Mnoge velike stvari desile su se slučajno, a iz današnje perspektive tako izgleda i nastanak Pola, koji pored Golfa i Passata predstavlja treći najuspješniji još uvijek aktuelni Volkswagenov model. Sve je počelo 1964. godine kada je Volkswagen kupio Auto Union, a zatim i 1969. NSU čijim spajanjem je stvoren današnji Audi. Tehnologija koju je preuzeo od ove dvije domaće kompanije omogućila mu je da razvije prvi kompaktni automobil: Golf. Nakon što je 1974. godine predstavio prvu generaciju Golfa i najavio preorijentaciju na modele sa prednjim pogonom i vodeno hlađenim motorima smještenim naprijed Volkswagen je godinu dana kasnije svoju ponudu proširio sa broj manjim modelom Polom.

Kao osnova za Pola I uzet je gotov proizvod: Audi 50. Audi je model 50 osmislio kao luksuzni mali gradski automobil namijenjen kupcima dubljeg džepa, no njima je ovaj automobil u ono vrijeme bio jednostavno nezanimljiv i rekli bismo nedovoljno atraktivan. S druge strane, u Volkswagenu su insistirali da njihova verzija Audija 50 bude spartanska i značajno jeftinija. Zahvaljujući takvom pristupu početni model Pola koštao je tadašnjih 7.500 njemačkih maraka i bio značajno povoljniji od Audijevog originala, koji se zbog slabe prodaje proizvodio kratko, od 1974. do 1978. kada je trajno ugašen kao neperspektivan model. Prva generacija Pola nastavila je da živi do 1981. godine uz jedan redizajn, sproveden 1979. godine. Za samo pet godina Volkswagen je kupcima isporučio 500.000 njegovih jedinica, a njihov interes je samo rastao. Za pogon Pola I od starta su bili zaduženi četverocilindrični benzinci zapremine 0.9 i 1.1-litara sa 40 i 50 „konja“. Podsjećamo da je prva generacija Pola imala dvije trovratne karoserijske verzije: kompaktni hatchback i malu limuzinu nazvanu Derby, koja je predstavljena 1977. godine. Za njen pogon je bio namijenjen 1.3-litarski benzinac sa 60 KS. Ovaj agregat našao se i u prvom sportskom Polu GT.

Druga generacija predstavljena je 1981. i proizvodila se do 1990. godine. U suštini je bila temeljno unaprijeđena verzija prethodnika. Najveće promjene napravljene su na dizajnerskom planu, dok je pogonska tehnologija ostala manje-više ista. Polo II je dobio i još jednu treću karoserijsku verziju, takozvani kupe sa nakošenijim C stubom i klinastom formom karoserije. Limuzinski Derby je preimenovan u Polo Classic. Osim 1.0, 1.1 i 1.3 benzinaca raspona snage od 40 do 75 „konja“ druga generacija Pola je imala i jedan 1.3-litarski dizel agregat sa 45 KS, koji je u ponudu uveden 1986. godine. Najjača verzija Pola II predstavljena je 1987. godine. Riječ je o GT G40 kupeu prvobitno proizvedenom u limitiranoj seriji od samo 500 jedinica za potrebe homologacije Pola „G40 Cup“. Ovaj model bio je pogonjen 1.3-litarskim turbobenzincem sa 115 KS. Zahvaljujući sportski spuštenom ogibljenju, širim točkovima i adekvatnim aerodinamičkim dodacima GT G40 je svojevremeno pružao veoma ubjedljive sportske performanse. Za ubrzanje od 0 do 100 km/h mu je trebalo 8,1 sekunda, dok je njegov brzinski maksimum iznosio 196 km/h.

U 1990. godini Polo II je pretrpio opsežan redizajn. Automobil je u potpunosti vizuelno promijenjen sa novim svjetlima, dubokim plastičnim branicima i zaobljenijom karoserijom. Modernizovan je i detaljno promijenjen enterijer. Značajne promjene su napravljene i na vješanju, te kočionom i upravljačkom sistemu. Limuzinska Derby verzija ovog modela proizvodila se isključivo za špansko tržište i to do 1992. godine. Pogonska gama je  osvježena sa novim 1.4-litarskim dizelašem sa 48 KS. Svi benzinci su dobili katalizator, dok je 1.0-litarski agregat unaprijeđen sa „single-point“ ubrizgavanjem. U ponudi ostaje i G40 model, koji je sa dodatkom katalizatora blago izgubio na snazi (113 KS) i startnosti (ubrzanje od 0 do 100 km/h poraslo na 8,9 s). Najjači Polo dobio je atraktivne 13-inčne BBS aluminijumske naplatke, plastične zaštite rubova, zatamnjena zadnja svjetla, bijele „žmigavce“, crvene G40 logotipe i crvenu „sportsku“ liniju na blatobranima. Enterijer je ukrašen kožnim trokrakim upravljačem i kariranim sjedištima, dok je brzinomjer dobio skalu sa maksimumom od 240 km/h. 

