Da je imao još nekoliko uspješnih modela poput Mokke Opel bi možda danas još bio pod okriljem američkog GM-a. Pošto nije, početkom ove godine je dobio novog gazdu, francusku PSA grupaciju, koja ima veoma ambiciozne planove sa slavnim njemačkim automobilskim proizvođačem. Prvi, a možda i najvažniji jeste uvođenje dva nova crossovera na čijem razvoju su sa Opelom zajednički radili već nekoliko godina. Crossland X je prvo dijete iz novog francusko-njemačkog braka, a drugo je njegov stariji i broj veći brat Grandland X. Oba su, podsjećamo, predstavljeni ove godine, Crossland u Ženevi, a Grandland nedavno u Frankfurtu. Junak naše današnje priče je Crossland X, simpatični mali gradski crossover, koji popunjava prazninu nastalu gašenjem porodičnog monovolumena Merive. Razvijen je na EMP 1 platfomi na kojoj danas „leži“ i puno modela iz PSA grupacije.

Odrednica X znači da je u Opelovoj gami svrstan rame uz rame sa ostala dva X modela, Mokkom i Grandlandom. Mada tako izgleda, nije tipičan off-road automobil već crossover, svojevrsni mješanac monovolumena i SUV-a. Naime, od monovolumena je preuzeo prostranu i funkcionalnu kabinu, te praktičan prtljažnik, a od SUV-ova robusan, terenski izgled, ali bez 4x4 pogona. Mada je pomalo nelogična, to je trenutno jedna od najtraženijih kombinacija na evropskom tržištu, koje je posljednju deceniju zahvatila svojevrsna off-road manija. Šta sve ona donosi i koje su njene prednosti i nedostaci pokušali smo otkriti testiranjem ne jednog, nego čak tri Crosslanda X, pogonjena dvjema verzijama 1.6-litarskog dizel motora sa 99 i 120 KS, te jednim benzinskim turbo trocilindrašem sa 130 „konja“.

Ako spadate u okorjele ljubitelje Merive i ako vam je žao što ju je Opel penzionisao, odmah ćemo reći da nema razloga za tugovanje. Mada nema jedinstvena „samoubilačka vrata“, Crossland X je njen sasvim adekvatan zamjenik, a možda i više od toga. Pođimo od dizajna. Pa, mogli bismo ga definisati kao fuziju provjereno dobrih rješenja preuzetih od Mokke i Adama, te određene evolucije Merive. Naime, Mokka je poslužila kao inspiracija za dizajn prednjeg dijela, Adam „lebdećeg“ krova i dinamičnih bokova, dok se Meriva ogleda u visoko podignutim zadnjim svjetlima. Sve zajedno smiksano izgleda zanimljivo, privlačno i trendovski, posebno ako je riječ o dvobojnim karoserijskim kombinacijama, koje su serijski dostupne već od drugog Innovation paketa opreme. Sa ovim paketom i još desetak opcija iz dodatne opreme bila su kombinovana dva jača Crosslanda, plavi i narandžasti, dok je crveni uparen sa početnim Enjoy paketom. Podsjećamo da vrh serijske ponude predstavlja treći, Ultimate nivo, koji je najpristupačniji u kombinaciji sa slabijim 1.6 dizel motorom i košta 38.960 KM.

