Naslovna > Retro > Nosilac razvoja i „kralj“ gradske klase

Vremeplov – 30 godina Renault Clia

Nosilac razvoja i „kralj“ gradske klase

Za 30 godina koliko je prisutan u gradskoj klasi, Clio je postao automobil koji diktira standarde i tjera konkurenciju da bude bolja. Sa svakom novom generacijom Clio je donosio značajne inovacije u pogledu udobnosti, tehnologije, pogona i sigurnosti, zbog čega bi s pravom mogao da ponese titulu „kralja“ gradske klase...

U godinu kada obilježava tri decenije svoga postojanja Renault Clio ušao je na najbolji mogući način, na tronu, kao najprodavaniji evropski model. Trijumfalni ulazak u 2020. godinu još je zanimljiviji ako se zna da je ostvaren ispred „kralja“ kompakta Volkswagen Golfa, koji je evropskom prodajnom listom suvereno vladao dugi niz godina. Mada je do „prevrata“ na tržištu došlo u specifičnim oklonostima, prouzrokovanim pandemijom virusa korona, one su Francuzima poslužile kao najbolji praktični test za Cliovu reputaciju. Ako bi neko nekada i odlučio da uvede titulu kralja gradske klase, onda je Clio bez ikakve sumnje jedan od najozbiljnijih kandidata koji ju zaslužuje.

 

 

 

Podsjećamo da je on već godinama jedan od najtraženijih malih gradskih automobila na evropskom tržištu, te da je osim interesantnog i modernog dizajna kupcima nudio i veoma jake tehnološke i pogonske adute. Od 1990. godine do danas mali francuski gradski model našao je put do više od 15 miliona kupaca, što ga uz Megane čini najvažnijim pojedinačnim Renaultom. No njegov početak nije bio nimalo lagan. Prije tri decenije naslijedio je tada već umornu „peticu“ i počeo da gradi imidž na uzornoj udobnosti, pouzdanoj mehanici, zahvalnim benzinskim agregatima, ali i na fenomenalnim sportskim modelima poput Clia Williams, Renault Sporta V6, te još uvijek aktuelnog RS-a.

 

Stariji ljubitelji francuskog mališana prisjetiće se i ekskluzivne Baccara verzije prvog Clia, koja je osim kožom presvučenog enterijera u gradskoj klasi devedesetih godina prošlog vijeka ponudila za to vrijeme egzotični klima uređaj, električne podizače, servo upravljač, daljinsko zaključavanje,... Jedan od zanimljivijih detalja kod naredne, druge generacije bilo je uvođenje plastičnih blatobrana, koji su rekli zbogom koroziji, zbog čega mnogi „klijaći“ s kraja devedesetih i danas izgledaju „zdravi kao dren“. Redizajn ovog modela uveo je digitalizaciju u gradsku klasu, nakon koje je enterijer malog Francuza zasvijetlio ugodnim narandžastim bojama.

 

 

 

Treća generacija nastala je u saradnji sa Nissanom, na njegovoj B platformi, koju su osim Clia podijelili Renault Modus, te Nissan Micra i Note. Kao najveći, najprostraniji i najbezbjedniji Clio „trojka“ je suvereno osvojila titulu „automobil godine 2006“ ispred veoma uvjerljivog Volkswagen Passata. Sa trećom generacijom Clio se prvi put pojavio u karavanskom izdanju, dok su serijskom i dodatnom opremom između ostalog obuhvaćeni automatska klima, ESP, automatsko paljenje svjetala i senzori za kišu, radio CD sa Bluetoothom, navigacija... Iz pepela je vraćen i legendarni Gordini, kao poseban paket sportske opreme, dok je Clio RS model naprosto pomeo konkurenciju fenomenalnim 2.0-litarskim atmosferskim motorom sa 197, odnosno 200 KS i dinamikom vožnje dostojne čistokrvnih sportskih automobila...

