Ako je Volkswagen Golf priznat kao „nekrunisani kralj kompakta“, onda je legendarna „buba“ zaslužila, ni manje ni više, nego da je okarakterišemo kao kraljicu automobilskog retro carstva. Ovaj automobil koji je kod Nijemaca poznatiji kao Käfer, kod Britanaca kao Beetle, Amerikanaca kao Bug, Italijana kao Maggiolino, Francuza kao Coccinelle... jedna je od najvećih legendi u svijetu četvorotočkaša, te vjerovatno jedan od rijetkih automobila koji ćete danas pronaći na svakom od pet svjetskih kontinenata.

Priča o „bubi“ je počela 1933. godine paralelno sa dolaskom na vlast Adolfa Hitlera. Podsjećamo da je te godine Hitler postao firer (vrhovni vođa) tadašnje Vajmarske republike i proglasio početak Trećeg rajha. Jedno od prvih njegovih obećanja datih njemačkom narodu tokom sajma automobila u Berlinu bilo je da će za veoma kratko vrijeme domaća autoindustrija konstruisati i napraviti novi automobil (Volkswagen - narodni automobil), koji će cjenovno biti dostupan prosječnoj njemačkoj porodici. Za to vrijeme nimalo lagan zadatak povjeren je dr Ferdinandu Porscheu, iskusnom 58-godišnjem automobilskom inženjeru. Bez puno dvoumljenja Porsche je odlučio da kao podloga za cijeli projekat posluži prototip automobila Type 12, koji je dvije godine ranije konstruisao za njemačkog proizvođača motocikala Zündapp.

Podsjećamo Type 12 je napravljen u samo nekoliko predserijskih primjeraka i nikada nije zaživio kao samostalan model, ali je poslužio kao inspiracija za prototip Type 32. Na osnovi Type 32 uz primjenu nekoliko Hitlerovih novih zahtjeva nastao je Type 60 ili  finalna verzija „bube“ koja je umjesto za motorizaciju njemačke nacije poslužila za motorizaciju njemačke vojske. Podsjećamo da je na osnovu prvebitnog Typa 60 razvijeno nekoliko različitih modela vojnih vozila koja su korištena u Drugom svjetskom ratu. Tek po završetku rata, tačnije 1946. godine, svjetlo dana je ugledala prva civilna verzija „bube“ koja se u manje-više neizmijenjenom obliku proizvodila sve do 2003. godine, kada je sa trake Volkswagenove tvornice u meksičkom gradu Puebla sišao i posljednji od 21.529.464 proizvedena modela. Ta prva poslijeratna „buba“ imala je 1.131-litarski benzinski vazdušno hlađeni bokser agregat sa 25 KS, o čijoj su izdržljivosti, ali i mehaničkoj jednostavnosti, spjevani brojni hvalospjevi. Vremenom su uvedeni i 1.2, 1.3, 1.4, 1.5 te na kraju i najjači 1.6 benzinski agregat sa 50 KS, sa kojim se do 100 km/h stizalo za 21 sekundu, uz brzinski maksimum na 135 km/h. Podsjećamo da je „bubina“ istorija od 1972. do 1976. godine ispisivana i u pogonima sarajevske fabrike TAS, gdje su se proizvodila tri različita modela 1200, 1300 i 1303 poznatija kao „Super Beetle“. Osim u bivšoj Jugoslaviji „buba“ se proizvodila i u pet različitih tvornica u Njemačkoj, Australiji, Novom Zelandu, Belgiji, Brazilu, Indoneziji, Irskoj, Nigeriji, Filipinima, Južnoj Africi i Venecueli...

