Pogon na plin (LPG) je danas jedna od najpoželjnijih alternativa klasičnim benzinskim i dizel motorima. Nakon višegodišnjeg nepovjerenja prema plinu kao bezbjednom i ekološki prihvatljivom pogonskom gorivu, bh. vozači su pritisnuti besparicom proteklih godina počeli da razmišljaju sve „ekonomičnije“. Osnovni razlog za kolektivnu „promjenu svijesti“ je osjetno niža cijena plina u odnosu na sva ostala pogonska goriva. Podsjećamo da ona zbog različite koncentracije butana i propana varira zavisno od godišnjeg doba, u rasponu od 0,50 KM (ljeti) do 0,90 KM (zimi), koliko trenutno prosječno košta litar plina na benzinskim stanicama u BiH. Prosječna cijena benzina prema podacima Spoljnotrgovinske komore BiH trenutno je 1,82, a dizela 1,83 KM.

Ugradnjom plinskog sistema u automobile sa benzinskim motorima dobijate od 50 do 70% ekonomičniji prevoz. Ugradnja uređaja i opreme se otplati već nekon pet do osam hiljada pređenih kilometara za vozila sa karburatorskim i „injection“ motorom bez benzinskog kompjutera i lambda sonde, odnosno od 13 do 15 hiljada kilometara za motore sa ugrađenim kompjuterski kontrolisanim „Seqeunt“ sistemom – kaže Daniel Kresojević, vlasnik preduzeća „Gas sistem“ d.o.o. iz Banje Luke, ovlaštenog partnera italijanske kompanije „BRC Gas Equipment“. Podsjećamo da je BRC svjetski poznat proizvođač plinskih instalacija za automobile, koji u svojoj ponudi osim standardnih, ima i adekvatne sisteme za najsavremenije benzinske motore sa direktnim ubrizgavanjem benzina (TSI, TFSI, FSI, GDI..). Zahvaljujući kompaniji BRC-u i njenom konstantnom ulaganju u istraživanje i razvoj novih tehnologija, danas nudimo veoma efikasna rješanja za konverziju motora sa direktnim ubrizgavanjem goriva, sa benzina na plin. Dosadašnja rješenja u ovoj oblasti nisu bila zadovoljvajuće ekonomski isplativa, jer su zbog neophodnosti hlađenja benzinskih dizni nudila neekonomičan odnos potrošnje plina i benzina, u odnosu 70:30% u korist plina. Najsavremeniji BRC SDI sistem (Sequent Direkt Injection) je otišao korak dalje svođenjem tog odnosa na omjer od 95:5% u korist plina – objasnio nam je Kresojević. Podsjećamo da je BRC SDI sistem tipski razvijen kako bi se mogao povezati sa najsavremenijim četverocilindarskim motorima, koji se napajaju direktnim ubrizgavajem benzina. Sistem je nastao na osnovu postojećih BRC sistema sekvencijalnog ubrizgavanja (poznatiji kao Sequent), čija pouzdanost i efikasnost su do sada višestruko dokazani u praksi.

SDI sistem se sastoji od istog broja komponenti kao i sekvencijalni. Osnovna razlika između njih je u elektronskoj centrali (računaru), koja je kod SDI sistema višestruko složenija. Njeno priključivanje, podešavanje i precizno usaglašavanje za nadzornom elektronikom benzinskog motora zahtijevaju duži angažman servisnih tehničara, pa je i vrijeme ugradnje u vozilo duže nego u slučaju „Sequenta“ – kazao nam je Kresojević. U razvoju SDI sistema BRC se rukovodio strogim zahtjevima, koje su postavili konstruktori automobila. To praktično znači da ovaj sistem motoru obezbeđuje kontrolisanu količinu plina bez mijenjanja fabričke strategije kontrole benzinskog računara. Kao takav veoma efikasno kontroliše sve faze funkcionisanja motora, od rada u „leru“ pa sve do ekstremnih opterećenja. Za ugradnju SDI sistema nam zavisno od vozila i motora treba od dva do tri dana. Kako klijenti u tom periodu ne bi ostali bez prevoza, mi im nudimo naše zamjensko Mini Cooper vozilo, koje je takođe pogonjeno plinom – objasnio je Daniel Kresojević, vlasnik preduzeća „Gas sistem“ d.o.o. iz Banje Luke. U „Gas sistemu“ kažu da za ugradnju BRC plinske instalacije u automobile sa klasičnim sistemom ubrizgavanja (karburator, poluainšpric, ainšpric) njihovi klijenti treba da izdvoje 600 KM. Sekvencijalni sistem za automobile sa četiri cilindra košta 1.300 KM, dok je za SDI potrebno izdvojiti hiljadu više.

