Ako je suditi prema prodaji luksuznih automobila, u BiH cvjetaju ruže, barem za bogataše. U prvom polugodištu 2017. godine za deset najskupljih četverotočkaša bh. kupci su izdvojili dva miliona 380 hiljada i 107 KM. Kupovina ovih automobila državnu kasu je dopunila za 425.479 KM, koliko je uplaćeno na ime uvoznih dažbina. To su podaci Uprave za indirektno oporezivanje BiH (UINO), čija statistika pokazuje da je tokom prvog polugodišta u BiH uvezeno ukupno 39.527 putničkih motornih vozila. Od tog broja 32.787 je polovnih, a 6.738 novih. Njihova ukupna vrijednost iznosi 491 miliona 184 hiljada i 093 KM, a prilikom uvoza državi su plaćene dažbine u vrijednosti od 107 miliona 452 hiljade i 580 KM.

- Naša baza ne omogućava razvrstavanje po markama, ali uvidom u nju se može zaključiti da se najčešće uvoze vozila Volkswagena, Mercedesa, Audija, BMW-a, Renaulta i Škode - navodi se u dopisu Odjeljenja za komunikacije Uprave za indirektno oporezivanje. Na spisku deset najskupljih automobila nema više egzotičnih modela poput Ferrarija ili Bentleya, koji su tu bili prethodnih godina, već su tu četiri „standardna“ Porschea, tri Mercedesa, dva BMW-a i jedan „uljez“ Tesla Model S, koji je ujedno i najskuplji uvezeni automobil u BiH u prvom polugodištu. Riječ je o petovratnoj američkoj limuzini, koja ima potpuni električni pogon, odnosno narodski rečeno „ide na struju“. Zahvaljujući alternativnom pogonu na bh. tržištu spada u automobilsku egzotiku, ali suštinski se imidžom ne može svrstati u klasu čistokrvnih premium automobila, kakvi su to recimo Porscheovi, Mercedesovi i BMW modeli sa liste „najskupljih“. Ta činjenica ipak nije smetala jednom bh. kupcu da za Teslu izdvoji 294.153 KM, odnosno da državi plati 67.299 KM dažbina. Za ovakvu investiciju u Teslu S prosječnom bh. građaninu, koji radi za prosječnu platu od 860 KM (podatak Agencije za statistiku BiH), potrebne su 342 plate ili 28 i po godina neprestanog rada. Neprosječnom, odnosno bh. građaninu koji je na statističkom dnu i najčešće mjesečno zaradi prosječnih 500 KM, za to bi trebalo pedesetak godina. S druge strane, za jednu Teslu S u BiH se može kupiti deset Škoda Octavia (najpovoljniji model košta 28.886 KM). Podsjećamo da je češka limuzina u 2016. bila najprodavaniji pojedinačni model na bh. tržištu. Po istoj računici se može pazariti osam najpovoljnijih Golfova, sedam Passata, odnosno 15 Fabia, pet Audiа A6, te 12 Dacia Dustera. Kao i u slučaju Octavie, svaki od upoređenih modela tokom 2016. je bio najpopularniji u svojoj klasi na bh. tržištu.

Za kraj treba primijetiti da najpozitivnija stvar u rezimeu stanja na bh. tržištu u prvom polugodištu 2017. nije činjenica da su uvezeni i prodati mnogobrojni skupocjeni automobili, već da je registrovano čak 6.738 novih vozila. Ukoliko bi se prodaja nastavila sadašnjim tempom, do kraja godine bi se mogao možda dostići i rezultat iz 2007. godine kada je prodato više od 12.000 vozila, što je, podsjećamo, drugi najbolji rezultat u protekloj deceniji. No, ako do toga i ne dođe moramo biti zadovoljni, jer nam je prvo polugodište 2017. donijelo više prodatih novih vozila nego u cijeloj 2015. godini (registrovano oko 6.000 novih vozila), koja će ostati upamćena kao jedna od najlošijih u 21. vijeku.

NAJSKUPLJA VOZILA U PRVOM POLUGODIŠTU

1. Tesla Motors Model S
     Vrijednost: 294.153 KM
     Uvozne dažbine: 67.299 KM

2. Mercedes-Benz S 500 4Matic Maybach
     Vrijednost: 282.559 KM
     Uvozne dažbine: 48.068 KM

3. Porsche Panamera 4S
    Vrijednost: 262.519 KM
    Uvozne dažbine: 44.664 KM

4. Porsche Panamera Turbo
    Vrijednost: 242.252 KM
    Uvozne dažbine: 41.291 KM

5. Mercedes-Benz G 63 AMG
     Vrijednost: 233.232 KM
    Uvozne dažbine: 39.657 KM

6. Porsche 911 Targa
    Vrijednost: 219.648 KM
    Uvozne dažbine: 37.448 KM

7. BMW 750Li xDrive 
     Vrijednost: 217.682 KM
    Uvozne dažbine: 75.243 KM

8. BMW 750d xDrive
     Vrijednost: 212.210 KM
    Uvozne dažbine: 36.095 KM

9. Mercedes-Benz G 63 AMG 
     Vrijednost: 210.042KM
    Uvozne dažbine: 35.714 KM

10. Porsche 911 Carrera
       Vrijednost: 205.810 KM
       Uvozne dažbine: 35.096 KM

PROCEDURA UVOZA
Pri ulasku na carinsko područje BiH vozilo koje se uvozi se mora prijaviti na graničnom prelazu. Tu se dobije prevozna carinska prijava na rok od 10 dana. U pomenutom roku uvoznik mora izvršiti homologaciju vozila kod nekog od ovlaštenih tehničkih servisa u BiH i nakon toga doći u nadležnu carinsku ispostavu u BiH, gdje se obavlja carinjenje vozila. Kad se vozilo ocarini i plate uvozne dažbine, ono se može registrovati kod nadležnog MUP-a.