Razlike u opremi na testnim modelima se lako prepoznaju. Početni Enjoy ima jednobojnu crvenu karoseriju, sa retrovizorima u boji automobila. Branici vozila nemaju svijetlih ukrasa u sivoj boji, a na bokovima se ne sjaji hromirana krovna lajsna. Aluminijumski krovni nosači su standardni na sva tri automobila, a od aluminijuma su izrađeni i opcioni 16-inčni naplaci sa četiri dvostruka kraka. Podsjećamo da su u serijskoj opremi Enjoy paketa 16-inčni čelični točkovi, te da se po želji kupca samo uz ovaj paket mogu dobiti i čelični 15-inčni. Drugostepena Innovation oprema se prepoznaje po dvobojnim karoserijima, te crnim retrovizorima u slučaju narandžastog, odnosno bijelim kod plavog Crosslenda X. Oba modela imaju svijetle ukrase na branicima i hromiranu krovnu lajsnu, koja pojačava efekat „lebdećeg krova“ i naglašava dinamičnu bočnu liniju automobila. Innovation paket serijski donosi 16-inčne alu naplatke model, „Diamon Cut - Titan sjajna“. Kao opcija kupcima se nudi i pet različitih dezena alu naplataka u rasponu od 16 do 17 inča. Dva 17-inčna smo imali na testnim modelima, plavom i narandžastom. Od doplata koje smo smo imali, a koje su uticale na dizajnerski doživljaj automobila, istakli bismo i diodna aktivna Matrix glavna svjetla i LED zadnja. Za svaku pohvalu je i njihova funkcionalna strana, odnosno činjenica da put pred Crosslandom osvjetljavaju besprijekorno čak i u najtežim uslovima za vožnju. Zbog te se činjenice doplata od 1.173 KM, koliko koštaju uz prva dva nivoa opreme, čini se više nego opravdanom.
U unutrašnjosti je sve posloženo prepoznatljivo, opelovski. Enterijer Crosslanda X predstavlja kombinaciju ergonomskih rješenja koja smo već mogli vidjeti u Corsi i Astri. Prvi osjećaj koji kabina ostavlja po ulasku je osjećaj čvrstine i uzorne završne izrade svih detalja. Ni nakon sedam dana druženja sa Crosslandom X taj osjećaj se nije promijenio, mada smo primijetili da bi pojedine oplate ispod upravljača i na sredini ispod vjetrobrana mogle ipak malo bolje naleći i uklopiti se. Mekani gumirani materijal, kakav koriste francuski proizvođači automobila, prekriva samo gornji dio instrument panela, dok su sve ostale površine izrađene od tvrde reljefne i lakirane plastike. Mada u klasi ima i kvalitetnijih, odnosno skupljih rješenja, nismo stekli osjećaj da se škrtarilo, već da se prije svega razmišljalo racionalno. Instrumenti su analogni, sa preglednim info displejom u sredini, kroz čije menije se kreće okretanjem plastičnog „prstena“ na ručici pokazivača pravca. Ima i praktičnijih rješenja, ali i sadržajnijih info displeja, no najbitnije informacije za vožnju i autonomiju su tu.

Sva tri modela su imala kožom obloženi multifunkcionalni upravljač, sa potpuno istim brojem i rasporedom daljinskih komandi. Njima se može upravljati tempomatom, telefonom i audio sistemom. U svakom Crosslandu smo imali i ergonomska AGR sjedišta sa električnim podešavanjem visine sjedalnog i tvrdoće lumbalnog dijela. Imaju i produžetak sjedalne površine, detalj sa kojim se u klasi mogu pohvaliti samo rijetki modeli. Tvrđa su od očekivanja, imaju pomalo usku sjedalnu površinu zbog povišenih bokova, ali su na duže staze izuzetno udobna i veoma nježna prema leđima. Korektan oslonac nude i sjedišta drugog reda, na kojima se komforno mogu smjestiti dva, a po potrebi i tri putnika. Ljubitelji Merive ovdje se neće osjećati uskraćeno, jer je prostor u Crosslandu zahvaljujući jednom od najvećih međuosovinskih razmaka u klasi od 260,5 cm među najboljim ostvarenjima. Na nivou Merive je i prtljažnik osnovnog kapaciteta 410 litara (M: 400 l), dok je najvećih 1.255 litara ipak skromnije (M:1.500 l). Zadnja klupa je podijeljena u omjeru 60:40 i klizna, što omogućava dodatno usklađivanje veličine kabinskog i prtljažnog prostora.
Kao potpuno samostalan model Crossland X je u okviru Opelove game jasno pozicioniran i cijenom. Najpovoljniji model sa 1.2-litarskim atmosferskim benzincem sa 81 KS i Enjoy opremom do registracije košta 26.834 KM. U istoj kombinaciji opreme za najpovoljnijeg 1,6-litarskog dizelaša sa 99 KS treba izdvojiti 31.137 KM. Testni trojac zbog desetak opcionih dodataka na osnovne Enjoy i Innovation pakete opreme ima nešto više, ali još uvijek konkurentne cijene. Za najpovoljniji crveni Crossland X sa dizelskim motorom od 99 KS treba izdvojiti 37.141 KM. Veoma naočiti, plavi model sa 1,2-litarskim turbobenzincem od 130 KS košta 40.779 KM, dok za najskuplji i ujedno najatraktivniji narandžasti Crossland X sa 1.6 dizel motorom od 120 KS treba platiti 40.975 KM.

