volvo top 1
Naslovna > Automobili > Fiat > Mali Ferrari s potpisom Pininfarine
FOTO GALERIJA (26)

Fiat Coupe (1993–2000)

Mali Ferrari s potpisom Pininfarine

Sa Coupeom Fiat se početkom devedesetih godina prošlog vijeka vratio u fokus pažnje ljubitelja sportskih automobila, koji više od svega cijene njegov jedinstven dizajn i vrhunsku dinamiku u vožnji...

Istorija pamti samo pobjednike, a Fiat Coupe je sigurno jedan od njih. Sa 72.762 proizvedene jedinice za sedam godina nije to bio ni najprofitabilniji, a ni najuspješniji model u istoriji italijanskog proizvođača, ali se njegova pojava toliko urezala u memoriju ljubitelja automobilizma da već kao „jungtajmer“ uživa status automobilske ikone. Jedinstveni, a mnogi će reći i bezvremenski dizajn Coupea potpisao je italijanski studio Pininfarina. No slavni Pininfarina nije dizajnirao čitav automobil. Originalni vanjski izgled Coupea je osmislio tadašnji šef dizajna Fiatovog dizajnerskog centra „Centro stile“, maštoviti Amerikanac Chris Bangle, koji će široj svjetskoj javnosti postati poznatiji 1992. nakon što je postao prvi čovjek BMW-ovog kretivnog odjela.

 

Bangle danas važi za jednog od najsmjelijih i najekstravagantnijih dizajnera, koji ne priznaje ograničenja niti se rukovodi stereotipima pri kreiranju novih modela, već insistira na jedinstvenim oblicima, za koje aktuelni automobilski kapitalizam ima sve manje razumijevanja. To ide u prilog Fiatu Coupe, koji je danas rado viđen gost na mnogim prestižnim automobilskim izložbama, uprkos činjenici da je kao velikoserijski model bio namijenjen širokim narodnim masama, a ne bogatašima. Mnogi konstruktori i dizajneri ovaj automobil uzimaju za školski primjer kako treba da izgleda 2+2 kupe. Italijanima je Coupe još draži, jer je 1993. godine vratio Fiat u centar pažnje automobilske javnosti, a posebno ljubitelja sportskih kupea, koji su odrastali uz njegove 124 Coupe, Spyder i X1/9 modele. Serijska verzija Fiata Coupe predstavljena je 1993. godine na sajmu automobila u Briselu, a manofakturna proizvodnja sa kapacitetom od 80 vozila dnevno je započela godinu dana kasnije u Pininfarininoj fabrici, u torinskoj opštini Grugliasco. Za razliku od vanjskog dizajna, koji je, podsjećamo, djelo Banglea, oblikovanje unutrašnjosti i detalja poput alu naplataka je prepušteno Pininfarini. On je u tom poslu iskoristio dugogodišnje iskustvo i saradnju sa prestižnim Ferrarijem. Zahvaljujući toj činjenici enterijer Coupea je dobio bezvremenski, sportski pečat, koji je najzaslužniji što je ovaj automobil dobio nadimak „Mali Ferrari“. Taj nadimak uspješno su opravdali i pogonski agregati, posebno oni najjači.

 

 

Za sedam godina u Coupe se ugrađivalo šest različitih benzinskih atmosferskih i turbo motora, koji su pokrivali raspon od 130 do 220 KS. Najslabiji je bio početni 1.8-litarski benzinac (dostupan od 1996. godine), koji je od 0 do 100 km/h stizao za 9,2 sekunde uz brzinski maksimum od 205 km/h. Nešto jači bio je 2.0-litarski 16 ventilski motor iz 1993. godine. On je raspolagao sa 140 KS, koje su bile dovoljno da se „stotka“ uhvati za 9,2 sekunde, uz maksimalnu brzinu od 208 km/h. U Coupe su se ugrađivale i dvije verzije 2.0-litarskog atmosferca sa 20 ventila. Jedna je imala 147, a druga iz 1998. godine sa varijabilnim usisnim sistemom 154 KS. Najviše sportskih čari od početka prodaje pružao je 2.0-litarski turbo benzinac posuđen od Lancie Delta Integrale. U prvobitnoj verziji je razvijao 190 KS i imao 290 Nm obrtnog momenta, što je bilo dovoljno za maksimum od 225 km/h. Coupeu je sa njim od 0 do 100 km/h trebalo samo 7,5 sekundi. Od 1996. godine Coupe je dobio novi dvolitarski turbo benzinac koji je pojačan na 220 KS i 310 Nm. Sa njim su ostvareni maksimalni dinamički dometi sa ubrzanjem do „stotke“ za 6,5 sekundi i maksimumom od 250 km/h. Za prenos snage su korišteni petostepeni i šestostepeni ručni mjenjači. Najproduktivnija godina je bila 1997, kada je proizvedeno 12.288 Coupea. Zadnji modeli sa proizvodnih traka su sišli u septembru 2000. godine, ali Fiat se nije odlučio za proizvodnju Coupeovog nasljednika.

 

 

Ant.1.
TIPO KAO OSNOVA
Kao platformska osnova za razvoj Coupea poslužio je kompaktni Fiat Tipo. Coupe je dugačak 524 cm (Tipo 395 cm), a njegova masa je zavisno od pogona varirala od 1.255 do 1.385 kg. Prednji vješanje je u McPherson koncepciji, dok je zadnje nezavisno. Pogon je izveden na prednje točkove, a u cilju boljeg prenosa snage i upravljanje u krivinama Fiat je ugradio Viscodrive sistem, sa ograničenim proklizavanjem diferencijala. Međuosovinski razmak je bio relativno kratak s obzirom na dužinu 2.540 mm. Radi lakše orijentacije navešćemo podatak da aktuelni Punto, koji je dugačak 406 cm, ima osovinski razmak od 2.510 mm. Kontakt sa podlogom kod Coupea se ostvaruje pomoću guma dimenzija 225/45 R16, dok su za zaustavljanje zaduženi samoventilirajući diskovi na prednjoj osovini, prečnika 284 mm, odnosno puni diskovi prečnika 240 mm na zadnjoj.

 

 

Datum objave: 26/12/2016
Komentarišite ovaj članak


Stanje na putevima

Partneri

Auto Shop Magazin

TV Emisija ASM Plus

 

Facebook