Mjenjačima koji su se ni „krivi ni dužni”, u zadnjih desetak godina našli u procesu ubrzanog razvoja. Naime, stalnim usavršavanjem savremeni motori dostigli su enormne vrijednosti snage i naročito obrtnog momenta. Klasični manuelni (ručni) mjenjači, uz pomoć vozača, kao dio transmisije više nisu bili u stanju prenijeti sve veće vrijednosti snage i momenta na podlogu, a mogućnost havarije se višestruko povećala. Naravno, automatski mjenjači su poznati odavno, ali su bili na takvom stepenu razvoja da su bili „tromi”, prebacivanja stepena prenosa bila su uz dosta trzaja, a automobili su trošili znatno više goriva nego verzije sa manuelnim mjenjačima. Iz tih tazloga većina vodećih svjetskih proizvođača automobila razvila je potpuno nove generacije automatskih i sekvencijalnih mjenjača. Među njima svakako se ističu VW-ov DSG, BMW-ov SMG, Mercedesov 7-G tronic, Lexus-ov 8-stepeni automatic,... Svi ovi mjenjači predstavljaju vrhunac u pogledu tehnologija izrade i omogućavaju prenos zaista velikih snaga i obrtnih momenata, posebno kod dizel motora najnovijih generacija. Poznat po tome da ako nije prvi onda je uvijek među prvima, švedski Volvo ovih dana predstavio svoj . . .

Powershift automatski mjenjač odnosno automatski mjenjač sa šest brzina, koji može takođe da radi i u sekvencijalnom režimu. Ovaj mjenjač Volvo je razvio uz saradnju sa svojim dugogodišnjim partnerom za transmisije, Getragom. Pomenuti mjenjač ima udobnost automatskog mjenjača, ali i performanse koje se u principu očekuju od jednog klasičnog manuelnog mjenjača. I sve to uz potrošnju koja je smanjena za oko 8%, što je u bliskoj prošlosti bilo nemoguće i očekivati.

Volvov novi mjenjač zasniva se na tehnologiji klasičnih manuelnih mjenjača. Razlika je u tome što su oba dvostruka kvačila povezana sa sopstvenim ulaznim osovinama i za razliku od DSG mjenjača, Powershift ima „mokra” kvačila. Ulazna osovina za prvu, treću, petu i hod unazad „vrti” se unutar osovine za drugu, četvrtu i šestu brzinu. U trenutku dok je vozilo u prvoj brzini, druga brzina je u „pripravnosti”, dok je druga u pogonu treća je na „čekanju” i tako redom. Ovo omogućuje jednolično ubrzanje, bez ometanja prilikom dodavanja brzine i gubitka snage okreta, što rezultuje ekstremno brzim i savršeno udobnim promjenama brzina, dok se održava ubrzavanje putem izmjenjivanja pozicije mjenjača. Ovakav rad omogućava elektro-hidraulična kontrolna jedinica, koja se brine da kada je u pogonu jedno kvačilo drugo ostane u mirovanju i obratno. Oba ova kvačila rade kao klizna. Pokretni klip potiskuje određen broj nezavisnih pločica jednu u drugu i spaja ih u jednu cjelinu usljed trenja. Novi mjenjač osim automatske funkcije omogućava vozaču i sekvencijalni režim rada, ali bez prekida prenosa obrtnog momenta i brzine. Nedostatak pretvarača obrtnog momenta, hoda ili višestrukih kvačila omogućava konstantan prenos obrtnog momenta, koje klasični automatski mjenjači, upotrebom navedenih elemenata, ne mogu ostvariti. Zahvaljujući ovakvoj konstrukciji, Powershift može konstantno održavati prenos visokih obrtnih momenata i nema ograničenja u izboru prenosnog odnosa, što ga čini idealnim i zahvalnim „partnerom”, posebno za moćne dizel motore.

Sve gore navedeno daje za „pravo” gospodinu Magnusu Jonssonu, starijem potpredsjedniku Odjela za istraživanja i razvoj u Volvo Cars koncernu, da kaže da su u Volvo-u ostvarili „nemoguću misiju”. Uspjeli su ponuditi savremeni automatsko-sekvencijalni prenos, smanjiti potrošnju goriva za 8% (doprinos smanjenju zagađenja životne sredine), a istovremeno su uspjeli povećati performanse i komfor vožnje. Za Volvo je posebno bitna činjenica da će ovaj mjenjač moći ponuditi u svojim modelima C 30, S 40 i V 50, koji koriste dvolitarske dizel pogonske agregate i razvijaju 100 Kw (136 KS) i 320 Nm obrtnog momenta, jer je Powershift trenutno „podešen” na prenos do 450 Nm obrtnog momenta. Ako smo doskora i bili protivnici automatskih mjenjača koji su onemogućavali iole sportskiju vožnju, uz znatno veću potrošnju, danas se ipak moramo „povući”. Današnji automatski mjenjači, u odnosu na klasične manuelne, ostvaruju bolja ubrzanja, manju potrošnju goriva i znatno veći komfor u vožnji. Pravac razvoja autoindustrije je takav da ćemo, vjerovatno za nekih desetak godina, klasične manuelne mjenjače viđati samo u starim brojevima specijalizovanih auto-časopisa, a za njima će „patiti” samo stariji ljubitelji sportske vožnje.