DIREKTNO UBRIZGAVANJE GORIVA
Prvi benzinski motor sa direktnim ubrizgavanjem goriva u novijoj istoriji je predstavljen 1996. godine. Bio je to Mitsubishijev 1.8 GDI (Gasoline Direct Injection). Nakon njega, motore sa direktnim ubrizgavanjem goriva su razvili Nissan, Toyota, Renault i Volkswagen i mnogi ostali proizvođači. Prvi FSI (Fuel Stratified Injection) sistem Volkswagen je ponudio 2000. godine, u 1.4 litarskom atmosferskom motoru, ugrađenom u Lupa. Tehnološkim razvojem malom benzincu su, u potrazi za većom snagom, pridodati turbina i mehanički kompresor, pa je FSI skraćenica evoluirala u TSI (TFSI kod Audija). Dizne u TSI motorima su dobile šest otvora i slojevito ubrizgavanje pod pritiskom od 150 bara. Istovremenom upotrebom kompresora i turbopunjača Volkswagenovi inženjeri su eliminisali njihove osnovne nedostatke, odnosno neefikasnost turbopunjača na niskim obrtajima, te „nemoć“ kompresora na visokim. Kombinacijom direktnog ubrizgavanja, turbine, kompresora i hladnjaka sabijenog vazduha je dobijen motor male zapremine i relativno visoke snage (140/170 konja), koji je s lakoćom mogao da pogoni velike automobile poput testnog Tourana.

PRAKTIČNI TEST
Kako BRC SDI sistem (Sequent Direkt Injection) funkcioniše u praksi isprobali smo testirajući Volkswagen Touran 1.4 TSI (140 KS) sa sedmostepenim DSG mjenjačem čija je konverzija na plinski pogon obavljena u preduzeću „Gas sistem“ d.o.o. Za 1.536 kg težak Touran Volkswagen je svojevremeno obećavao prosječnu potrošnju od 6,6 litara, odnosno 5,6 na otvorenoj cesti, te 8,5 litara u gradskim uslovima za vožnju. Nakon 220.000 pređenih kilometara, naš Touran (2011. godište) prosječno je trošio od 8,5 litara kada bi se držali otvorene ceste, do 10 i više kada bi ga isključivo vozili u gradskim uslovima. Ako uzmemo u obzir da je trenutna cijena benzina oko 1,82 KM, to znači da je na svakih 100 kilometara prevaljenih na otvorenoj cesti potrebno izdvojiti najmanje 15,5 KM, a u gradu između 18 i 19. Sa plinskom instalacijom, uz potrošnju, koja je prosječno oko litar viša nego na benzin, ista dionica na otvorenom košta samo 7,6 a u gradu 8,0 KM. Razlika u ekonomičnosti je više nego očigledna.

PREDNOSTI KOJE DONOSI PLIN

* Cijena pređenog kilometra je 50% niža u odnosu na benzin
* Radni vijek svjećica je 100% duži
* Ulje motora zadržava svoja svojstva 50% duže nego kada motor koristi benzin
* Radni vijek motora je u prosjeku duži 30 do 50%

ATEST
Po ugradnji plinskog sistema u automobil neophodno je kod nadležnih institucija obaviti njegovo atestiranje i upis u Saobraćajnu dozvolu. Ovaj posao za vlasnika vozila uglavnom obavljaju servisi u kojima se obavlja ugradnja. Zahtjev za atest mogu da predaju samo licencirani servisi, što je dobro, jer onemogućava legalizovanje „divlje ugradnje“. Atest plinskog sistema košta 175 KM, a prije se za njega izdvajalo 80 KM. Sadašnji iznos je poprilično visoko i predstavlja opterećenje za vlasnike vozila sa plinskom instalacijom, koja su ekološki čistija od uporedivih „benzinaca i dizelaša“. Još jedna od problematično skupih stavki, koja opterećuje vlasnike vozila na plin, je obavezni reatest boce, koji se obavlja na svakih pet godina i košta od 250 do 280 KM. U zemljama okruženja poput Srbije i Hrvatske, u datom periodu se preporučuje samo preventivni pregled instalacije bez potrebe za skidanjem boce i dodatnim izdacima – objasnio nam je Daniel Kresojević. Na svakih 100.000 km ili po isteku 6 godina treba obaviti veliki servis plinske instalacije u okviru kojeg se „osvježavaju“ isparivač, a ponekad mijenjaju dotrajala crijeva ili ostali dijelovi instalacije.