Priča o Saabu ima zanimljiv uvod, uzbudljiv zaplet, mučan vrhunac i tužan kraj. E baš tako bi se u jednoj rečenici dala sažeti sudbina švedskog Saaba, do juče ambicioznog proizvođača automobila, a danas punopravnog člana automobilske istorije.

DAKLE, PRIČA O SAABU počinje 1937. godine u švedskom gradu Trollhättanu, izgradnjom fabrike za proizvodnju aviona, koja se od 1945. godine zahvaljujući Gunaru Jungstrumu (Saabovom radniku, koji je svojevremeno radio u britanskoj autoindustriji) počela usmjeravati ka razvoju automobila. Za samo dvije godine konstruisana su i izrađena četiri prototipa, nazvana „Ur-Saab“, odnosno prvi Saab. Interesantno je da su te prototipove za Saab izradile lokalne zanatlije, jer njegovi radnici, koji su radili na aluminijumskim konstrukcijama aviona, nisu imali iskustva u oblikovanju metala. Iz istog razloga, farbanje prototipova je povjereno fabrici za izradu lokomotiva, u kojoj su imali samo jednu, crnu boju. Zbog toga su prvi Saabovi modeli, umjesto tradicionalne zelene, bili obojeni u „lokomotiva“

crnu boju.

NAKON MUKOTRPNIH testiranja prototipova i ispravljanja nedostataka, 1949. godine Saab je počeo serijsku proizvodnju prvog automobila, modela 92. Za njegov pogon korišten je dvotaktni dvocilindarski agregat sa 25 KS, koji je u okviru redizajna iz 1952. godine pojačan sa 3 KS. Do 1956. godine proizvedeno je nešto više od 20 hiljada modela 92. Model 93 se pojavio 1956. godine. Kao drugi Saabov automobil dobio je jači trocilindrični dvotaktni agregat sa 33 KS, a sa njim i bolje performanse.

Nakon toga su se novi modeli redali kao na traci. Prvo se 1959. pojavio prvi karavan Saab 95, a godinu poslije i model 96, koji je označio početak prodaje u Americi. Sportski kupe Sonett II je završen 1966. godine (Sonett I je izrađen 1955. samo kao prototip). Zahvaljujući trocilindričnom agregatu sa tri karburatora i 60 KS, te uzornoj aerodinamici, Sonett II je dostizao maksimalnu brzinu od 150 km/h. Osim toga, imao je i disk kočnice na prednjim točkovima...

U PARTNERSTVO SA SCANIOM Saab ulazi 1969. godine i u njemu će ostati punih 20 godina. Prvo dijete u okviru braka sa Scaniom bio je model 99, koji je najzaslužniji za činjenicu da su Šveđani do 1976. godine proizveli svoj milioniti automobil. Da je Saab u svom postojanju imao mnoštvo čudnih poslovnih poteza, najbolje dokazuje 1978. godina u kojoj je postignut dogovor sa Fiatom da se aktuelna Lancia Delta u Skandinaviji prodaje kao Saab 600. I prodavala se do prve zime, kada su Šveđani uvidjeli da je grijanje na Lanciji preslabo i da je kupovina takvog automobila, barem za njih, potpuni promašaj.

Te 1978. godine, model 99 je zamijenio potpuno novi Saab 900, koji je sa milion prodatih primjeraka postao švedska ikona i jedan od najuspješnijih modela u istoriji. Prvobitno se nudio se u dvije karoserijske verzije sa pet i troje vrata, da bi vremenom u ponudu bila uvrštena i četverovratna limuzina, kabriolet, te produžena CD verzija, koja je bila namijenjena najzahtjevnijim kupcima. Imao je bogatu ponudu 2.0-litarskih benzinskih agregata, raspona snage od 100 do 145 „konja“, koliko je razvijala prvobitna turbo verzija sa Boschovim K-Jetronic ubrizgavanjem. Zahvaljujući saradnji sa Italijanima, 1984. godine su rođena četiri blizanca: Saab 9000, Alfa Romeo 164, Fiat Croma i Lancia Thema. Model 9000 je zamišljen kao prvi Saabov luksuzni automobil.

DOLAZAK DEVEDESETIH označava razlaz sa Scaniom i početak Saabove saradnje sa američkim GM-om, koja je imala za cilj razmjenu tehnoloških dostignuća. Naime, Šveđani su u jednom trenutku postali svjesni da nemaju sredstava za razvoj velikih i snažnih agregata, ali ni prateće tehnologije. Kako bi održali korak sa konkurencijom, prodali su GM-u 50% vlasništva nad kompanijom.

Iz braka sa Amerikancima rođena je i nova generacija modela 900 NG. Saab 900 NG je 1998. godine evoluirao u 9-3 model, zadržavši pri tom istu GM-ovu platformu. Sa ovim modelom Saab po prvi put počinje u svoje automobile ugrađivati dizel agregat. Bio je to Opelov 2.2 CRDi, kojeg je za njemačkog proizvođača konstruisao austrijski Magna Steyr. Godinu dana ranije predstavljen je nasljednik modela 9000, koji je dobio novo ime Saab 9-5. Na samom početku 21. vijeka, GM za 125.000 miliona  dolara otkupljuje Saab.

Tri godine kasnije predstavljena je druga generacija modela 9-3 u sedan i karavanskoj verziji. Početkom 2005. godine predstavljen je prvi Saabov SUV 9-7X, koji je bio ujedno i prvi Saab proizveden u Americi. Ovom SUV-u se 2010. pridružio i broj manji 9-4X model. Godinu dana ranije, na Sajmu automobila u Frankfurtu, osvanula je druga generacija modela 9-5, čija karavanska verzija nije ni dočekala proizvodnju, jer je švedski automobilski brend proglasio stečaj već krajem 2011. godine.

Vrijedna spomena je još činjenica da je 2010. godine većinski udio u tada već posrnulom i prezaduženom Saabu, od GM-a kupio holandski proizvođač egzotičnih automobila Spyker, koji se ubrzo izgubio u brojnim problemima. Nakon stečaja Saab je otkupio japansko-kineski konzorcijum, koji čine National Modern Energy Holdings Ltd. i japanska investiciona grupa Sun Investment LLC. Njihova namjera je da na osnovu temeljno redizajniranog Saab-a 9-3 do 2014. godine razviju električni automobil.