CARINSKE POVLASTICE
Na povlastice pri uvozu automobila u BiH iz inostranstva mogu računati invalidna lica. Njima je naime zakonski dozvoljeno da jednom u pet godina uvezu vozilo koje će koristiti kao ortopedsko ili „drugo“ pomagalo. Invalidnim licima se smatraju:
(a) Ratni vojni invalidi, ako je rješenjem nadležne komisije za utvrđivanje stepena invalidnosti prema propisima o invalidskom osiguranju utvrđeno tjelesno oštećenje od najmanje 70%, kao i za utvrđeni stepen invalidnosti od 50% i više, ako se radi o amputacijama i težim oštećenjima ekstremiteta, koja uslovljavaju upotrebu vozila prilagođenih invalidnim licima.
(b) Ostala invalidna lica, ako je rješenjem nadležne komisije za utvrđivanje stepena invalidnosti prema propisima o invalidskom osiguranju utvrđeno tjelesno oštećenje od najmanje 80%, posebno organa za kretanje (donji ekstremiteti, karlica, kralježnica) kao i ostalih organa koji dovode do deformacije funkcije donjih ekstremiteta, potpuni gubitak ili oštećenje vida, teži oblik retardiranosti ili paralize.

POSEBNI USLOVI
Članom 10 Odluke o postupku ostvarivanja prava na oslobađanje od plaćanja carine pod posebnim uslovima propisana je potrebna dokumentacija, i to za ratne vojne invalide:
* Ovjerena kopija nalaza nadležnog organa ili komisije o utvrđenom stepenu invaliditeta za ratne vojne invalide od najmanje 70%, odnosno mišljenje nadležne komisije za ocjenu invalidnosti i potvrda ljekara odgovarajuće specijalnosti da se radi o amputacijama ili težem oštećenju ekstremiteta za ratne vojne invalide od 50% i više, ukoliko se radi o amputacijama i težim oštećenjima ekstremiteta;
* Potvrda resornog ministarstva da se radi o ratnom vojnom invalidu.

Invalidno lice može uvesti putnički automobil do vrijednosti od 30.000 KM, odnosno putnički automobil posebno prilagođen za prevoz invalidnih lica, bez ograničenja vrijednosti.

DAŽBINE

Kad su u pitanju uvozne dažbine, standardna stopa carine za putnička motorna vozila iznosi 15% i PDV 17%. Ako su u pitanju polovna putnička motorna vozila porijeklom iz Evropske Unije (EU), od početka 2013. godine carina je ukinuta i plaća se samo PDV od 17% na utvrđenu carinsku vrijednost vozila. Da bi uvoznik bilo oslobođen od plaćanja carine mora imati dokaz o porijeklu vozila iz EU, a to je izjava na fakturi od prodavca vozila (ako se vozilo kupuje u firmi koja može izdati fakturu), ili obrazac EUR 1 (ako se vozilo kupuje od fizičkog lica putem ugovora o prodaji, ili je eventualno već u vlasništvu uvoznika).

ELEKTRIČNA VOZILA

Osim po astronomskom iznosu koji je izdvojen da bi se u BiH uvezao prvi električni Tesla S model, njegova kupovina je interesantna i zbog činjenice da ponosni vlasnik od države za taj čin nije dobio nikakve povlastice.
- Hibridna i električna vozila ne podliježu bilo kakvim drugim povlasticama, osim onih koje se odnose na invalidna lica – kažu u Upravi za indirektno oporezivanje.
U razvijenim evropskim državama, poput Njemačke, kupovinu automobila na električni pogon zbog njihovog ekološkog predznaka (ne emituju CO2) prate i brojne povlastice. Njemačka kupcu svakog električnog automobila daje subvenciju u iznosu od 4.000 eura (3.000 za hibride). U prvih pet godina vlasnik električnog vozila oslobođen je plaćanja poreza, koji plaćaju vlasnici vozila sa SUS motorima. Zavisno od opština i gradova, električni automobili imaju pravo na besplatno parkiranje, odnosno kretanje dijelom saobraćajnice namijenjenom tramvajima i trolejbusima. U Norveškoj, koja važi za najrazvijeniju evropsku zemlju kada je riječ o afirmaciji električnih automobila (4% ukupnog voznog parka), pri uvozu se ne plaća PDV od 25%, carina, odnosno doprinos za emisiju CO2 gasova. Vlasnici „električara“ ne plaćaju ni registraciju, a u mnogim gradovima parkiranje im je besplatno. Tu su i ostale povlastice poput besplatnog autoputa i prevoza trajektom. Zbog takvog pristupa, ali i činjenice da širom zemlje već sada ima besplatnih 7.500 punionica (do 2020. bi ih trebalo biti 50 hiljada), električni automobili su u Norveškoj jeftiniji 50 i više odsto u odnosu na standardne modele. Dugoročni plan norveške vlade podrazumijeva da se do 2025. u njihovoj zemlji prodaju i voze isključivo električni automobili. BiH zakonodavstvo električne automobile stavlja u isti koš sa standardnim automobilima pokretanim SUS motorima, pa vlasnici ovih vozila uprkos činjenici da ona ne emituju CO2 pri registarciji moraju platiti 15 KM takse za zaštitu životne sredine.