Najjeftiniji testni model je namijenjen racionalistima, koji nisu spremni trošiti pare na uljepšavanje vanjskog izgleda, ali zato cijene prednosti koje za njihova leđa donose opciona ergonomska sjedišta, a za njihove oči odlična LED svjetla. Ekonomični dizelaš im je dovoljna mjera za bh. puteve, kako dinamikom, tako i potrošnjom. Za gradsko paradiranje i dinamične autoputeve su ipak adekvatnija dva jača modela, kod kojih papučica gasa ima nešto „duži hod“. Bez obzira na to koju boju odabrali, i plavi i narandžasti Crossland X s vana zahvaljujući 17-inčnim naplacima, hromu i svijetlim ukrasnim plastikama djeluju atraktivnije i privlačnije od crvenog. Unutra su bogatiji, te imaju sadržajniju i funkcionalniju multimediju. U plavom se nude čak i za ovu klasu nesvakidašnji detalji poput bežičnog punjenja telefona ili head-up displeja, dok se i u narandžastom telefon može puniti, ali preko USB utičnice i kabla. Oba automobila imaju i zadnju kameru, koja olakšava parkiranje na skučenim prostorima. Ono što je zajedničko za sva tri automobila je činjenica da na dostojan način zamjenjuju Merivu. U odnosu na nju Crossland X nudi potpuno novu trendovsku off-road dimenziju, koja donosi viši nivo slobode u kretanju, ali i dozu vizuelne atraktivnosti nedostižne za porodične monovolumene.

POGON
Tri različita pristupa s jednim ciljem
Za pogon testnih modela bila su namijenjena dva 1,6-litarska dizelaša sa 99 i 120 KS, te 1,2-litarski turbobenzinac sa 130 KS. Boja, oprema i alu felne će se već nekako izabrati preko interneta na neviđeno, ali za izbor pogona koji će najbolje odgovarati pojedinačnim potrebama treba vremena. A vrijeme je danas više nego ikada novac. Za pogon Crosslanda X Opel je ponudio tri benzinske i dvije dizel kombinacije, koje su izvorno proizvod PSA grupacije. Ljubiteljima benzinaca nude se tri 1,2-litarska trocilindraša, atmosferski sa 81 KS, te dvije turbo verzije sa 110 i testnih 130 KS. Srednji benzinac je moguće kombinovati sa automatskim šestostepenim mjenjačem, dok su za najslabijeg i testnog rezervisani ručni sa pet i šest brzina. Kada je riječ o dizelskoj gami, nju čine dvije verzije 1,6-litarskog motora koji je dostupan u verzijama sa 99 i 120 KS. Slabija se isključivo uparuje sa petostepenim, a jača sa šestostepenim ručnim mjenjačem. Podsjećamo, Crossland X ima samo prednji pogon i primarno je zamišljen kao laki crossover, odnosno automobil povišenog klirensa bez ozbiljnijih off-road ambicija.