 

Uz sjajne preporuke 11,5 miliona prethodnika koji su se proizvodili u Renaultovim fabrikama u Francuskoj, Španiji, Sloveniji, Turskoj, Brazilu, Meksiku, Kolumbiji, Argentini, Kini i Indiji na sajmu automobila u Parizu svjetskoj javnosti je 2012. godine predstavljena je potpuno nova, četvrta generacija Clia. Poredeći je sa prethodnicima i periodima u kojima su se pojavljivali, očigledno je da je „četvorka“ bila dizajnerski najsmjeliji, ali i najveći, najprostraniji i najsigurniji Clio. Za prvo „naj“ koje se tiče odličnog dizajna, najveće zasluge idu na račun Laurensa van den Acera, holandskog dizajnera koji je 2009. godine došao u Renault. Sa njim su došle i godine iskustva sticane u Mazdi, Audiju, Fordu i Bugattiju. Veoma brzo, već 2010. godine sa fenomenalnim konceptom DeZir, natjerao je francuske šefove da mu daju odriješene ruke u potrazi za novim dizajnerskim jezikom, kojim bi nakon Clia trebali „progovoriti“ i ostali Renaultovi modeli. Prve reakcije javnosti na izgled Clia IV pokazale su da bi se francuska futurističnost mogla i te kako isplatiti, posebno ako se imalo u vidu da je Renault najvaljivao veliki napredak i u svim ostalim segmentima izvan dizajnerskog.  Osim modernog izgleda Clio IV je donio dah svježine u klasi sa mnoštvom razigranih i veselih boja, odnosno mnoštvom mogućnosti personalizacije vanjskog i unutrašnjeg dizajna, zbog čega je veoma brzo postao omiljen kod mlađe populacije. Nakon odličnog uspjeha sa dinamičnim i izdržljivim atmosferskim motorima, Renaultovi inženjeri iz sportskog RS odjela najjači Clio IV su umjesto sa snažnim, ali rastrošnim i ekološki preskupim 2.0 benzinskim motorom ponudili sa manjim, ali jednako snažnim i ekološki prihvatljivijim 1.6 Turbom. Sa prvobitnih 200 KS njegov potencijal je do kraja proizvodnje i R.S. porastao do 220 KS, što je bilo dovoljno da se od 0 do 100 km/h ubrza 6,6 sekundi i dostigne najveća brzina od 235 km/h.

 

Sa petom generacijom Clia koja je predstavljena 2019. godine Renault je ponovo postavio visoke standarde u oblastima dizajna, tehnologije, efikasnog i ekološki prihvatljivog pogona, ali i automatizacije vožnje. Enterijer je ponudio najviši stepen digitalizacije do sada i povezivosti automobila sa okolinom. Dizajnerski je Clio V istovremeno predstavljao „evoluciju i revoluciju“ prethodnika od kojeg nije preuzeo ni jedan jedini isti dio. Oblikovanje automobila ponovo je izvedeno pod patronatom Laurensa van den Ackera, koji se ovaj put odlučio za nešto elegantniji pristup. U Renaultu su s ponosom istakli da je riječ o 100% novom automobilu, kako s vana tako i ispod lima. Od Meganea je preuzeta najsavremenija LED tehnologija sa dnevnim svjetlima u obliku slova C.

 

Ljubiteljima personalizacije i automobilske posebnosti Renault je aktuelni Clio V kao i prethodnika ponudio sa specifičnom opremom. Na prvom mjestu je R.S. Line paket, koji je inspirisan sa Renault Sport programom i dolazi kao zamjena sa dosadašnju GT-Line opremu. U ponudi je ostala i Initiale Paris verzija kod koje je kako izvana, tako i u enterijeru naglašen luksuzni karakter vozila. Podsjećamo da je osim Clia, ovaj nivo veoma bogate opreme dostupan još i uz Captura, Scenica, Talismana, Koleosa i Espace. Kupcima je na raspolaganje stavljena i paleta od 11 modernih i živopisnih boja, od kojih su neke poput promotivne narandžaste „Orange Valencia“, zatim „Vision Brown i Celadon Blue“ nijansi potpuno nove. U Renaultu s ponosom ističu da svi pogonski agregati u novom Cliju zadovoljavaju najstrože Euro 6d-Temp ekološke standarde, a osim standardnih benzinskih i dizel motora, po prvi put je ponuđen i hibridni pogon.

