U siromašnim zemljama poput naše, gdje se kupci novih automobila još uvijek mogu izbrojati na prste, uvoz polovnjaka predstavlja uvijek aktuelnu temu. Ova djelatnost možda i ne bi bila u toj mjeri interesantna da riječ „polovno“ većinu bh. građana ne asocira na „kupovinu mačka u vreći“, odnosno na avanturu, u kojoj gotovo uvijek neko dobija, a neko gubi. Polovni automobili u BiH se uglavnom uvoze iz zemalja Evropske unije poput Slovenije, Njemačke, Austrije, Belgije, Holandije, Francuske, a rjeđe iz Španije, Švedske, Švajcarske... Od 1. januara 2011. u BiH je uspostavljen sistem homologacije i počela su da važe nova pravila za uvoz polovnjaka, koja podrazumijevaju ukidanje Odluke o ograničenju uvoza putničkih automobila, teretnih vozila i automobilskih guma u BiH. Podsjećamo da je ovom odlukom uvoz polovnih automobila bio starosno ograničen, odnosno da se u BiH do 1. januara nije mogao uvesti polovan automobil stariji od sedam godina.
Uspostavljanjem sistema homologacije ukinuto je ovo ograničenje, a određeni su novi stroži uslovi koje polovnjaci moraju ispuniti prilikom uvoza, sa naglaskom na Euro 3 normu kao jedan od najvažnijih... U ovom broju daćemo odgovor na pitanje kako se uvoze polovni automobili u BiH, koje su procedure na granici, tehničkom pregledu (homologacija) i na carini, koja to lica imaju pravo na povlastice i kako ih ostvariti. Mada proces uvoza automobila za pojedinca ili auto-kuću počinje mnogo prije granice BiH, za nas je zanimljiv trenutak kada se on nađe na graničnom prelazu. Prvi korak kod uvoza polovnjaka je da se prijavi pri ulasku u BiH na carinskom terminalu. - Onog trenutka kada neko vozilo uđe u carinski prostor BiH, njegov vlasnik ima rok od deset dana da započne proces homologacije, odnosno da podnese carinsku prijavu za carinjenje vozila u nadležnoj carinskoj ispostavi u unutrašnjosti BiH. U slučaju da uvoznik ne može da obavi sve zakonom propisane procedure u tih deset dana, mora nadležnim institucijama podnijeti zahtjev za produženje roka, uz adekvatno obrazloženje. Ukoliko zahtjev bude procijenjen kao opravdan, Uprava za indirektno oporezivanja i nadležna ispostava uvozniku će omogućiti produženje roka - kaže Ratko Kovačević, načelnik Odjeljenja za komunikacije Uprave za indirektno oporezivanje.
Da bi se vozilo uvezlo u BiH, odnosno da bi bilo ocarinjeno, ono mora da zadovolji određene uslove, a homologacija je svakako jedna od nezaobilaznih stepenica. - Da bi se neko vozilo uvezlo u BiH mora da prođe proces homologacije, koji podrazumijeva ispitivanje tehničke usklađenosti predmetnog vozila sa normama i direktivama koje propisuju zemlje Evropske unije - objašnjava Željko Raljić, inženjer saobraćaja.
Za homologaciju motornih vozila zadužene su ovlaštene stanice tehničkih servisa, koje za zadatak imaju da utvrde da li se vozilo podudara sa propisanim direktivama, te da li vozilo zadovoljava standarde koji su važni za aktivnu i pasivnu sigurnost. - Proces homologacije započinje tako što vlasnik vozila dođe u ovlaštenu tehničku stanicu sa dokumentacijom, odnosno računom ili ugovorom o kupovini vozila, te ličnom kartom ili saobraćajnom dozvolom, ukoliko je vozilo koje uvozi u njegovom vlasništvu. Uz ova dokumenta prilaže se i jedinstvena carinska isprava, koju se dobija pri ulasku u zemlju, nakon čega se može pristupiti homologaciji - objašnjava Adnan Maslo, član tima za homologaciju vozila.
Prvi korak u postupku homologacije je provjeravanje vjerodostojnosti prateće dokumentacije, odnosno da li osnovni podaci o vozilu odgovaraju stvarnom stanju. Nakon identifikacije vozila pristupa se i njegovoj praktičnoj provjeri. - Tehnički pregled vozila obavljaju viši stručni saradnik i tehničar, koji uvidom u dokumentaciju vozila po utvrđenom redoslijedu provjeravaju pojedine elemente, sklopove i uređaje - objašnjava Veljko Miletić, viši stručni saradnik za homologaciju vozila. Ukoliko se utvrdi da se podaci na vozilu podudaraju sa postojećom dokumentacijom, pristupa se slikanju vozila. - Prvo slikamo prednju lijevu i zadnju stranu automobila, a zatim se slika broj šasije i pločica proizvođača na kojoj se nalaze broj šasije i homologacijska oznaka. Ove slike služe kao materijalni dokaz, koji se unosi u dosije predmetnog vozila - dodaje Veljko Miletić.
Nakon toga slijedi vizuelni pregled vozila i popunjavanje priloga o homologaciji, koji uključuje podatke o svjetlosnoj signalizaciji, retrovizorima, staklima kao i o ostalim elementima koji karakterišu vizuelni identitet vozila. Pošto viši stručni saradnik i tehničar završe sa vizuelnim pregledom, popunjen prilog i ostalu dokumentaciju predaju administratoru, koji podatke o vozilu ubacuje u sistem za homologaciju i prosljeđuje ih ka ovlaštenom zastupniku putem zahtjeva za potvrdu proizvođača. Nakon što ovlašteni zastupnik izda potrebnu potvrdu, tim za homologaciju ponovo obavlja kontrolu vjerodostojnosti podataka. - Kada dobijemo potvrdu proizvođača na njoj se nalaze direktive koje predmetno vozilo mora da zadovoljava. Ukoliko se svi podaci dobijeni u potvrdi proizvođača podudaraju sa onima na vozilu onda se podnosiocu zahtjeva za homologaciju izdaje potvrda o usklađenosti, kojom uvoznik dokazuje carinicima da njegovo vozilo ispunjava sve uslove neophodne za sprovođenje carinjenja - kaže Veljko Miletić.
U slučaju da vozilo ne zadovoljava propise homologacije ili se na legalan način ne može njima prilagoditi, takvo vozilo se ne može uvesti i registrovati u BiH, odnosno mora se izvesti iz zemlje. Međutim ima i slučajeva kada se homologacijska odstupanja na polovnjaku mogu otkloniti servisiranjem vozila. - Naime, ukoliko se uočena odstupanja od homologacijskih standarda mogu otkloniti servisiranjem, zakonodavac je predvidio da ih vlasnik vozila otkloni za najviše 30 dana od dana podnošenja zahtjeva. Najčešći primjeri ovakvih slučajeva su napuknuta stakla ili oštećenja nekih ostalih elemenata vozila za koje je proizvođač predvidio zamjenu - objašnjava Adnan Maslo. Na papiru proces uvoza vozila može, a i ne mora, izgledati komplikovano. Prvi korak koji podrazumijeva proces homologacije najčešće traje od jednog pa do nekoliko dana, a najviše se čeka na potvrdu proizvođača koju izdaje ovlašteni zastupnik određene marke vozila u BiH. Proces carinjenja je relativno brz i može se obaviti za jedan dan, kao i registracija vozila, za koju takođe treba potrošiti jedan do dva dana.