Klasa malih gradskih crossover i SUV modela trenutno puca po svim šavovima. Sadašnju konkurenciju čini više od dvadesetak manje-više svježih modela, a samo u proteklih godinu dana je predstavljeno pet-šest novih članova. U skoroj budućnosti možemo ih očekivati još nekoliko. Mada je konkurencija strašna, svaki od pripadnika ove klase je do sada privukao uzoran broj kupaca, dok se njen lider Renault Captur već tri godine vrti oko brojke od 200.000 prodatih vozila, što je impresivno ostvarenje za automobil koji nije ni postojao prije samo pet godina. Kako bi odgovorio aktuelnim trendovima Hyundai je krajem prošle godine u ponudu uveo svog predstavnika i nazvao ga Kona. Simatično ime nas Balkance asocira na umilnu verziju riječi komšinica, te nam je odmah u startu nekako drago, toplo i privlačno. S druge strane svijeta, u Latinskoj Americi i evropskom Portugalu ova riječ nema baš najbolju asocijaciju, pa je Hyundai odlučio da Konu na tim tržištima preimenuje u Kauai, odnosno Encino kako se zove u Kini.

Jedan od najboljih načina da se izdvojite iz mora dimenzijski i koncepcijski sličnih modela jeste dizajn. Čini se da od 2010. i pojave Nissan Jukea nijedan model u klasi nije izazvao toliko oprečnih emocija i komentara na račun izgleda kao Kona. I dok se jednima njen dizajn izuzetno dopada, drugima je jednostavno neprihvatljiv. Mada sredine nema, obje reakcije su veliki plus za Hyundai, koji se tako svjesno ili nesvjesno pozicionirao u centar pažnje potencijalnih kupaca što je odlična podloga za budućnost njihovog SUV-a. Mada je prvi čovjek Hyundaijevog dizajna nadaleko poznati Nijemac Peter Schreyer, izgled Kone ipak potpisuje njegov ništa manje slavni kolega Belgijanac Luc Dunckerwolke. Luc je između ostalog odgovoran za izgled prve Škode Fabije i Octavije, prošle Seat Ibize, te Lamborghini Diabla, Gallarda i Murcielaga... Mada na prvi pogled djeluje kao futuristički koncept, Kona je u suštini veoma skladan automobil koji u limeta žutoj boji poput testne naprosto plijeni pažnju vozača i prolaznika. On je i veoma skladan i kao cjelina, jer je uprkos mnoštvu interesantnih vanjskih detalja teško izdvojiti jedan od njih i dati mu primat nad ostalima. Istovremeno, Kona je i dovoljno drugačija da ju ne zamijente ni sa jednim od mnogobrojnih ostalih predstavnika u klasi. To je danas rijedak kvalitet i možda jedan od najbitnijih Hyundaijevih aduta za njenu afirmaciju u ovom trenutku.

Ispod atraktivno prepletenog lima i plastike nalazi se najsavremenija modularna platforma korejskog proizvođača, koja je osim klasičnog „ugostila“ i električni, odnosno 4x4 pogon. Ovu osnovu Kona dijeli sa broj većom Elantrom, što je kvalitet više posebno kada se radi o čvrstini i udobnosti. Podsjećamo da je čak 51,8% karoserije izrađeno od naprednog i veoma čvrstog čelika, koji podiže nivo pasivne bezbjednosti automobila na najviši nivo. Kada se tome pridoda i mnoštvo savremenih aktivnih sigurnosnih sistema, sa prepoznavanjem kritičnih situacija i automatskim kočenjem u slučaju opasnosti kao najvažnijim, onda je i maksimalnih pet zvjezdica osvojenih na EuroNcap testu očekivan rezultat. Istu ocjenu Korejci zaslužuju i za čvrstinu, odnosno kvalitet izrade svakog pa i najmanjeg detalja na karoseriji, što samo potvrđuje već poznatu činjenicu da je domaća fabrika u Ulsanu jedan od najboljih pogona u Hyundai grupi. Ma koliko se trudili, pritiskali i insistirali da pomjerimo plastične ili metalne dijelove karoserije uvijek smo nailazili na snažan otpor, što je najbolji dokaz da se u izradi nije štedjelo na sitnicama poput šarafa i plastičnih nitni, kao kod mnogih, prije svih francuskih konkurenata.

Nasuprot futurističkom vanjskom dizajnu nalazi se klasičan enterijer, koji je u slučaju bogato opremljenog testnog modela oživljen atraktivnim ukrasima i sigurnosnim pojasevima u boji karoserije. Mada su mnogi konkurenti pod pritiskom trendova digitalizovali instrumente Hyundai još uvijek igra na provjerenu analogno-digitalnu koncepciju. Četiri analogna pokazivača su pregledni, dobro osvjetljeni i jasno čitljivi u svim situacijama. Dodatne informacije dostupne su na ekranu putnog računara, koji između ostalog nudi i digitalni mjerač brzine. Ko najdublje zavuče ruku u džep i odabre najsadržajniji, testni iLove it paket opreme moći će i da se osloni na head-up displej sa projekcionom pločicom iznad instrument table, koja se po vozačevoj želji može i spustiti. Tu su i električno podesiva kožna sjedišta, automatski klima uređaj, krovni otvor, premijum zvučnici Krell, grijanje kola upravljača, bežični punjač za pametene telefone, parking i senzori za kišu, tempomat i još niz dodataka čije prisustvo ugođaj u vožnji Kone podiže na najviši nivo. Multifunkcionalni, odmjereno zadebljani trokraki upravljač poznat nam je iz i30, a na njemu se između ostalog nalaze daljinske komande za telefon, audio sistem, tempomat, putni računar,...

