Fenjer koji je u mraku prolaznicima signalizirao da dolazi nešto malo brže od pješaka. Kasnije su se na automobilima pojavili prvi "klasični" farovi sa sijalicama sa žarnom niti, prvo po jedan, a kasnije kao par prednjih svjetala. Klasične sijalice su daljim razvojem zamijenjene sa halogenim, koje su "carevale" do 1990. godine, kada su se pojavila prednja Xenon svjetla. Potreba za stalnim usavršavanjem sijalica, posebno za prednje farove, javlja se iz činjenice da se stalno traži kombinacija, koja će dati što jači i kvalitetniji svjetlosni snop.  Istovremeno taj snop ne smije zasljepljivati ostale učesnike u saobraćaju i ne smije trošiti puno energije, a pri tome biti ekonomičan za proizvodnju. Najidealnijima su se do sada pokazala Xenon svjetla, ali su do skora, zbog visoke cijene proizvodnje, bila rezervisana samo za visoku i višu srednju klasu automobila. Ipak, i pored toga što su Xenon svjetla odnedavno postala mnogo jeftinija i pristupačnija, inženjeri zaduženi za razvoj auto-svjetala "ponosno" tvrde da je budućnost u...

LED tehnologiji izrade svjetala, koju su zajedno razvili Hella i Volkswagen za novi Touareg, pod nazivom Dynamic Light Assist. Ovaj sistem, ukoliko nema vozila koje dolazi u susret, snop svjetlosti isporučuje tako da osvjetljava put daleko ispred vozila. U trenutku kada se pojavi vozilo koje dolazi u susret, automatski se skraćuje snop svjetlosti i pomiče ga tako da što manje ugrožava vozača nadolazećeg vozila. Istovremeno, vozač koji posjeduje ovaj sistem ima i dalje savršen snop svjetlosti za optimalno praćenje situacije na putu.

Sve ovo omogućava softver koji prati i analizira podatke u vezi sa nadolazećim vozilom i konstantno aktivno podešava snop svjetlosti putem cilindrične blende između izvora svjetlosti i reflektujuće projektorske površine u kućištu prednjih svjetala. U praksi to znači da kada dolazi vozilo u susret, sistem postavlja snop svjetlosti na oko 65 m na suprotnu traku, a kada vozilo prođe, snop se produžava na 100 m. Hella se u razvoju ovih prednjih svjetala koristila svijetlećim diodama namijenjenim za stop, zadnja i dnevna svjetla i proširila im upotrebu na pokazivače pravca, te kratka i duga svjetla. Moramo naglasiti da je Hella još 2008. godine kompletna svjetla na Cadillac Escaladeu izvela u LED tehnologiji, a sada se mogu dobiti i na modelu Audi A8. Uz LED tehnologiju može se kombinovati i AFS funkcija (Adaptive Front System). AFS omogućava, zavisno od puta, vremenskih prilika i brzine različito osvjetljavanje ceste. Pri tome AFS "vidi" razliku između autoceste i gradske saobraćajnice i prema tome takođe oblikuje svjetlosni snop (putem paljenja i gašenja potrebnog broja dioda). Kod vožnje po magli, skraćuje se svjetlosni snop da se smanji refleksija, dok se kod vožnje po kiši snop širi radi bolje disperzije svjetlosti.

Prednosti LED tehnologije su zaista višestruke. Prvo, jedna te ista dioda može da daje različite boje svjetlosti i pri tome troše znatno manje energije, manje se griju, duže traju i daju jači intenzitet svjetla čiste bijele boje. Uz to, mnogo brže se pale i gase od sijalica, što je značajno kod korištenja stop svjetala. LED svjetlo za ljudsko oko ima izgled dnevnog sunčevog svjetla, dok oko halogenu svjetlost vidi kao žutu nijansu, a Xenon kao plavu, pa se kod direktnog poređenja vidi da LED svjetlo najbolje osvjetljava put ispred vozila. Dizajneri automobila ističu veliku slobodu kod kreacije svjetlosnih grupa izvedenih LED tehnologijom, jer se sada sva prednja svjetla mogu staviti u isto kućište, koje više ne mora biti "konzervativnog" dizajna. Kada se sve navedeno uzme u obzir, uskoro možemo očekivati da nam noćna vožnja, umjesto naprezanja i zasljepljivanja, donese opuštajuću i zanimljivu vožnju. Dodajmo još da je životni vijek LED svjetala između 10.000 i 20.000 sati i na putevima ćemo izgleda imati sve više "bjeline" u sred noći. Do tada, sretni vlasnici VW Touarega sa Xenon svjetlima mogu za 450 eura imati Dynamic Light Assist, a kompletno izvedena prednja svjetla u LED tehnologiji vlasnici novog A8 mogu imati za "svega" 1.800 eura.