 

Za 30 godina, koliko je u prodaji, Clio je prošao put od autsajdera do lidera klase, a na trenutak i čitavog evropskog tržišta. Bio je nosilac dizajnerskog i tehnološkog razvoja u klasi, koji je motivisao mnogobrojne konkurente da podignu nivo sigurnosti i opreme možda i prije nego što su to planirali. Osim uzorne udobnosti i ekonomičnosti, na trenutke bio je sposoban da ponudi i vrhunski luksuz u verzijama kakve su legendardna Baccara ili današnji Initiale Paris. Dinamičke mogućnosti sportskih RS modela već su ušle u legendu, a raznovrsne mogućnosti personalizacije su se duboko uvukle pod kožu mnogobrojnim kupcima, kojima će Clio još dugo vremena biti prvi izbor u klasi gradskih automobila.

 

 

 

PRVA GENERACIJA OD 1990. DO 1998. GODINE

 

Renault je sa Cliom 1990. godine prekinuo niz numeričkog označavanja svojih modela i prešao na tada konkretne i savremenije pune nazive. U ponudu se uvode potpuno novi Energy 1.2 (65 KS) i 1.4 (75 KS) benzinski motori. Vrh ponude predstavljao je prvobitni 1.7 benzinac iz „elitnih“ GTX i Baccara modela kojeg je zamijenio veći 1.8 16v motor. Njega nalazimo u sportskim verzijama prvog Clia. Veliki napredak napravljen je u pogledu udobnosti i kvaliteta materijala u enterijeru u odnosu na Renault 5, a u skladu sa tradicijom ponuđeno je nekoliko nivoa opreme sa baznim RL, te RN i RT paketima. Clio 16v predstavljen je kao moralni nasljednik Renaulta 5 Turbo. Iz 1.8-litarskog motora dobio je 137 KS. Renault 1989. godine ulazi u F1 preko Williamsa, a kao plod ove saradnje 1993. godine predstavljen je kultni Clio Williams sa 2.0 benzinskim motorom i 150 KS. Ovaj model je imao samo 1.000 kg. Od prvobitno planiranih limitiranih 3.800 modela, Renault je pod strahovitim pritiskom javnosti morao povećati proizvodnju na čak 12.000 jedinica. 

 

 

 

DRUGA GENERACIJA OD 1998. DO 2004. GODINE

 

Drugoj generaciji Clia vjerovatno je bilo i najteže, jer je morala da zadrži sve kvalitete prethodnika, ali i da istovremeno ponudi nešto novo i nadmaši ga u svakom pogledu. Clio II predstavljen je u verzijama sa troje i petoro vrata, kao projekat čiji razvoj je potpisao čuveni francuski dizajner Patrick Le Qlement. On mu je podario zaobljenije i nježnije linije, sa karakteristično izbačenim staklom petih vrata. U pogonskoj gami ostaju 1.2 i 1.4 benzinski motori, a uvodi se i potpuno novi 1.6 16v blok sa 110 KS, koji veoma brzo dobija epitet sportskog. Renaultu nije dugo trebalo da Cliu II nabaci prave mišiće. Veoma brzo nakon predstavljanja ponuđen je danas legendarni Clio RS 2.0 16v, čije 172 KS su bile dovoljne da ga potjeraju do 220 km/h. Ovaj model brzo je postao miljenik sportskih vozača, kojima je Renault na platformi Clia II ponudio još jedan nevjerovatan model sa V6 motorom ugrađenim ispred zadnje osovine. U saradnji sa britanskim trkačkim specijalistom TWR-om Renault je Lagunin V6 motor sa 230 KS ugurao u 3,7 metara dugačku karoseriju. Mada je bio veoma zahtjevan za vožnju, Clio V6 je dobio i jaču verziju sa 255 KS, koja je mogla da dostigne nevjerovatnih 246 km/h uz ubrzanje od 0 do 100 km/h za 5,8 sekundi. Renault je proizveo manje od 3.000 jedinica ovog modela, koji je danas jedan od najrjeđih i najskupljih Cliovih verzija, jer su mnoge u međuvremenu potpuno uništene u udesima. Godine 2000. Clio osvaja četiri zvjezdice za sigurnost na EuroNcap testu i pokazuje se boljim od mnogih direktnih konkurenata. Od 2001. godine Renault u Clio ugrađuje savremeni 1.5 dCi motor sa 65 i 80 KS.

