Sa kružnim tokovima mnogi bh. vozači su se susreli tek u posljednjih dvadesetak godina, kada je počela njihova intenzivnija izgradnja u našoj zemlji. Uprkos njihovoj afirmaciji, ali i sve većem broju mladih vozača koji su tokom teoretske i praktične obuke upoznati sa pravilima kretanja u kružnom toku, još postoji veliki broj onih kojima je kružni tok enigma. Iako su pravila jasna, zbog velikog broja „pojedinačnih tumačenja“, danas u glavama bh. vozača još uvijek vlada prava zbrka.
DEFINICIJA - Kružni tok je raskrsnica u kojoj se saobraćaj odvija suprotno od kazaljke na satu. U BiH su najčešći kružni tokovi sa dvije trake, te četiri ili pet ulaza i izlaza. Podsjećamo da je jedan od najpoznatijih i najvećih evropskih kružnih tokova onaj u Parizu, oko Trijumfalne kapije, koji spaja čak 12 ulica i ima osam traka. Osnovni cilj gradnje kružnih tokova je povećanje bezbjednosti i protoka vozila. Praktičnim testovima dokazano je da automobili u kružnom toku ostvaruju značajno niže brzine nego kada prolaze kroz standardne raskrsnice, odnosno da vozači refleksno smanjuju brzinu prije ulaska u kružni tok. Ta činjenica indirektno povećava bezbjednost, odnosno smanjuje mogućnost da dođe do nesreća sa težim posljedicama i većom materijalnom štetom.
PRAVILA - Kod ulaska u kružni tok prednost imaju vozila koja se već nalaze u raskrsnici, osim ako to posebnom signalizacijom nije drugačije regulisano. No, takve situacije su više izuzetak nego pravilo. Prije ulaska u raskrsnicu vozač mora smanjiti brzinu, a po potrebi i zaustaviti se kako bi propustio vozila koja su unutra. Tek kada zaključi da su stvoreni uslovi za bezbjedno uključenje u kružni tok, može pristupiti istom. Pri toj operaciji vozač nema obavezu uključivanja pokazivača pravca, jer je smjer vožnje logičan. Pravila ponašanja u kružnom toku objasnićemo na primjeru kružne raskrnice koja se spaja sa četiri ulice. Što se tiče pravilne putanje kretanja u kružnom toku ista može biti sugerisana dopunskom signalizacijom, ali osnovno pravilo glasi da se u vanjsku traku uključujete ako se isključujete na prvom desnom izlazu. Ukoliko to činite na drugom izlazu možete takođe koristiti vanjsku traku, s tom razlikom da sada u obzir dolazi i unutrašnja traka. Za treći izlaz i za rotaciju od 360 stepeni obavezni ste koristiti unutrašnju traku.
Dok se krećete unutar kružnog toka prednost imaju vozila koja su u vanjskoj traci. To znači da ukoliko se niste na vrijeme prestrojili iz unutrašnje u vanjsku ili ukoliko se ne možete bezbjedno isključiti iz unutrašnje trake, morate nastaviti kružno kretanje dok ponovo ne dođete u poziciju da se bezbjedno isključite u željenom smjeru. Kod prestrojavanja iz unutrašnje u vanjsku traku obavezna je upotreba pokazivača pravca. Povrh svega, svim učesnicima u saobraćaju se preporučuje da brzinu kretanja u kružnom toku prilagode trenutnim uslovima, jer će tako uvijek lakše da izbjegnu eventualne kontakte sa ostalim vozilima, odnosno da pravovremeno i ispravno obave prestrojavanje i isključivanje iz kružnog toka. 
GREŠKE – Najčešće greške koje prave vozači na raskrsnicama sa kružnim tokom saobraćaja vezane su za oduzimanje prvenstva prolaza vozilima koja su već u raskrsnici. Čest slućaj je i uključivanje u vanjsku traku i kruženje istom na način koji onemogućava vozilima bližim centru da se isključe iz kružnog toka. Mnogi vozači uključuju pokazivač pravca pri ulasku u tok i on ostaje upaljen sve do izlaska iz njega, što unosi zabunu među vozače iza njihovog vozila. Dakle, pokazivač pravca se uključuje neposredno pred prestrojavanje i izlazak iz kružnog toka.

Često se dešava da vozači neprecizno procijene brzinu kojom mogu ući u kružni tok, zbog čega dolazi do gubitka stabilnosti, proširivanja putanje izvan kolovozne trake i kontakta sa vozilima izvan nje. Jedna od najtežih i najopasnijih grešaka jeste presjecanje putanje i oduzimanje prvenstva prolaza od strane vozila iz unutrašnje trake prema onima koja se kreću vanjskom trakom. Zbog želje da se kružni tok prođe što brže mnogi vozači ne razmišljaju o ostalim učesnicima o saobraćaju, poput pješaka i biciklista. Nisu rijetki slučajevi ignorisanja saobraćajnih znakova koji sugerišu ispravan smjer isključenja, zbog čega su vozači prinuđeni da kruže dok ne registruju pravac u kojem treba da idu.

Održavanje razmaka pri uključenju u kružni tok je veoma bitno, jer se vozaču ispred mora ostaviti dovoljno manevarskog prostora ukoliko zbog pogrešne procjene odluči da naglo prekine uključivanje u kružni tok. Najveća i najkatastrofalnija greška je kretanje u pogrešnom pravcu ili vraćanje unazad u kružnom toku. Mada djeluje nevjerovatno, i ove greške do sada nisu bile strane bh. vozačima.