Te davne zime sa prelaza iz 1976. u 1977. godinu Audi je razvijao novi, 170 KS snažan motor. Prototip sa prednjim pogonom i ovim motorom imao je sjajne performanse, sve dok ih na zasniježenom terenu i na usponu iza sebe nije ostavio model Iltis sa 75 KS, koji je Audi razvijao za vojsku kao zamjenu za model Munga. Shvativši tada potencijal pogona na sva četiri točka, u Audiju 1977. godine pokreću „Projektni zadatak 262“ na čijem čelu su bila tri mlada inženjera, a najpoznatiji od njih danas jeste dr Ferdinand Piëch. Kodni naziv projekta bio je A1, a osnovni zadatak bio je stvoriti snažan sportski automobil sa stalnim 4x4 pogonom, uz dva prioritetna cilja: pogon na sve točkove mora biti stalan i on mora raditi bez odvojenog pogonskog sklopa i druge pogonske osovine naprijed.

Tako je nastao legendarni Audi quattro pogon koji je u proteklih 30 godina dostigao „savršenstvo“ i postao svojevrsna „institucija“ i Audijev zaštitni znak. Najveća izmjena došla je 1987. godine kada je uveden Torsen diferencijal, kao zamjena za ručnu blokadu diferencijala. Torsen je imao mogućnost stalne raspodjele snage u odnosu od 25%:75% do 75%:25% između prednjih i zadnjih točkova. Zahvaljujući ovim izuzetnim osobinama, quattro se neprestano usavršavao tako da je Audi (uz Subaru) postao proizvođač koji u svom proizvodnom programu ima najviše modela sa stalnim pogonom na sve točkove. Jedine „mane“ ovakvog pogona jesu povećana težina i potrošnja goriva usljed jačeg prianjanja, odnosno trenja (a danas se na potrošnju, odnosno ekologiju stavlja akcenat), te su u Audiju odlučili razviti novi sistem 4x4 pogona Ultra quattro koji je orijentisan ka manjoj potrošnji goriva, jer je unaprijeđen novim i složenijim sistemima. Novi Ultra quattro daje automobilu karakteristike klasičnog automobila sa prednjim pogonom, dok se zadnji pogon aktivira po potrebi. Naravno, odavno postoje slični sistemi sa uključivim zadnjim pogonom, ali je Audijev nešto složeniji. Naime, svakih 10 milisekundi sistem senzora zadužen za kontrolu upravljanja, položaja i držanje papučice gasa, ubrzanja, naginjanja i ostalog, šalje centralnom procesoru podatke na osnovu kojih on „odlučuje“ kada će točkovi izgubiti „tlo pod nogama“ i onda izdaje „naredbu“ da se dio snage prebaci i na zadnji par točkova. Ultra Quattro poseban je u odnosu na ostale slične sisteme jer dolazi sa dva dodatna kvačila od kojih se jedno nalazi između mjenjača i kardanske osovine, a drugo na zadnjoj osovini. Kada sistem radi u režimu prednjeg pogona kvačila isključuju kardansku osovinu i zadnji diferencijal. Na ovaj način eliminišu se komponente koje stvaraju najveće gubitke i samim tim povećavaju potrošnju goriva.

Bez obzira na novougrađene komponente, Ultra quattro je za oko 4 kg lakši u odnosu na dosadašnji quattro pogon. Novi pogon „kalibrisan“ je tako da dok god ne postoji opasnost od gubitka trakcije, radi u režimu prednjeg pogona, a ukoliko se ukaže potreba pogon na sva četiri točka dostupan je skoro trenutno. Uključivanje prednjeg pogona obavlja se kroz dva nivoa, Predictive (intuitivni) i Reactive (reaktivni). Na Predictive nivou pažnja je usmjerena ka podacima senzora koje obrađuje centralni procesor. Na taj način može se izračunati kada će prednji unutrašnji točak u brzoj krivini izgubiti trakciju, i to do pola sekunde ranije, i po potrebi unaprijed uključiti zadnji pogon. Zadnji pogon će se takođe u ovom nivou uključiti i ako točkovi dostignu granične, već ranije definisane vrijednosti prianjanja. Kada će se zadnji pogon uključiti u Predictive nivou zavisi prvenstveno od stila vožnje, statusa kontrole elektronske stabilizacije (ESC) i ranije od strane vozača odabranog Audi Drive Select stila vožnje. U Reactive nivou, sistem reaguje na nagle promjene u vrijednosti prianjanja točkova za podlogu. To znači da se zadnji pogon uključuje čim centralni procesor detektuje prelazak točkova sa suve asfaltne podloge na podlogu koja je presvučena tankim slojem leda. Posebnost novog Ultra quattro pogona je da vozač sam može podesiti njegove karakteristike putem već pomenutog „Audi Drive Select“ moda i prilagoditi ga svojim ličnim potrebama i željama kroz Auto i Dinamic režime rada. U Auto režimu prioritet je maksimalno prianjanje i uravnoteženo upravljanje, dok je u Dinamic režimu rada naglasak na povećanju dinamike i performansi, posebno u uslovima slabog prianjanja točkova. Ultra quattro je razvijen za Audijeve modele sa uzdužnim smještajem motora, a premijerno je predstavljen u modelu A4 Allroad quattro. Prema navodima iz Audija, Ultra quattro je savremeniji, dinamičniji i pouzdaniji a donosi i uštedu od 0,3 l/100 km. Međutim, da li će to biti dovoljno da nadmaši obični quattro, koji je decenijama vladao putevima, pokazaće vrijeme.

4x4 pogon na prekidač
Ukusi su zaista različiti. Dok obožavaoci Audija u novi Ultra quattro gledaju kao u božanstvo, ljubiteljima BMW-a se diže kosa na glavi od same pomisli da bi neko njihov ljubljeni M5 mogao opremiti sa pogonom na sve točkove. Naime, postoji mogućnost da će BMW u novi F 90 M5 ugraditi pogon na sve točkove, ali sa jednom malom „cakom“. Da ne bi zaratovao sa svojim vjernim kupcima sklonim isključivo zadnjem pogonu, pogon na prednju osovinu uključivaće se samo po želji vozača ukoliko se nađe na klizavoj podlozi, a u slučaju da je prianjanje idealno može se koristiti isključivo zadnji pogon. „Tradicionaliste“ može donekle umiriti činjenica da je ovakav integralni pogon još samo na nivou glasina i da će u budućnosti moći uživati u novom F 90 M5, sa 635 KS, isključivo sa zadnjim pogonom.

P L U S

* Smanjena masa za oko 4 kg u odnosu na staru verziju pogona quattro,
* Vrijeme reakcije sistema veoma kratko zahvaljujući naprednom centralnom procesoru,
* Mogućnost personalizacije pogona prema stilu vožnje vozača,
* Smanjenje potrošnje od 0,3 l/100 km.

M I N U S

* Povećana mogućnost otkaza usljed većeg broja dodatno ugrađenih komponenti u novom pogonu,
* Usljed većeg broja složenijih komponenti skuplje održavanje,
* Potrebno određeno vrijeme da se novi Ultra quattro dokaže ljubiteljima standardnog quattro pogona.