oni postali konkurentni na domaćem bh. tržištu neophodno je da dobijemo i adekvatnu legislativu, koja će promovisati električna vozila i njihovim kupcima davati prednosti ne samo u smislu poreza i infrastrukture već i određenih stimulativnih pogodnosti kakve se nude u razvijenim evropskim zemljama poput Norveške, Njemačke, Švajcarske,... Mada nam se to danas ne čini tako, električni automobili će vrlo brzo postati naša stvarnost i realnost – poručio je Ismir Omeragić.Sadašnjost nam govori da smo sa 14 registrovanih električnih vozila i dvadesetak  zvaničnih punjača u velikom zaostatku za Evropskom unijom, čijim putevima već prometuje više od milion električnih vozila, koji se mogu osloniti na više nego zadovoljavajući broj punjača. Naime, sadašnje procjene pokazuju da „električari“ na tlu EU mogu računati na po jednu punionicu na svakih 50 kilometara, što je više nego dovoljno za uspostavljanje održive autonomije i kontinuiteta putovanja električnim vozilima. Kako ćemo i na koji način stići Evropsku uniju i svijet u elektrifikaciji vožnje pokazaće vrjeme, mada se iz sadašnje perspektive čini da nam ni taj, kao ni mnogi ostali procesi neće teći nimalo lako, prvenstveno jer nam država i njene institucije djeluju nezainteresovano za aktuelne evropske i svjetske tokove i bilo kakav napredak u pogledu popularizacije električnih automobila.

 

ELEKTRIČNI ILI KONVENCIONALNI POGON

Električni e-Up! pokreće elektromotor snage 85 KS i 210 Nm obrtnog momenta s kojim ovaj gradski automobil do 100 km/h ubrzava za 12,4 sekunde i postiže maksimalnu brzinu od 130 km/h. Novi e-up! na 100 kilometara troši 11,7 kWh električne energije, koja se skladišti u litijum-jonske baterije, a s jednim punjenjem ima autonomiju do 160 km. Prosječan trošak na 100 pređenih kilometara za ovaj automobil iznosi u rasponu od jedne do dvije konvertibilne marke, što zavisi u kojem režimu se pune baterije automobila (skupa/jeftina struja). To je značajno ekonomičnije u odnosu na standardni Up, koji na svakih 100 kilometara u najboljem slučaju potroši oko 12 KM. Automobil je težak 1.185 kg, a njegove baterije smještene su u podu tako da se prtljažni prostor i kabina nimalo ne razlikuju u odnosu na standardnu izvedbu.

 

Tehničke karakteristike

Up

e-UP

Motor

benzin

električni

Zapremina (ccm³)

999

-

Snaga (KS pri o/min. )

75 / 6.200

82 / 12.000

Obrtni momenat (Nm pri o/min.)

95 / 3.000 – 4.300

210 / 2.800

Ubrzanje 0-100 km/h (sekunde)

13,5

12,4

Maksimalna brzina (km/h)

173

130

                                     

DRŽAVNE SUBVENCIJE U OKRUŽENJU I EU

Kada je riječ o davanju državnih subvencija i podsticaja za kupovinu električnih vozila, to nije trend samo u razvijenim evropskim zemljama i članicama Evropske unije, već i u zemljama našeg okruženja. Prema podacima Evropskog udruženja proizvođača autromobila (ACEA) od 28 aktuelnih članica Evropske unije samo dvije nemaju nikakvih podsticaja kada je riječ o električnim vozilima. Riječ je o Litvaniji i Estoniji. Nama najbliže EU članice Hrvatska i Slovenija imaju dva različita modela subvencioniranja. Hrvatska je za 2018. godinu na ime subvencija izdvojila 25 miliona kuna ili 6.620.687 KM. Od tog iznosa 3.177.929 KM je namijenjeno fizičkim licima, a 3.442.758 KM preduzećima i privredi. To praktično znači da Hrvatska pri kupovini električnog vozila subvencionira do 40% njegove vrijednosti. Podsticaji se osim za kupovinu električnih automobila mogu dobiti i za Plug-in hybride, motocikle, četverocikle, pa i električne bicikle. Procedura za dobijanje podsticaja je konkursna, a aplikacija se podnosi  Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Hrvatske. U Sloveniji je model subvencioniranja podijeljena prema emisiji štetnih gasova i kategoriji vozila. Za električna vozila M1 kategorije sa nultom emisijom CO2 država odobrava subvenciju od 4.500 do 7.500 eura pri njihovoj kupovini. Plug-in hybridi (N1 ili L7e kategorije) sa emisijom do 50 g CO2/km su subvencionirani sa iznosom do 4.500 eura. Nivo subvencija se progresivno nastavlja preko motocikala, četverotočkaša, trotočkaša,... sve do iznosa od 200 eura, na koliko mogu računati kupci bicikala. U mnogim zemljama Evropske unije vlasnici električnih vozila mogu da računaju i na niz ostalih pogodnosti poput potpunog ili djelimičnog oslobađanja od troškova registracije, besplatnih punjača i parking mjesta, besplatnog prolaza kroz uže gradske zone i korištenja „brzih“ traka namijenjenih vozilima javnog prevoza.

 

 

MREŽA PUNJAČA U BIH

Prosječna autonomija električnih automobila najčešće se kreće od pedesetak kilometara koliko mogu preći oni sa najslabijim baterijama do 100, 200, 300, pa i 400 kilometara koliko mogu da prevale najkapacitenije verzije Opel Ampere ili Tesle S. Nepisano pravilo kaže da električni automobili do mase od jedne tone na 100 kilometra troše oko 12 kWh. Za limuzine formata Tesla S prosječna potrošnja se zbog veće mase obično kreće oko 20 kWh, što znači da bi jedna 85 kWh baterija trebalo da mu teoretski omogući autonomiju od oko 400 kilometara. Na kapacitet baterije uveliko utiču vremenski uslovi (visoke i niske temperature), uslovi za vožnju, ali i stil vožnje. Da bi u takvim okolnostima vožnja električnog automobila bila bezbrižna neophodno je imati punjač na svakih 50-ak kilometara. I dok je u Evropskoj uniji ovaj standard manje-više ispunjen, u BiH je broj zvaničnih, javnih punjača tek nešto veći od registrovanih broja električnih vozila. Na njihovo postavljanje za sada su se uglavnom odlučila preduzeća i kompanije koje koriste električna vozila ili hoteli koji tako žele da privuku goste sa električnim vozilima. Električni punjači u Sarajevu se mogu još naći u sjedištima kompanija Porschea BiH, Guma M i Elektroprivrede BiH, koja je svoj punjač stavila na besplatno raspolaganje. Kompanija Guma M ima još jedan punjač i u Mostaru, a imaju ga i pojedini  partneri Porschea BH u BiH poput preduzeća Nipexa iz Tuzle. Do besplatne struje za električne automobile možete doći i u Doboju, a odnedavno i Banjoj Luci u kojoj je instalirano prvih šest javnih punjača u BiH, na kojima će punjenje u narednih pet godina biti besplatno.

 

Datum objave: 16/10/2018
Komentarišite ovaj članak


Stanje na putevima

Partneri

Auto Shop Magazin

TV Emisija ASM Plus

 

Facebook