Presvučen je glatkom i šupljikavom kožom, koja na izgled i na dodir djeluje veoma kvalitetno, kao uostalom i čitav enterijer na čiju završnu obradu i čvrstinu je teško naći ozbiljnu zamjerku. Vrh centralnog grebena pripada 8-inčnom ekranu audio navigacionog sistema, koji Konu na zadovoljavajući način uvodi u digitalni svijet, te omogućava jednostavno bežično i kablovsko povezivanje sa danas neophodnim pametnim telefonima. Osim već spomenutog bežičnog punjača, pametnim uređajima su namijenjene i dvije 12V, te Aux i USB utičnice.S obzirom na to da je Kona dugačka 417 cm ponuda prostora u kabini je sasvim zadovoljavajuća, posebno po širini i visini, koja je u našem slučaju bila smanjena par centimetara zbog krovnog otvora. Po dužini će koji centimetar nedostajati najčešće odraslim putnicima u drugom redu, koji uprkos udobnim sjedištima ne mogu računati na raskošan prostor za noge. Djeca to srećom zahvaljujući sitnijoj građi neće osjetiti. Prtljažnik je pravilnog oblika, a sa zapreminom od 361 litra je u okviru prosjeka klase, čiji „kralj“ Captur raspolaže sa 377 litara. Da se razmišljalo i o praktičnosti transporta tereta dokazuju i četiri podne alke u uglovima, te malena kukica za kese na lijevom zidu prtljažnika. Ispod poda je rezervni točak umanjenih dimenzija, kao garancija da vas Kona neće ostaviti na putu ukoliko probušite gumu. Za sam automobil Hyundai garantuje pet godina ili 100.000 pređenih kilometara, odnosno koji uslov prije bude ispunjen.

Najpovoljnija Kona na bh. tržištu kombinuje testni 1.0 T-GDI motor sa 120 KS i potpunu početnu Drive it opremu, te košta 36.990 KM. Nakon toga redom dolaze Live it, Desire it, Rock it, te testni i najsadržajniji Love it paket. Sa njim vrijednost Kone raste do 50.990 KM. Kada tome pridodate i 700 KM doplate za metalik boju dolazimo do 51.690 KM koliko košta testni model. Skuplja od njega po cjenovniku je još samo „elitna“ verzija opremljena 1.6 T-Gdi turbobenzinskim motorom sa 177 KS, 4x4 pogonom i sedmostepenim automatikom sa dva kvačila za koju u jedinoj dostupnoj Love it kombinaciji treba izdvojiti 57.990 KM. U oba slučaja riječ je o visokim vrijednostima, koje ulaze u segment broj većih SUV modela, ali isto tako ne treba smetnuti sa uma da je Kona možda i trenutno jedan od ponajboljih Hyundaijevih proizvoda, čiji kompletan nastup djeluje veoma, veoma ozbiljno i zrelo čak i ako se odlučite za neki od cijenom povoljnijih, a sadržajem zanimljivih početnih paketa opreme. 

POGON

U Koninoj gami nema dizelaša. Tu su dva savremena T-GDi turbobenzinca zapremine 1.0 i 1.6-litara sa 120 i 177 KS. Veći nam je poznat iz Tucsona, a manji iz kompaktnog i30. I jedan i drugi su izdanak najsavremenijih Hyundaijevih tehnoloških dostignuća. Manji benzinac je primarni i on cilja na širok krug kupaca, koji prvenstveno traže najbolji mogući odnos snage i ekonomičnosti. Sa 172 Nm obrtnog momenta, koji je dostupan u rasponu od 1.500 do 4.000 obrtaja dovoljno je srčan da 1.233 kilograma težak SUV od 0 do 100 km/h dovede za 12 sekundi, uz najveću brzinu od 181 km/h. Nisu to performanse od kojih zastaje dah, ali u praksi sve subjektivno djeluje bolje, odnosno sekundu, dvije brže, posebno jer šestostepeni ručni mjenjač i upravljač progresivne tvrdoće odrađuju svoj posao uzorno precizno i poslušno. U takvom ritmu se ponaša i vješanje, koje kombinuje prednja poprečna ramena i zadnju polukrutu osovinu, pa je vožnja do granica fizike i rekli bismo zdravog razuma dinamična i sigurna. Ko želi još više dinamike dobiće ju ako odabere Konu sa jačim 1.6 T-Gdi motorom i 4x4 pogonom, koja pozadi donosi kapacitetniji multilink. Podsjećamo da ovaj automobil sa sedmostepenim DCT automatikom sa dva kvačila „stotku“ lovi za 7,9 sekundi i može da potjera Konu do 205 km/h, što su respektabilne performanse. Kao i kod svih turbo trocilindraša i kod Hyundaijevog ekonomičnost varira od svega pet litara, na koliko na otvorenom putu mogu računati potpuno opušteni vozači, do deset i više, koliko je mali motor spreman spaliti ako ga maksimalno i rekli bismo nerazumno opteretite. Prosječan vozač trebalo bi da računa na potrošnju u rasponu od sedam do 8,5 litara zavisno od toga koliko vremena provodi na otvorenoj cesti, odnosno u gradu.