Mada u Mazdi više vole kada se kaže rotacioni motor i Renesis nego Wankel, činjenica je da je japanski proizvođač danas prva asocijacija na spomen prezimena njemačkog inovatora Felixa Wankela. Kako i ne bi bio kada je od 1968. do 2012. godine proizvela i u svoje uglavnom sportske modele ugradila gotovo dva miliona rotacionih motora. Jedan od najpoznatijih Mazdinih modela koji je imao „rotaciono srce“ je elegantni dvovratni kupe/kabriolet model RX-7, koji se uz manje modifikacije proizvodio od 1978. do 1985. godine. U Mazdinoj arhivi stoji zapisano da je za sedam godina sa proizvodnih traka u Japanu sišlo 470.000 jedinica prve generacije RX-7 koja danas proslavlja četiri decenije postojanja. Krajem sedamdesetih godina ponuda pristupačnih sportskih kupea naglo je osiromašila, a tada najpoželjniji Porsche 924 je bio preskup za široke narodne mase.

Bio je to idealan trenutak za predstavljanje Mazde RX-7, koja je u odnosu na direktnog konkurenta Datsun 280Z (Nissan Fairlady) imala jedan značajan i do tada automobilskoj javnosti nepoznat adut – rotacioni motor. Za ljubitelje automobila RX-7 je bio svojevrsna senzacija, jer je Mazda nasuprot Datsunovog 2,4-litarskog šestocilindraša sa 151 KS ponudila mali i lagani 1,2-litarski Wankel motor sa dvije rotacione komore i 105 KS, koji je na opšte iznenađenje javnosti od 0 do 100 km/h ubrzavao RX-7 za 9,2 sekunde. To je bilo tek koju stotinku sporije nego što je to radio Datsunov šestocilindraš. Ovaj rezultat je tim bio značjaniji, jer je istovremeno Porscheov 924 pogonjen Audijevim 2.0-litarskim četverocilindarskim benzincem sa 125 KS „stotku“ hvatao tek za 9,5 sekundi, dok je brži bio tek sa jačim 2,5 motorom (152 KS) koji je od 0 do 100 km/h ovaj model ubrzavao za 8,8 sekundi. Osim u motoru, Mazdina prednost je bila i u maloj masi od samo 985 kg. Podsjećamo da je Porsche 924 istovremeno sa dvolitarskim motorom težio čak 1.100, a Datsun 1.025 kg.

Prvi Mazdin rotacioni motor do najveće snage je dolazio pri 7.000 obrtaja i svojevremeno je ocijenjen veoma srčanim. Ljubitelji sportske vožnje su uživali u njegovim brzim reakcijama na pritisak papučice gasa i progresivan razvoj snage, koja je ravnomjerno nadolazila sa rastom obrtaja. Kada se tome pridodaju i odlično sportsko vješanje, direktno upravljanje i Mazdin osjećaj za kreiranje idealnog vozačkog ambijenta, nije nikakvo čudo zašto je RX-7 tako brzo prirastao srcu ljubiteljima sportskih kupea. Veliku ljubav prema rotacionom motoru su svojevremeno izražavali i Mazdini konstruktori, jer im je njegova kompaktnost i specifična konstrukcija omogućila da ga postave puno niže i bliže kabini nego što je to bio slučaj sa klasičnim motorima. Ova činjenica je omogućila povoljniji raspored mase između osovina (50:50%), bolju ravnotežu, a samim tim upravljivost i dinamiku. Rotacioni motor je povoljno uticao i na dizajn. Njegova aerodinamičnost svojevremeno je bila predmet mnogih pohvala, kako konstruktorskih tako i od strane vlasnika, koji su bili očarani elegantnom sportskom linijom, sa velikim zadnjim staklom.

Prva generacija RX-7 je za sedam godina prošla kroz tri faze razvoja, u okviru kojih je dizajnerski i pogonski unaprijeđena. Najznačajnije pogonske promjene desile su se 1983. godine kada je u ponudu uvedena turbo verzija 1,2-litarskog motora, koja je razvijala čak 165 KS pri 6.500 o/min da bi 1984. godine bio ponuđen novi, veći 1,3-litarski atmosferski rotacioni motor sa 135 KS. Ipak, nije sve bilo idealno, rotacioni motor je imao velikih problema sa pouzdanošću, odnosno sa curenjem i potrošnjom ulja, a teško je bilo obuzdati i njegovu potrošnju što je osamdesetih godina u jeku naftne krize bio težak teret za CX-7. Druga generacija Mazdinog kupea predstavljena je 1985, a treća 1991. godine. Sve su bile pokretane rotacionim motorima koji su u međuvremenu značajno usavršeni, što najbolje pokazuje podatak da im je snaga sa početnih stotinjak porasla na 280 KS, sa koliko je raspolagala zadnja turbo verzija 13B motora iz 2002. godine.