Na osnovu bogatog iskustva iz prošlosti, ali i velike popularnosti originalne „bube“ Volkswagen je polovinom devedesetih godina prošlog vijeka dao zeleno svjetlo za početak razvoja savremenog nasljednika, zasnovanog na platformi Golfa IV. New Beetle, kako je zvanično nazvan model iz 1997. godine, osim platforme sa Golfom je podijelio i motore, koji su za razliku od originala iz 1946. umjesto pozadi prebačeni naprijed. Bokser koncepcija je postala prošlost, dok je savremena dizajnerska reinkarnacija „bube“ stala negdje na pola puta između dizajna „igračke“ i stvarnog automobila. Šezdeset osam godina duga istorija prvobitne „bube“ ispostavila se kao nepremostiva prepreka za novi model, koji od poklonika Beetlea jednostavno nije doživljen kao duhovni nasljednik „lika i djela“ prvog njemačkog narodnog automobila, kojem nije mogao parirati kako originalnošću, tako ni paprenom cijenom.

Za 13 godina, koliko je bila na tržištu, prva savremena „buba“ prodata je u više od milion primjeraka, što je za veliki Volkswagen bio preskroman rezultat. Treća generacija „bube“ predstavljena je prije tačno godinu dana u okviru interkontinentalne svjetske prezentacije, koja je istovremeno održana u Šangaju, Njujorku i Berlinu. Već na prvi pogled jasno je da je riječ o puno ozbiljnijem automobilu, nego što je to bio prethodnik. Dizajnerske promjene su očekivano najmanje i uglavnom se odnose na moderniji pristup u oblikovanju metalnih površina i svjetala, koja sada sijaju LED tehnologijom. Za dinamičniji izgled u odnosu na prethodnika zaslužni su manja visina od 1,48 metara (1,52 cm niže) te uže staklene površine, zahvaljujući kojima je „buba“ povratila dio „muškosti“, koja je izgubljena u dizajnerskom prelazu između originalnog i prošlog modela. Kako su prethodnom modelu kupci najviše zamjerali na nedostatku prostora u enterijeru, tačnije u drugom redu sjedišta Volkswagen je novu „bubu“ osjetno produžio (+15,2 cm) i proširio (+8,4 cm). U skladu sa aktuelnim dizajnerskim trendovima njemačkog proizvođača unutrašnjost je izvedena u racionalističkom stilu, sa puno ljubavi prema detaljima, koji se ogledaju u lakiranim umecima i retro instrumentima. Osim dizajna glavni aduti u enterijeru će biti i pedantna završna obrada, kvalitetni materijali i bogata oprema, iz koje se izdvaja Fenderov muzički sistem sa 400 W snažnim subwooferom i osam zvučnika.

Osim boljeg dizajna i funkcionalnosti nova „buba“ je dobila i zadatak da podigne dinamičke mogućnosti u vožnji. Da su se Volkswagenovi inženjeri i te kako potrudili najbolje potvrđuje činjenica da su uz novu „bubu“ dostupne dvije koncepcije zadnjeg vješanja. Naime, modeli sa početnim motorima u ponudi pozadi će imati jeftiniju polukrutu osovinu, dok će se oni sa jačim pozadi oslanjati putem skupljeg multilinka. Ovakav pristup u konstrukciji vješanja omogućio je i nižu ulaznu cijenu početnih modela. U potrazi za boljim dinamičkim performansama nova „buba“ je dobila i širi trag točkova i duži osovinski razmak. Paleta agregata sačinjena je od pet turbo motora, tri benzinca i dva dizelaša, koji se kombinuju sa serijskim šestostepenim ručnim ili opcionim automatskim DSG mjenjačem. Početak ponude predstavljaju 1.2 TSI i 1.6 TDI agregati sa 105 KS, a za njima slijede 2.0 TDI sa 140, 1.4 TSI sa 160, te trenutno najjači 2.0 TSI sa 200 KS. Sa ovim agregatom nova „buba“ će biti u stanju da dostigne maksimalnih 225 km/h, brzinu o kojoj su idejni tvorci originalnog Type 60 svojevremeno mogli samo da sanjaju, isto onako kako danas većina „naroda“ sanja The Beetle.