Treća generacija predstavljena je 1994. godine. Sa ovim modelom Polo je napravio značajniji tehnološki iskorak na svim poljima, a po prvi put su kupcima ponuđene petovratna hatchback verzija, kompaktna četverovratna limuzina Polo Classic, te mali gradski karavan. Ljubitelji Pola su spremni reći da im je ovaj model ujedno i najljepši od svih dosadašnjih generacija. U ovaj model se ugrađivalo čak 13 različitih agregata, koji su se smjenjivali u različitim razdobljima njegovog razvoja. Benzinska gama je uključivala osam četverocilindraša zapremine od 1.0 do 1.8 litara. Dizelska gama je bila sačinjena od pet motora: 1.9D, 1.7 i 1.9 SDI, te 1.9 TDI i 1.9 TDI. Najslabiji je razvijao 57, a najjači sa „crvenim I“ 110 KS. Sa ovim motorom Polo III je dostizao 197 km/h i ubrzavao za 10,6 s od 0 do 100 km/h. Umjesto dotadašnjeg G40 modela najjača verzija Pola preuzima GTI oznaku od Golfa. Za pogon GTI Pola III bio je zadužen 1.6-litarski DOHC (sa dvije bregaste osovine), koji je raspolagao sa 120 KS. Bio je to prvi serijski Polo koji je mogao ići 200 km/h. Ubrzanje od 0 do 100 km/h je bilo nešto manje impresivno i iznosilo je 10 sekundi. Redizajn ovog modela sa 70% unaprijeđenih dijelova predstavljen je 1999. godine, a sa njim i novi pogonski agregati. Benzinska gama je zaokružena na četiri motora: 1.0, 1.4, 1.6 i 1.6 GTI s rasponom snage od 50 do 125 „konja“. U ponudu ulazi i trocilindarski 1.4 TDI sa 75 i 90 KS, dok se ostali 1.7 i 1.9 dizelaši zadržavaju do kraja proizvodnje. Modernizovan je i enterijer, a u opcionoj opremi je ponuđen ESP.

Četvrta generacija iz 2001. godine napravila je dizajnerski odmak od svojih prethodnika na 9N platformi koju je podijelila sa Škodom Fabijom i Seat Ibizom. Novi Polo je dobio dvostruke okrugle farove, čija koncepcija je mnoge asocirala na puno ekskluzivniji Mercedes E klase. Sa 3.897 mm Polo IV je za 18,2 cm nadmašio prethodnika i ponudio novu dimenziju komfora u klasi. Na Euro Ncap testu osvojene su četiri zvjezdice za bezbjednost. Na evropskom tržištu u ponudi ostaju dvije karoserijske verzije sa troje i petoro vrata. Karavan je trajno ugašen, dok se limuzina proizvodila u Brazilu, odakle je određeni broj modela uvezen i u Evropu. Početkom 2004. godine Polo dobija i prvu off-road verziju Fun, preteču današnjeg Cross modela. Sa četvrtom generacijom Pola, Volkswagen počinje afirmaciju benzinskih trocilindraša zapremine 1.2-litara od 54 i 64 KS. Osim njih benzinska gama je uključivala i 1.4 i 1.4 FSI benzince. Atmosferac je razvijao 75 i 100, a FSI benzinac 86 KS. Dizelska gama je preuzeta od prethodnika i činili su je: 1.4 i 1.9 TDI (75-130 KS), te 1.9 SDI agregat sa 64 KS. Sa ovim modelom Polo je 2003. godine dostigao proizvodnju od osam miliona jedinica i tako postao jedan od najpopularnijih modela u segmentu.

Redizajn iz 2005. je bio toliko opsežan da mnogi ovaj model nezvanično smatraju „petom generacijom“ Pola. Dizajn je bio inspirisan Golfom V, koji je predstavljen 2004. godine. Od starijeg brata Polo po prvi dobija i karakteristične pokazivače pravca u retrovizorima, ali i tada savremenu multimediju. U 2006. godini Polo je predstavljen u prvoj zvaničnoj Cross verziji. Superekonomični BlueMotion Polo sa trocilindričnim 1.4 dizel agregatom spustio je prosječnu potrošnju na 3,8 litara uz emisiju CO₂ od 99 g/km. GTI model je predstavljen 2006. godine sa novim 1.8-litarskim turbobenzinskim motorom od 150 KS. U „Cup Edition“ verziji pojačan je do 180 KS. Maksimalna brzina ovog modela je povećana na 225 km/h, a ubrzanje je svedeno na 7,5 sekundi.