Mada je u startu ostvario veliki uspjeh, RX-7 je s godinama progresivno gubio popularnost, o čemu najbolje svjedoče prodajni rezultati prema kojima je druga generacija prodata u 272.000 primjeraka, da bi treća za 11 godina uspjela da pronađe put do tek 68.500 kupaca. Njen nasljednik RX-8 je prošao nešto bolje sa 186.000 isporučenih jedinica, ali ni to nije bilo dovoljno da Mazda njegovu proizvodnju održi isplativom, pa je sa tržišta povučen 2012. godine bez direktnog nasljednika. Da još ima nade za rotacione motore i Mazdu potvrđuju posljednje najave koje dolaze iz Japana. Prema njima Mazda uveliko radi na razvoju novog kupe modela zasnovanog na atraktivnom RX-Vision konceptu iz 2015. godine za čiji pogon će se najvjerovatnije koristiti novi Skyactive-R turbo benzinski rotacioni motor. Da li će i kada do toga doći pokazaće vrijeme pred nama, ali je već sada sigurno da bi mnogi ljubitelji sportskih kupea i rotacionih motora i te kako voljeli da vide ovu kombinaciju u Mazdinom izdanju. Obilježavanje 40 godina postojanja CX-7 modela čini se kao idealan trenutak da se tako nešto i desi. Nadamo se...

WANKEL MOTOR
Priča o Wankel motoru je priča o čovjeku koji nije htio ići svima dobro poznatim stazama, već je tražio svoj, drugačiji put. Mada su se klasični klipni motori pokazali više nego adekvatnim pogonskim sredstvom za vozila sa početka 20. vijeka, jedan čovjek je smatrao da postolji bolje rješenje. Njegovo ime je Felix Wankel. Kao i većina slavnih inovatora njegovog doba i Wankel je bio samouk. Nošen nevjerovatnim entuzijazmom i istraživačkim duhom njegovog vremena Wankel je još od rane mladosti (rođen 1902. godine) pokazivao sklonost ka inženjerskim poduhvatima. Jedan od njemu najinteresantnijih je bila ideja o rotacionom „Wankel“ motoru, koji je barem na papiru po mnogo čemu bio superiorniji u odnosu na klasične „mašine“. Wankel je inspiraciju pronašao u pumpama za vodu čiji prvobitni nacrti datiraju još iz 14. vijeka. Do patenta je stigao 1934. godine, da bi se ubrzo zatim stavio u službu Trećeg Rajha, koji mu je dao finansije i podršku za razvoj novog motora. Nakon rata Wankel kao visoki SS oficir završava u zatvoru, a njegova ideja u prašnjavoj ladici. Iz nje je vadi Walter Frode, jedan od čelnih ljudi tadašnjeg motociklističkog giganta njemačkog NSU, koji po Wankelovim smjernicama izrađuje i 1957. godine uspješno pokreće prvi rotacioni automobilski motor radnog imena DKM 54. Ova mašina je bila velika, glomazna i nezgrapna za ugradnju pa je NSU bez znanja Wankela, naložio svom najboljem inženjeru Hans Dieteru Paschkeu da razvije prihvatljiviju verziju. Paschke je u kratkom roku napravio neophodne izmjene i ponudio funkcionalan automobilski motor, što je odmah izazvalo veliko interesovanje ostalih proizvođača, pa su mnogi od njih od NSU otkupili licencu za proizvodnju, dok je sa Mazdom potpisan memorandum o zajedničkom razvoju. Prvi serijski Wankel motor ugrađen je 1964. godine u NSU Spider model, a tri godine kasnije i u NSU Ro 80. Do 1967. godine kada NSU prestaje sa proizvodnjom, na put je izašlo oko 40.000 automobila sa Wankel motorima. Te iste godine Mazda predstavlja model Cosmo Sport, njen prvi automobil pokretan Wankel, odnosno Renesis rotacionim motorom kako su ga Japanci zvali. Do 2012. godine, kada prestaje proizvodnja Renesisa, Mazda je isporučila 1.995.000 automobila pogonjenih rotacionim motorom. Sa njim su u međuvremenu, uglavnom u konceptnim modelima eksperimentisali i Mercedes, Škoda, Ford, Datusn, Moller, Audi i ostali proizvođači, ali niko od njih nije pokrenuo velikoserijsku proizvodnju kao NSU i Mazda.

SPORTSKI USPJESI
Mada se običnim smrtnicima obično čini kao bespotrebno trošenje energije i sredstava, autosport je oduvijek bio svojevrsno „bojno polje“ na kojem su proizvođači automobila suprotstavljali svoja najbolja konstruktorska i inženjerska dostignuća. Da priča o rotacionom motoru ima sportski kapacitet potvrđuju i brojni Mazdini uspjesi ostvareni sa RX-7 modelom. Jedan od najznačajnijih za Japance svakako je pobjeda na trci 24 sata Spa iz 1981. godine sa kojom je Mazda potvrdila da rotacioni motori i pored određenih nedostataka mogu biti i te kako pouzdani. Njihov potencijal potvrđen je i trijumfima u BTCC šampionatu u periodu od 1980. i 1981. godine, koja je u Mazdinoj istoriji ostala upamćena i po 100 pobjeda ostvarenih sa CX-7 u IMSA takmičenju.