Jedan od mnogobrojnih ciljeva EU je takozvani „Vision zero“ plan, koji podraumijeva da se do 2050. godine broj saobraćajnih nesreća sa smrtnim ishodom maksimalno privede do nule. Statistički podaci pokazuju da je neprilagođena brzina krivac za 30% saobraćajnih nesreća sa fatalnim ishodima po ljudske živote. Upravo je borba protiv prebrze vožnje jedan od glavnih načina sprovođenja plana „ Vision zero“. U skladu s time Evropska Komisija je donijela uredbu da u budućnosti sva prevozna sredstva koja se kreću po putevima, i koja se proizvode u uniji moraju do 6. jula. 2022. godine, imati inkorporiran sistem za vještačko prolagođavanje brzine. Do jula 2024. ovaj sistem moraju imati svi modeli koji  su trenutno u prodaji. Sistem će pomoću kamere, navigacije i GPS sistema automatski prepoznavati dozvoljenu brzinu na putu po kojem se automobil kreće, te će u slučaju prelaska na nedozvoljenu brzinu upozoravati vozača, zvukom, vibracijom ili privremenim otežanim dodavanjem gasa.

Međutim iako još nije ni sproveden u praksi ovaj plan će zasigurno imati nedostatke, prije svega upitna je njegova efikasnost. Naime ukoliko dođe do prelaska ograničene brzine, sigurnosni sistem će samo nekoliko trenutaka zvukovima, vibracijama i blagim trenutnim otežavanjem dodavanja gasa upozoravati vozača. Problem je u tome što se na vozačevo dalje dodavanje gasa i povećavanje brzine ovaj sistem gasi, i više ne reaguje, sve dok vozač opet ne prilagodi brzinu. Dakle samo u momentu prekoračenja brzine sistem reaguje kao podsjetnik, dok je vozač taj koji odlučuje koliko će gasa dodavati. Ovo znači da je sve u rukama vozača, i da nema automatskih ograničenja koje nameće sam sistem, koji bi mogao da blokira dodavanje gasa dok se brzina ne prilagodi dozvoljenoj. Koliko će konkretno ovakav plan doprinijeti smanjenju divljanja po putevima ostaje da se vidi, kao i da se veidi hoće li doći do eventualnih izmjena samog sistema.