Izjava u naslovu teksta bi od 01.09.2017. godine konačno mogla označiti kraj „ere” u kojoj su proizvođači automobila varali svoje kupce u pogledu potrošnje i emisije izduvnih gasova. Naime, do 31.08.2017. godine za izračun potrošnje i emisije izduvnih gasova (NOx, CO2 i dr.) koristila se NEDC (New European Driving Cycle) metoda, koja je dizajnirana još 80-ih godina prošlog vijeka, a u upotrebu uvedena 1996. godine. Sam NEDC ciklus zasnivao se na teoretskom načinu vožnje u dva pogonska ciklusa (gradski-urbani i vangradski-izvan urbanog područja) a na osnovu rezultata mjerenja iz ova dva ciklusa dobijale su se kombinovane cifre potrošnje i emisije izduvnih gasova. Kako je NEDC test trajao svega 20 minuta i nije u obzir uzimao mnoge faktore (različite težine istog vozila, veći točkovi, dodatnu težinu opreme, pogon na sve točkove...), u EU se uvode dva nova testa za ispitivanje potrošnje i emisije izduvnih gasova, a to su WLTP (Worldwide Harmonized Light Vehicle Test Procedure) i RDE (Real Driving Emissions), odnosno laboratorijski (WLTP) i praktični (RDE) dio. Ova dva testna ciklusa nadopunjavaće se međusobno i zamjenjuju NEDC ciklus u potpunosti, ali samo za automobile proizvedene nakon 01.09.2017. godine.

Za ranije proizvedene automobile vrijednosti potrošnje i emisije izduvnih gasova ostaće prema NEDC ciklusu. Za razliku od NEDC, WLTP činiće nekoliko testnih ciklusa (Worldwide Harmonized Light Vehicle Test Cycles - WLTC) od kojih svaki odgovara određenoj kategoriji automobila (po pitanju odnosa snaga: težina, maksimalna brzina i slično) a takođe postoje i procesi ispitivanja za električne i hibridne automobile. Svi pomenuti ciklusi ispitivanja WLTP su kompleksniji i sveobuhvatniji od NEDC, te su podjeljeni u četiri segmenta koji se zasnivaju na niskim, srednjim, visokim i ekstra visokim prosječnim brzinama. Sada svaki segment obuhvata različite faze koje uključuju zaustavljanje, ubrzanje i kočenje. Testni ciklus je povećan sa 20 minuta (NEDC) na minimalno 30 minuta (može i duže), pri čemu je maksimalna brzina povećana sa 120 km/h (75 mph) na 130 km/h (81,4 mph) a umjesto fiksnih tačaka prebacivanja stepena prenosa WLTP koristi posebne za svako pojedinačno vozilo, uz računanje svih parametara koje NEDC ciklus nije uvažavao. Ipak, uzevši sve u obzir, dolazimo do toga da je i WLTP samo test u kontrolisanim laboratorijskim uslovima, koji ne uzima u obzir stil vozača, atmosferske uslove, uslove u saobraćaju i opterećenje automobila, a koji značajno utiču na potrošnju i emisiju izduvnih gasova. Procjenjuje se da su stvarni podaci 23% veći nego rezultati dobijeni WLTP testom, a ta razlika će se do 2025. godine povećati na 31%. Za smanjenje ove razlike, prijedlog je da se u budućoj regulaciji CO2, koja se primjenjuje od novembra 2017. godine, uključi provjera istog u „stvarnom svijetu”, tako da bi razlika iznosila 10-15% u odnosu na WLTP test.

Zbog svih nesavršenosti WLTP ciklusa uveden je RDE test koji se izvodi u stvarnim uslovima i na regularnimsaobraćajnicama. RDE test izvodi se postavljanjem opreme za prenos podataka (PEMS) u automobil prilikom testa izduvnih gasova na izduvnim cijevima. Sam test izvodi se na putevima bez obzira na lokaciju i uključuje kretanje velikim brzinama na auto-putevima, malim brzinama u gradskim uslovima, srednjim brzinama na lokalnim putevima, nižim i višim nadmorskim visinama, uzbrdo i nizbrdo, različitim klimatskim uslovima... Dobijeni rezultati se koriste zajedno sa rezultatima WLTP testova, nakon čega se dobijaju konačne vrijednosti za svaki automobil pojedinačno. Novi RDE test se neće primjenjivati na sve nove automobile do 01.09.2019. godine, a WLTP do 01.09.2018. godine, tako da će do prvog septembra 2019. godine ipak biti vrlo malo novih automobila sa potpunim WLTP i RDE rezultatima NOx i CO2. Automobili koji budu proizvedeni nakon 01.09.2017. godine sigurno će imati lošije vrijednosti izmjerenih CO2 nego oni sa rezultatima NEDC testiranja, a nakon gore navedenih datuma automobili će imati samo RDE i WLTP sertifikate, mada će proizvođači moći navesti i neslužbene NEDC podatke u vlastitim brošurama radi lakšeg poređenja rezultata i uklanjanja mogućih nedoumica kod kupaca automobila. RDE test će uvesti značajno smanjenje emisije NOx i emisije čestica kod benzinskih motora, jer daje znatno više podataka nego ispitivanja u laboratorijskim uslovima. RDE zahtijeva da se automobil ispita u širokom spektru radnih uslova kojima se ispituje tehnologija na razne načine. Pri tome, granične vrijednosti NOx smiju se prekoračiti kod većih opterećenja (poput vožnje na strmom usponu), ali se isto mora kompenzovati nižim vrijednostima kod manjih opterećenja (umjerena gradska vožnja).

