Ovog ljeta napunilo se šest godina od kada je u BiH počela primjena Člana 90. Zakona o osnovama bezbjednosti saobraćaja na putevima BiH, u kojem se kaže „Za vrijeme upravljanja motornim vozilom danju na vozilu moraju da budu upaljena kratka svjetla”...

Šestogodišnjicu primjene takozvanih „dnevnih svjetala” obilježila je inicijativa predstavnika administracija gradova Banjaluke i Sarajeva da se ona „ugase”, tačnije da se njihov efekat na bezbjednost saobraćaja u BiH stručno preispita. Za taj posao Ministarstvo transporta i komunikacija BiH zadužiće određenu radnu grupu, koja će razmotriti navedene inicijative te donijeti zaključak da li su „dnevna svjetla” na bh. putevima opravdala očekivanja. Oni koji se zalažu za promjene Člana 90. smatraju da je naša zemlja geografski specifična i „pogodna” za uvođenje selektivne obaveze po pitanju upotrebe „dnevnih svjetala”, odnosno da ona nemaju praktičnu svrhu u gradskim sredinama, gdje samo povećavaju potrošnju energije i zagađenje čovjekove životne sredine.

Kao jedan od najsnažnijih argumenata koji protivnici „dnevnih svjetala” koriste u nastojanju da opravdaju svoju inicijativu navodi se primjer Austrije, koja je nakon istraživanja jednog domaćeg instituta poslije tri godine primjene, 2008. ukinula obavezno paljenje dnevnih svjetala na njenoj teritoriji. Austrijska studija je između ostalog kao najjače argumente o štetnom efektu „dnevnih svjetala” navela zagađenje životne sredine, povećanje troškova eksploatacije vozila, ali i ugrožavanje sigurnosti motociklista i pješaka u gradskim sredinama, gdje je zabilježen puno veći broj stradanja ove dvije grupe učesnika u saobraćaju u odnosu na period kada se vozilo bez „dnevnih svjetala”.Podsjećamo da su „dnevna svjetla” kao obavezu na evropskom kontinentu 1970. godine prve uvele skandinavske zemlje - Norveška, Finska i Švedska. Specifični uslovi vožnje, određeni najtežim vremenskim prilikama, koje karakterišu obilje padavina, prevashodno snijega i kiše, te guste magle, ovakvu odluku brzo su učinili opravdanom. Pošto su vozači u tim zemljama ionako veći dio godine po danu vozili sa upaljenim svjetlima, nije im bilo teško da se priviknu na zakonsku obavezu. Pomenutim zemljama sa obavezno upaljenim „dnevnim svjetlima” ubrzo su se pridružile i najbliže komšije Danska, Estonija, Letoniji, Island... a vremenom i ostale evropske zemlje poput Slovenije, Hrvatske, Crne Gore, Makedonije, Rumunije, Austrije, Češke, BiH...

U nekim od navedenih zemalja upotreba dnevnih svjetala je svedena na nivo „preporučuje se”, ili je kao u Hrvatskoj određena godišnjim dobima. Ljeti se preporučuje, a zimi je obavezna. Svojevrsno interesovanje za ovu obavezu pokazali su Italija, Mađarska, Portugal i Rusija, u kojima je upotreba „dnevnih svjetala” obavezna na saobraćajnicama izvan grada i na putevima u regijama sa specifičnim vremenskim prilikama (planine, riječne kotline, okolina jezera). Njemačka je od 2005. svojim vozačima preporučila upotrebu „dnevnih svjetala” i podržala domaće proizvođače automobila u namjeri da serijski ugrađuju sisteme za automatsko paljenje svjetala. Sličan sistem ima i Švajcarska. U Grčkoj su „dnevna svjetla” tokom dana zabranjena, a u Francuskoj obavezna za motocikle. Podsjećamo da je u nastojanju da ujednači pravila po ovom pitanju Evropska komisija naložila proizvođačima automobila da od 2011. godine svi njihovi novi modeli moraju imati ugrađena posebna dnevna svijetla, koja se automatski pale pri startovanju motora i zavisno od izvedbe troše od 25 do 30 odsto manje energije u odnosu na klasična. Jedan od najvažnijih razloga za uvođenje ove obaveze u domaće zakonodavstvo bilo je povećanje bezbjednosti i smanjenje stradanja na bh. putevima. Statistika, koju vodi Bosanskohercegovački auto-moto klub (BiHAMK) otkriva nam da se u tome donekle i uspjelo. Naime, 2006. godine js na bh. putevima stradalo 414 osoba, a godinu dana kasnije, kada su „dnevna svjetla” bila u cjelogodišnjoj primjeni, 430 učesnika u saobraćaju. Četiri osobe više stradale su 2008, nakon čega dolazi do osjetnog smanjenja broja smrtno stradalih (2009 - 382; 2010 - 355; 2011 - 356).

KAZNENA POLITIKA
Prema Zakonu o prekršajima vozači koji na bh. putevima tokom dana upravljaju vozilom bez upaljenih kratkih svjetla biće kažnjeni sa 30 KM.

Pred domaćim stručnjacima, koji treba da preispitaju pozitivne i negativne efekte primjene „dnevnih svjetala” u BiH i da razmotre opravdanost inicijativa za izmjenu Člana 90. Zakona o osnovama bezbjednosti saobraćaja na putevima BiH, nije nimalo lagan zadatak. Mada statistika ukazuje na pad smrtnost, ona ipak ne omogućava donošenje nedvosmislenog zaključka koliko je na taj trend uticala primjena „dnevnih svjetala”, a koliko ostali faktori, poput modernizacije saobraćajnica, izgradnje autoputeva i raznih bezbjednosnih akcija, koje su preduzimala entitetska ministarstva unutrašnjih poslova.

Prema podacima Bosanskohercegovačkog Auto-moto kluba (BiHAMK) broj poginulih osoba na putevima u BiH počeo je da se smanjuje od 2008. godine, dakle godinu i po nakon primjene „dnevnih svjetala”, ali i mnogih ostalih mjera koje su entitetska ministarstva unutrašnjih poslova preduzela na podizanju stepena bezbjednosti u saobraćaju.