 

 

 

TREĆA GENERACIJA OD 2004. DO 2012. GODINE

 

Ovo je prvi Clio koji je osim sa troje i petoro vrata imao i za ono vrijeme veoma popularnu karavansku verziju. Mada je riječ o osjetno većem automobilu od prethodna dva, i on se zadržao ispod četiri metra dužine. Sa povećanjem dimenzija Clio je dobio ozbiljniji karakter, te osjetno više prostora na zadnjoj klupi, posebno po visini. Renault je posebnu pažnju posvetio čvrstini konkustrukcije, što je uskoro potvrđeno i na EuroNcap testu sigurnosti na kojem je Clio dobio maksimalnih pet zvjezdica, te postao prvi model iz B segmenta koji je to uspio. Godine 2006. Clio je proglašen automobilom godine, te tako dobio dodatni vjetar u leđa. Paleta motora je značajno proširena, pa su ljubiteljima benzinaca ponuđeni 1.2 i 1.4-litarski atmosferci sa 75 i 98 KS, a u ponudu je uveden i jedan potpuno novi 1.2 Tce turbobenzinac sa 101 KS. Vrh ponude postao je 2.0 atmosferski benzinac sa prvobitnih 197 KS, kojeg je Renault ugradio u najjači RS model. Sa redizajnom njegova snaga je porasla na 204 KS, a automobil je s vremenom dobio kultni status zahvaljujući odlično izbalansiranim sportskim osobinama. Početkom 2007. godine ponuđen je i 230 mm duži karavanski model, sa prtljažnikom zapremine 439 litara. Tokom 2009. godine Clio III je tehnološki osvježen sa TomTom navigacijom, te tako postao jedan od prvih modela u klasi koji je ponudio ovaj segment opreme.

 

 

 

ČETVRTA GENERACIJA OD 2012. DO 2019. GODINE

 

Laurens van den Acker je odradio odličan dizajnerski posao. Iz ponude se istiskuje trovratni model, dok petovratna karoserija dobija kupeovsku formu zahvaljujući skrivenoj bravi drugog para vrata. Mada je kao bazu uzeo platformsku osnovu prethodnika, Clio IV je ponudio nove motore. Uz dugovječni 1.2 16v sa 75 KS, uveden je i trocilindarski 0.9 motor sa 90 KS, koji je veoma brzo postao i najtraženiji pogon u Cliu. Iznad njega je zadržan 1.2 TCe sa 120 KS, kojeg je sada bilo moguće kombinovati sa novim EDC automatskim mjenjačem sa dva kvačila. Dizelski oslonac ostaje 1.5 dCi u verzijama sa 75 i 90 KS, a ponuđena je i njegova najjača verzija sa 110 KS. Po prvi put u istoriji Clia njegov najjači RS model umjesto atmosferskog dobija savremeni 1.6 TCe motor sa 200 KS. Velika promjena za ljubitelje sportske vožnje je i činjenica da je novi motor serijski uparen sa EDC automatikom, bez mogućnosti kombinovanja sa ručnim mjenjačem. 

 

 

 

PETA GENERACIJA OD 2019. GODINE

 

Clio V je punopravni savremeni Renault, koji se više ne služi radikalnim dizajnerskim rezovima da zadrži stare i privuče kupce. To je automobil koji nudi mnogo tehnološki naprednih rješenja kako po pitanju digitalizacije i povezivosti u enterijeru, tako i u pogledu pogona koji se sve snažnije oslanja na hibridnu tehnologiju, u kombinaciji 1.6-litarskog atmosferskog motora i elektromotora. Clio V je jedan od rijetkih modela u klasi koji LED svjetla nudi u standardnoj opremi, kvalitet materijala je na do sada najvišem nivou, a visok nivo sigurnosti potvrđen je sa pet EuroNcap zvjezdica. Veliki napredak u odnosu na prethodnika predstavlja novi 9,3-inčni na dodir osjetljivi ekran visoke rezolucije, koji predstavlja najveći uređaj ovog tipa koji je ugrađan u jedan automobil gradske klase. Kupcima su ponuđena čak tri različita mjenjača: ručni, EDC automatik i X-Tronic CVT automatik.

 

Datum objave: 24/10/2020
Komentarišite ovaj članak


Auto Shop Magazin

Facebook