Polo V je predstavljen 2009. godine, a odmjereno je redizajniran 2014. Sa dužinom od 3.970 mm Polo V se gotovo izjednačio sa drugom generacijom Golfa, koja je devedesetih godina prošlog vijeka sa 3.985 mm smatrana punopravnim kompaktom. Moderan dizajn je vizuelno umanjio Polove vanjske gabarite, ali ne i kabinu koja je ponudila rekorno visok nivo komfora u odnosu na sve dotadašnje modele. U vrhu klase je i prtljažnik zapremine 280 litara. Kao i prethodnik Polo V je na evropskom tržištu ponuđen u dvije hatchback karoserijske verzije sa troje i petoro vrata. Limuzinska verzija Polo Classic,  koja se proizvodi u Rusiji i Indiji rezervisana je isključivo za istočna tržišta. Sa Polom V Volkswagen je počeo uvođenje TSI turbobenzinskih agregata zapremine 1.2 i 1.4 litara. Na početku benzinske game je ostao 1.2 trocilindraš sa 60 KS, dok je najjači agregat u serijskom modelu postao 1.4 TSI sa 180 KS, iz GTI-ja koji je u kombinaciji sa savremenim DSG sedmostepenim automatskim mjenjačem omogućio maksimalnu brzinu od 229 km/h uz ubrzanje od 6,9 sekundi. Od 2013. godine Polo je dobio i „WRC Street“ verziju opremljenu 2.0 TSI agregatom sa 220 KS i DSG6 automatskim mjenjačem, koja je podigla maksimum na 243 km/h uz ubrzanje od 6,4 s. TDI gama je osvježena sa 1.2 trocilindrašem sa 75 KS, iznad kojeg se našao i potpuno novi 1.6 TDI u verzijama sa 75, 90 i 105 KS. Sa redizajnom iz 2014. godine pogonska gama je temeljno obnovljena. Polo je dobio novi 1.0-litarski benzinac u atmosferskim i TSI verzijama sa rasponom snage od 60 do 95 KS. Iznad njega su zadržani 1.2, 1.4 TSI agregati, dok je Polo GTI dobio novi, veći i jači 1.8 TSI sa 192 KS (236 km/h). Dizelska gama svedena je na novi 1.4 TDI trocilindrični agregat sa 75, 90 i 105 KS.

Nakon 47 godina i 14 miliona proizvedenih jedinica Volkswagen je 2017. godine svjetskoj javnosti predstavio šestu generaciju Pola, koja je po mnogim parametrima dostigla i prestigla dvije prodajno najuspješnije generacije Golfa, treću i četvrtu. Da je ova konstatacija na pravom mjestu najbolje svjedoči činjenica da je najnovija, šesta generacija gabaritno dostigla i prestigla treću, a u nekim segmentima i četvrtu generaciju najpopularnijeg njemačkog kompakta. Sa 4.053 mm dužine Polo VI je 21 mm kraći od Golfa III i 96 od „četvorke“. Istovremeno je širi i viši od oba „konkurenta“, a ima i najraskošniji osovinski razmak od 2.564 mm, što je 55 mm duže u odnosu na Golf IV, odnosno 90 u poređenju sa „trojkom“. Putnici u drugom redu sjedišta dobili su dodatnih 1,5 centimetara slobodnog prostora u predjelu koljena i tri po visini, dok je najveća zapremina prtljažnika sa dotadašnjih 280 povećana na rekordni 351 litra, što je samo 29 litara skromniji rezultat u odnosu na aktuelni Golf VIII. Tajna Polovog uzornog komoditeta pripisana je novoj MQB A0 platformi na kojoj danas leže i punopravni kompakti poput Škode Scale. Atraktivnost vanjskog izgleda progresivno se mijenja u zavisnosti od odabranog paketa opreme, kojih ima pet. Prva tri su standardna: Trendline, Comfortline i Highline i mogu se nadograditi kroz R-line, Black i Style vizuelne pakete. Vrh ponude predstavlja sportska GTI oprema, a tu je i jedinstveni Beats paket, koji je kreiran u saradnji sa američkom kompanijom Beats Electronics LLC. Za pogon Pola VI, Volkswagen je namijenio šest motora, četiri benzinca i dva turbodizelaša, koji pokrivaju raspon od 75 KS koliko nudi 1.0-litarski trocilindraš do 200 KS, sa koliko raspolaže 2.0 TSI iz GTI modela.

Neponovljivo šaren

Mada se proizvodio tek dvije godine šareni Polo Harlekin koji izgleda kao da je skrpljen od dijelova automobila sa otpada postao je svojevrsna automobilska legenda...

Koliko je svojevremeno bio popularan na najbolji način svjedoči njegova šarena Harlekin verzija iz 1995. godine koju je Volkswagen složio za potrebe jedne reklamne kampanje. Iznenađujuće veliki interes potencijalnih kupaca natjerao ga je da ovaj model pusti u serijsku proizvodnju. U prvoj seriji je proizvedeno 1.000 Pola Harlekin, a prema nezvaničnim podacima ukupuno ih je proizvedeno 3.806. Osim u šarenilu boja specifičnost ovog modela se ogledala i u činjenici da je svaki kupac mogao ovaj automobil da „složi“ po svom ukusu, odnosno da je veoma teško i gotovo nemoguće naći dva ista ovakava modela. Danas je Polo Harlekin kultni model, čiju bezvremensku  popularnost su mnogi trgovci Volkswagena pokušali da iskoriste sa novijim generacijama Pola tako što su njihovu karoseriju presvlačili sa raznobojnim folijama u Harlekin stilu. Nažalost, ta njihova ideja nije dobila i zvaničnu potvrdu Volkswagena koji je nije želio komercijalizovati u velikoserijskim „tiražima“.