Nakon dizajnerskog, tehnološkog i finansijskog preporoda koje je doživio pod upravom novog vlasnika, kineskog Geelya, Volvo je napravio prvi konkretan iskorak ka elektrifikaciji svojih vozila. Kako sa novom, električnom tehnologijom eventualno ne bi kompromitovali brend Volvo, Šveđani su odlučili da ju ponude pod okriljem svog dosadašnjeg sportskog podbrenda Polestar. Zapravo, riječ je oficijelnom tjuneru koji se osim preradom standardnih Volvo modela, bavio i njihovom pripremom za sportska takmičenja, od kojih je najpoznatiji WTCC. Za prvog čovjeka „novog“ električnog Polestara postavljen je Thomas Ingelat, koji je od 2012. godine bio na čelu Volvovog dizajnerskog tima. Prvi cilj Polestara je da sa tri nova električna modela u skorijoj budućnosti konkuriše etabliranim proizvođačima električnih vozila poput Tesle, Renault-Nissan grupacije, Volkswagena i ostalih.

Koliko su ozbiljni su svojim namjerama, Šveđani su potvrdili predstavljanjem Polestar 1 modela. Riječ je o reprezentativnom kupe modelu, koji se dizajnerski oslanja na aktuelnu S90 seriju, odnosno na Volvo Concept Coupe iz 2013. godine. On je za potrebe električnog Pelestara tek blago modifikovan, tačnije dobio je nove branike i drugačije izduvne otvore. Tu je i drugačija rešetkasta maska hladnjaka na kojoj nema nikakvog logotipa. Uprkos tome, prva asocijacija koju će imati posmatrači kada vide ovaj model u budućnosti nesumnjivo će biti „ovo je Volvo“. Mada izgleda kao derivat serije S90, odnosno njena kupe verzija, Project 1 ipak leži na platformi manjeg V40 modela. Čak 50% odsto dijelova koji su ugrađeni u Project 1 su novorazvijeni, odnosno koristiće ih samo električni Polestar modeli. Kada je riječ o dimenzijama, treba navesti da je zanosni švedski kupe dugačak 4,5 metara, dok je limuzinski Volvo S90 osjetno duži sa 4.936 mm. Kako bi dobili dinamičniji kupe automobil dizajneri su karoseriju S90 skratili za 20 centimetara, a po istom principu su oduzeli i 32 cm od međuosvinskog razmaka.

U potrazi sa što nižom masom i većom čvrstinom inženjeri su umjesto standardnog aluminijuma i čelika upotrijebili karbon. Za sada se zna da je na ovaj način masa vozila smanjena za 230 kilograma, a koliko se dobilo na karoserijskoj krutosti još nije poznato. Skraćivanje automobila omogućilo je dobijanje dinamičnijeg dizajna, ali je zato značajno smanjen prostor u kabini. U prvom redu sjedišta putnici će i dalje uživati u kraljevskom komforu, dok će se pozadi udobno moći smjestiti tek najmlađi ili odrasle osobe sitnije građe. Sportski karakter automobila iznutra je dočaran sa posebnim karbonskim umecima, snažnije profilisanim kožnom obloženim sjedištima, te detaljima poput polugica za izmjenu brzina iza upravljača ili nožnim komandama od nerđajućeg čelika. Polestar je izazvao veliko zanimanje u automobilskoj javnosti. No na prve velikoserijske modele će se morati pričekati do 2019. godine kada bi sa radom trebalo da počne nova Volvova fabrika u Kini, čija izgradnja je u toku. Pretpostavlja se da bi cijena Polestar 1 modela trebalo da bude između 130 i 150 hiljada eura. Šveđani su zamislili da u startu ne prodaju automobil fizičkim licima, već da ga ponude kroz pretplatnički sistem, sa rokom korištenja od dvije do tri godine. Način i uslovi najma tek se razrađuju, a biće poznati do kraja 2018. godine.

ELEKTRIČNO SRCE
Do potpune elektrifikacije, koja isključivo zavisi od razvoja infrastrukture i punionica, Polestar 1 model će imati hibridni pogon, koji čine dvolitarski benzinski motor sa 382 KS i dva elektromotora koji razvijaju 218 KS. Ukupni potencijal iznosi 600 KS i 1.000 Nm, što je dovoljno za uzbudljive sportske performanse. Kako bi se automobil mogao sigurno zaustaviti razvijen je specijalni Polestar kočioni sistem sa šestoklipnim kočionim kliještima i diskovima obima 400 mm. Autonomija automobila u električnom režimu rada iznosi 400 kilometara.