CRVENI: 1.6 dizel 99 KS
Slabiji dizelaš raspolaže sa 99 KS dostupnih pri 3.750 obrtaja. Tu je i 254 Nm obrtnog momenta raspoloživog već od 1.750 obrtaja. Kada je hladan motor je pomalo grub, ali ne i sirov. Sa zagrijavanjem postaje uglađeniji i osjetno tiši. Njegovih 99 KS nasuprot sebe ima masu od 1.289 kilograma, koja je u testnom modelu zbog dodataka prebacila preko 1,3 tone. Papirnato ubrzanje od 0 do 100 km/h za 11,6 sekundi u praksi se postiže linearno. Dizelska živost se osjeti, ali nema srčanosti i eksplozivnosti koju nudi jači dizelaš. Najveća brzina od 180 km/h više je nego dovoljna da se isprati dinamika vožnje u bh. stvarnosti, gdje su dominantni magistralni putevi. Na autoputu se osjeti određena slabost, prije svega u međuubrzanjima, ali do zakonske granice od 130 km/h nema ozbiljnijih problema. U gradu se početni dizelaš osjeća idealno i s lakoćom prati ritam saobraćaja. Testni prosjek od 6,3 litra je postignut sa mnogo dinamike, mada ni fabrička prosječna potrošnja od 3,8 litara u praksi ne djeluje nedostižno. Za nju su potrebni otvorena cesta i malo pažnje prema papučici gasa i savjetima ekonometra, koji se očitavaju na info displeju putnog računara.

NARANDŽASTI: 1.6 dizel 120 KS
Do 120 KS jači dizelaš stiže pri 3.500 obrtaja, odnosno 250 obrtaja niže nego što je to slučaj kod slabijeg motora. Sdruge strane, najvećih 300 Nm obrtnog momenta je dostupno od istih 1.750 obrtaja. Praktične razlike pri hladnom startu nema, pa je jači motor jednako glasan kao i slabija verzija. Simbolična startna razlika ipak postoji, jer se motor od 99 KS „budi“ okretanjem klasičnog ključa u kontakt bravi, a jači pritiskom na Start/Stop taster. Mnogo veća razlika je ona dinamička. Zahvaljujući 21 KS više narandžasti Crossland X uprkos većoj masi (1.319 kg) do „stotke“ stiže za 9,9 sekundi, ali i nudi osjetno bolja međuubrzanja, posebno na višim brzinama kada papučica gasa kod slabijeg motora ne reaguje osjetno sporije. Najveća brzina od 187 km/h ne djeluje toliko superiorno koliko se to u praksi osjeća, posebno na autoputu gdje smo nakon svakog odlučnijeg pritiska na gas iza nas s lakoćom ostavljali crveni model. Više srčanosti i dizelske energije, za koju je dobrim dijelom zaslužan i šestostepeni ručni mjenjač, ne odražava se mnogo na prosječnu potrošnju, koja se u okvirima našeg testa stabilizovala na 6,5 litara.

PLAVI: 1.2 benzin 130 KS
Najjači motor na našem uporednom testu je pomoću turbopunjača iz 1.199 kubičnih centimetara zapremine i tri cilindra pri 5.500 obrtaja izvukao čak 130 KS. Najveći obrtni momenat od 230 Nm je dostupan kao i kod dizelaša pri 1.750 obrtaja. Zbog te činjenice i karakter vožnje je veoma sličan. Startna razlika se ogleda u karakterističnom trocilindarskom kuckanju, koje se utišava sa porastom temperature ulja i prerasta u interesantan frktavi, pomalo sportski zvuk koji se javlja svaki put kada počnete snažnije pritiskati papučicu gasa i razvlačiti obrtaje. Punim plućima mali motor diše već nakon 2.000 obrtaja i tada se dinamički vozi veoma slično kao i jači dizelaš, što je dijelom sigurno i zasluga šestostepenog ručnog mjenjača, ali i osjetno manje mase (1.274 kg). U ubrzanju od 0 do 100 km/h benzinac je bio najdinamičniji model na testu sa vremenom od 9,1 sekunde. Zahvaljujući najvećoj brzini od 206 km/h bio je i najbrži. Za potpuni trijumf nad dizelašima nedostajala mu je još samo pobjeda u segmentu ekonomičnosti, jer je testni prosjek od 8,1 litre daleko od pet koliko obećava proizvođač. No s malo pažnje prema gasu i u ovom slučaju je moguće biti ekonomičniji za litru, do najviše litru i po. Crossland X ima klirens od 17 cm što mu omogućava bezbrižan silazak sa asfalta