Zbog toga je uveden i faktor usklađenosti (CF) kako bi se obezbijedilo da statistički podaci ne budu iznad graničnih vrijednosti. Važeća Euro 6 norma propisuje maksimalno 80 mg/km NOx za dizel motore, ali poznato je da su u praksi ove vrijednosti veće i do 10 puta. Zato je planirano da se RDE granice uvode u dva koraka: Korak 1-168 mg/km za period 2017/19 i Korak 2-120 mg/km od 2020/21. Dalji razvoj RDE podrazumijeva testiranje CO2 u stvarnim uslovima (kao dopuna WLTP testa) i da ti rezultati ne budu iznad 110% vrijednosti WLTP rezultata, uvođenje EURO / norme koja će eliminisati propuste u vezi saobraćaja i utvrditi zajedničke granice za dizel i benzinske motore u RDE postupku, nadogradnja sistema koji kontrolišu emisije izduvnih gasova na svih 35 miliona „prljavih” dizel automobila u EU radi smanjenja emisije i da se definišu najveće mane RDE testa kako bi on stvarno postao reprezentativan test za vožnju u realnim uslovima na putevima. Ne sumnjamo da će odgovorni ljudi, posebno iz EU, istrajati u namjerama da potpuno uvedu i dodatno poboljšaju WLTP i RDE testove kako se ne bi događalo da kupci nakon što preuzmu svoje automobile ustanove da oni troše i do 50% više goriva od fabrički deklarisanih vrijednosti u prospektima koji reklamiraju automobile. Ali isto tako, bojimo se i da će cijenu čiste tehnologije i zdravlje „majke” Zemlje platiti krajnji korisnik-kupac, jer smo svjedoci da je u zadnjih 20-ak godina cijena automobila (po klasama) skočila i preko 50%.

P L U S
* Znatno realnije vrijednosti emisije štetnih izduvnih gasova
* Ispitivanja se vrše po parametrima posebno određenim za svaki model automobila pojedinačno
* Rezultati ispitivanja obuhvataju širok obim karakteristika automobila - od minimalne i maksimalne težine, vrste pogona, vremenskih uslova, uslova na putu pa do spiska dodatne opreme
* WLTP i RDE test „tjeraju” i „prljave” dizel automobile na stalni razvoj kako bi ispoštovali buduće norme emisija štetnih izduvnih gasova

M I N U S
* Strah da će sav ovaj napredak u tehnologijama kontrole emisije štetnih izduvnih gasova ići preko džepa kupaca kroz povećanje cijene modela automobila

Borba za preživljavanje

Ko preživi slaviće, jer ukoliko WLTP I RDE testovi u potpunosti zažive (u što ne sumnjamo), velikim proizvođačima automobila od 2021. godine slijedi period borbe za opstanak. Razlog tome je, prema britanskoj kući PA Konsalting, što će samo 11 proizvođača uspjeti CO2 svesti na zakonski propisane okvire za 2021. godinu u iznosu od 95 g/km. Ko god ne ispuni ovu normu, plaćaće 95 eura po gramu prekoračenog limita, a to se sve onda množi sa brojem prodanih automobila u 2020. godini. Najviše na udaru biće njemački brendovi (Volkswagen, BMW i Daimler), Fiat-Chrysler, PSA grupa i Hyundai, a kazne će se mjeriti u milijardama eura. „Dobri momci” auto-industrije biće Volvo, Renault-Nissan grupa, te Jaguar Land Rover koji će tržištu isporučivati modele koji ispunjavaju norme o CO2 za 2021. godinu. Zbog navedenog, mnogi proizvođači (posebno njemački) najavljuju pravu „poplavu” električnih i hibridnih modela kojima će nastojati svesti emisiju CO2 u zadane okvire. Ipak, prema Frans press-u, nove tehnologije stići će prekasno da bi ove proizvođače zaštitile od visokih novčanih kazni.