Naslovna > Retro > Od vagona do kamiona
FOTO GALERIJA (11)

Scania - 120 godina postojanja, I dio

Od vagona do kamiona

Kamen temeljac savremene Scanie udaren je daleke 1891. godine u švedskom gradu Sodertaljeu, gdje je osnovana kompanija “Vagnfabriksaktiebolaget i Södertälje” za proizvodnju željezničkih vagona, koja se vremenom preorijentisala na produkciju motornih vozila...

Malo koji proizvođač kamiona i autobusa može da se pohvali stogodišnjom tradicijom, a švedska Scanija je upravo jedan od njih. Sama kompanija osnovana je 1891. godine u gradu Sodertaljeu, a njen primarni cilj je bila proizvodnja željezničkih vagona. Kompanija “Vagnfabriksaktiebolaget i Södertälje” ili “fabrika vagona” paralelno počinje da radi na razvoju automobila i kamiona, dok se u međuvremenu 1900. godine osniva nova sestrinska fabrika Maskinfabriksaktiebolaget Scania (fabrika mašina), sa sjedištem u Malmeu. Ova fabrika prvobitno se bavila proizvodnjom bicikala, a zatim i automobila, da bi 1902. godine u njenim pogonima bio proizveden prvi Scania kamion, čiji dizajn potpisuje Gustaf Erikson, čovjek koji je već 1897. napravio prvi švedski automobil. Za pogon prvog Scania kamiona bio je zadužen benzinski agregat sa dvostepenim ručnim mjenjačem.

 

 

 

 

 

Da su počeci bili više nego teški, najbolje pokazuje podatak da je u prvoj deceniji 20. vijeka Scanija prosječno proizvodila tek pet kamiona godišnje. Sljedeći bitan momenat u istoriji švedske kompanije desio se 1911, kada je došlo do spajanja Scanie sa kompanijom Vabis, što je osim povećanja konkurentnosti i kapitala preduzeća rezultovalo i prvim švedskim autobusom. Međutim, period teškog ekonomskog stanja koji je dolazio nije nimalo pogodovao razvoju kompanije, koja se nije mogla oduprijeti stagnaciji. Silaznom putanjom Scanija je išla do 1916. godine, kada je uspostavljena saradnja sa švedskom vojskom, koja je željela motorizovati svoje snage u uslovima Prvog svjetskog rata. Ovaj potez se ispostavio dobitnom kombinacijom, jer je kompaniji obezbijedio siguran priliv sredstava, koja su iskorištena za modernizaciju pogona u Malmöu i Södertäljeu. Po završetku Prvog svjetskog rata 1919. godine kompanija Scania odustaje od proizvodnje automobila, autobusa i vatrogasnih vozila, te se u potpunosti orijentiše na proizvodnju kamiona. Mada su čelnici kompanije očekivali da će ima specijalizacija i usko orijentisanje u proizvodnji kamiona omogućiti brži razvoj, desilo se upravo obrnuto. Zbog nagomilanih dugova i pada prodaje 1921. godine zaustavljena proizvodnja u svim Scania pogonima i tada su mnogi pomislili da ovom proizvođaču nema spasa.

 

 

 

 

Spas je ipak došao godinu kasnije, sa svježim kapitalom imućnih investitora, koji su osnovali novu kompaniju zadržavši staro ime AB Scania-Vabis. Već u prvoj godini novi kolektiv je pozitivno poslovao zahvaljujući saradnji sa Švedskim poštama, koje su za svoje potrebe naručili 15 autobusa sa 12 sjedišta. Ovi autobusi bili su posebni po tome što su se mogli kombinovati sa gusjenicama, koje su im omogućavale bolju prohodnost u zimskim uslovima, kakvi su većim dijelom godine vladali u Švedskoj. Tokom dvadesetih godina AB Scania - Vabis je razvila nekoliko novih pogonskih agregata, od kojih posebna mjesta u istoriji ove kompanije pripadaju kompaktnom četverocilindarskom agregatu sa 60 KS, te za to vrijeme kapacitetnom šestocilindrašu, koji je razvijao okruglo 100 KS. Produkcija fabrike povećana je na 100 vozila godišnje, sa tendencijom daljeg rasta. Po uzoru na američku kompaniju Twin Coach iz Ohaja, Scania-Vabis počinje proizvodnju takozvanih “buldog” autobusa (motor pozadi). Da je nova kompanija na stabilnim nogama, pokazao je i period svjetske ekonomske krize od 1929. do 1933. godine, kada se AB Scania-Vabis i pored pada potražnje za kamionima uspjela održati zahvaljujući raznovrsnoj ponudi sve potrebnijih autobusa.

 

 

 

 

Zbog takvog aktuelnog ekonomskog trenutka AB Scania-Vabis se u većoj mjeri orijentisala na proizvodnju autobusa, a u manjoj na proizvodnju kamiona i motora. Novi preokret u poslovanju kompanije dešava se tokom četrdesetih godina prošlog vijeka, kada na mjesto prvog čovjeka dolazi direktor Carl - Bertel Nathhorst, koji je dobio zadatak da ojača međunarodnu ulogu Scaia-Vabisa. U okviru tih nastojanja 1935. godine Scania-Vabis postaje generalni agent Volkswagena za Švedsku, dok će 1936. ostati upamćena kao godina kada je pod okriljem kompanije proizveden prvi dizel agregat. Dolazak Drugog svjetskog rata i potpuna preorijentacija na proizvodnju vozila za vojsku, ponovo su preusmjerili razvoj civilnog programa kompanije u drugom pravcu. Ipak, Scania-Vabis iz rata izlazi puno jača, jer je proizvodnja vojnih kamiona sa dizel motorima donijela veliku dobit, ali i prijeko potrebnu popularnost izvan granica Švedske, koja će pokazaće vrijeme biti presudna za dalji razvoj kompanije.

Datum objave: 21/04/2011
Komentarišite ovaj članak


Auto Shop Magazin

Facebook