Naslovna > Teme > Opasnost iz drugog plana
FOTO GALERIJA (7)

Uticaj lijekova na vozače

Opasnost iz drugog plana

Grupa lijekova označena trouglom rizična je za sve vozače, jer u zavisnosti od snage i dejstva može značajno da umanji njihove psihofizičke mogućnosti i tako direktno utiče na njihovu sposobnost u upravljanju motornim vozilima...

Kada govorimo o faktorima koji predstavljaju prijetnju bezbjednosti u saobraćaju, lista je poprilično dugačka, ali većina vozača ih je svjesna. Ipak na listi podmuklih neprijatelja bezbjednosti nalaze se i oni faktori kojih vozači nisu svjesni, sa kojima nisu upoznati ili zanemaruju moguće rizike. Jedan od takvih „zapostavljenih“ elemenata je i vožnja pod uticajem lijekova, prvenstveno onih za koje je u uputstvima proizvođača naglašena pažnja pri upravljanu motornim vozilima. - Čak petina lijekova koji se nalaze u opticaju utiče na psihofizičke sposobnosti vozača. To su lijekovi koji se izdaju na ljekarski recept i lijekovi koji se mogu kupiti u slobodnoj prodaji. Prema izvještaju o prometu lijekova, koji smo dobili od Instituta za zaštitu zdravlja RS, lijekovi koji djeluju na centralni nervni sistem su po učestalosti primjene na drugom mjestu, odmah iza lijekova koji se koriste za kardiovaskularne bolesti. Najčešće korišteni lijekovi kod nas su sedativi, za koje vozači ne znaju da usporavaju mentalne sposobnosti, izazivaju pospanost, smanjuju koordinaciju pokreta, pogotovo ako se uzimaju samoinicijativno bez uputstva ljekara. Lijekovi koji smanjuju psihofizičke sposobnosti imaju oznaku upozorenja na kutiji u vidu „praznog“ trougla ili crvenog trougla, koji određuju stepen dejstva određenog lijeka - rekla je dr Radmila Ubović, specijalista  medicine rada...

 

 

 

 

Lijekovi koji utiču na centralni nervni sistem nazivaju se trigonomici i u zavisnosti od jačine djelovanja označeni su trouglom, koji je svaki proizvođač dužan da obilježi na kutiji.
- Simbol trougla na kutiji od lijekova znači da se oni moraju koristiti sa oprezom, jer sadrže supstance koje mogu da utiču na psihomotorne sposobnosti pacijenata. Dakle postoje lijekovi čija su kućišta obilježena crvenim ili crnim trouglom. To su lijekovi koji snažno utiču na psihomotorne sposobnosti pacijenata, zbog čega je tim osobama tokom korištenja lijekova zabranjeno da upravljaju motornim vozilima. Osim njih imamo u drugu grupu lijekova obilježenih sa „praznim“ trouglom, koji takođe simbolizuje mogućnost uticaja na psihofizičke i psihomotorne sposobnosti pacijenata. Pacijentima koji koriste ove lijekove preporučuje se oprez u upravljanju motornim vozilima, odnosno da ako ne moraju voziti upravljač prepuste nekom drugom. Lijekovi koji imaju jače dejstvo kod pacijenata izazivaju pospanost i slabljenje vida, odnosno smiruju centralni nervni sistem i tako smanjuju psihofizičke sposobnosti. Zbog toga veoma je važno da pacijenti dok koriste ove lijekove ne sjedaju za upravljač automobila - objašnjava Jelena Aničić, magistar farmacije. Ona dodaje da su u grupi lijekova sa snažnim djelovanjem najčešće sedativi, lijekovi koji djeluju na duševna oboljenja, na epilepsiju i neki lijekovi koji se kriste kod terapija za suzbijanje jakog bola.


 

Lijekovi koji na kutiji imaju prazan trougao, koji nije ispunjen bojom, nemaju veliko dejstvo na centralni nervni sistem, u pogledu sedacije, odnosno smanjenja svjesnosti, ali i oni traže određeni oprez prilikom upotrebe. - Kod ovih lijekova potreban je oprez ako se koriste u kombinaciji ili ako se koriste sa nekim supstancama koje su u svakodnevnoj upotrebi, a za koje je utvrđeno da izazivaju smanjenje psihofizičkih sposobnosti. U toj grupi lijekova se između ostalog nalaze lijekovi protiv gripe, prehlade, hunjavice, zatim lijekovi koji se daju pacijentima koji se liječe od raznih alergija. Ti lijekovi su dostupniji pacijentima, jer neke od njih pacijenti mogu dobiti bez preporuke ljekara, odnosno mogu ih kupiti u slobodnoj prodaji u apotekama - kaže Jelena Aničić. Ona dodaje da se na nekim kutijama tableta, osim trougla može se vidjeti i paragraf, koji označava opijoide, lijekove sa narkoanelgetskim dejstvom. Pacijentima koji koriste ove lijekove takođe se strogo zabranjuje upravljanje motornim vozilima. - U tu grupu lijekova najčešće spadaju oni koji se koriste u terapiji jakog bola, to su morfini i mofinski derivati ili lijekovi koji se koriste u liječenju epilepsije, kao što je fenobarbituratom - naglašava Jelena Aničić, magistar farmacije.

 

OPREZ GLAVU ČUVA
Ukoliko ste prinuđeni da koristite bilo kakve tablete i medicinske pripravke, obratite pažnju na trougao i na upozorenja vašeg doktora i farmaceuta. Ni u kom slučaju ne kombinujte alkohol i energetska pića i obavezno pročitajte uputstva proizvođača, a za sve nejasnoće konsultujte se sa ljekarom ili farmaceutom. Ukoliko skrivite i najmanju nezgodu, vožnja pod uticajem lijekova, u koje god svrhe da ih uzimate, nije vam ni u kom slučaju olakšavajuća okolnost, jer ste na više načina upozoreni o mogućim posljedicama.

 

 

Dakle trigonomici više ili manje utiču na centralni nervni sistem pacijenta, pa su vozači koji su ujedno i konzumenti nekog od njih opasni iz više razloga. - Prvi razlog je to što se kod korisnika ovih lijekova znatno produžava vrijeme reagovanja, a drugi da nisu dovoljno svjesni i nemaju neophodnu moć rasuđivanja, da bi pravovremeno donosili odluke o svojim postupcima u saobraćaju. Vozači pod uticajem takvih lijekova u praksi sporije reaguju u svim situacijama, što je u svakom slučaju potencijalna opasnost, kako za njih same tako i za ostale učesnike u saobraćaju - smatra Zoran Tadić, saobraćajni inženjer. On dodaje da su brojna istraživanja sa temom „lijekovi i upravljanje motornim vozilima“ pokazala da se rizik povećava sa dužinom puta, odnosno da sa svakim pređenim kilometrom vozači, koji su pod uticajem lijekova postaju rizičniji, jer njihova pažnja i koncentracija puno brže opadaju nego kod zdravih osoba. Ovom problemu doprinosi i neinformisanost pacijenata - vozača, koji i pored upozorenja upućenih od doktora i farmaceuta, sjedaju za upravljače svojih vozila, predstavljajući opasnost za sebe i ostale učesnike u saobraćaju. 

Datum objave: 11/05/2011
Komentarišite ovaj članak


Auto Shop Magazin

Facebook