Ovaj „praznik za čulo mirisa“ bi uskoro mogao postati prošlost zbog sve strožijih ekoloških propisa u svijetu. Prema tvrdnjama stručnjaka osam supstanci emituje isparenja u unutrašnjsti novog vozila: acetaldehid, akrolein, benzen, etilbenzen, formaldehid, stiren, toulen i ksilen. Iako mnogi uživaju u mirisu novog automobila, velikom broju ljudi on itekako smeta. Navedene stupstance kod pojedinih ljudi mogu da izazovu iritacije očiju, vrtoglavicu, otežano disanje, umor i mučninu. Da situacija bude još teža, ove supstance ne isparavaju sa provjetravanjem vozila, već se reapsorbuju i ponovo isparavaju na sunčevoj toploti.

Prema pisanju medija, kupci automobila na azijskom tržištu su imali najviše reakcija na miris novog vozila. Tokom 2005. godine više od polovine od ukupno 800 vlasnika novih automobila je učestvovalo u anketi južnokorejskog Ministarstva zemlje, infrastrukture i prometa u kojima je navelo simptome onoga što je dobilo naziv „sindrom bolesti automobila“. Iz tog razloga je Južna Koreja odlučila da reguliše upotrebu određenih isparljivih jedinjenja po ugledu na Japan i Rusiju.

Ista pravila je uvela i Kina koja je 2012. godine propisala smjernice za ocjenu kvaliteta vazduha u automobilima. Ovi propisi su doveli do toga da su proizvođači automobila, kao što je Ford, podnijeli patent za postupak koji potpuno uklanja mirise iz unutrašnjosti vozila. Od 2021. godine kineski propisi će biti obavezni za vozila klase M1 (putnička vozila do 8 sjedišta).

Ekonomska komisija Ujedinjenih nacija za Evropu (UNECE) je o ovom problemu razmatrala još od 2014. godine, što je potaklo na reviziju smjernica o standardima kvaliteta vazduha i ispitivanju unutrašnjosti automobila. Ova pravila još uvijek nije usvojila nijedna zemlja, ali će do toga najvjerovatnije brzo doći zbog dokazanih štetnih uticaja isparenja hemijskih supstanci.