U ljeto 1901. godine Robert Bosch predstavio je svom kolegi Gottlobu Honoldu dizajn sistema magneta za paljenje bez okidnog mehanizma položja koje je zahtijevalo često održavanje i koje se uopšteno koristilo u to vrijeme. Nakon samo nekoliko mjeseci Honold je predstavio svoj visokonaponski sistem magneta za paljenje temeljen na konceptu poznatom kao paljenje električnim lukom. Uređaj je stvarao struju visokog napona kroz dvije zavojnice na armaturi. Struja se provodila do svjećice preko jednostavnog kabelovskog spoja. Iskra bi preskočila razmak između elektroda svjećice. Taj je istorijski izum uticao na izvedbu automobila sve do danas. Nijedan motor s paljenjem na svjećicu ne bi radio bez sistema paljenja. Bosch je u desetljećima nakon izuma usavršavao sistem paljenja.

Njegovo poslovno područje Benzinski sistemi sada proizvode savremene sisteme paljenja za globalno tržište. Na taj način Bosch igra važnu ulogu u poštivanju zakonskih ograničenja emisija i ciljeva učinkovitosti goriva, čime se štiti klima. Bosch je ubrzo slijedio taj trend: dizelski motori nisu zahtijevali električno paljenje, što je u to vrijeme bio Boschev najvažniji proizvod. To je ugrozilo opstanak društva. Zato je Bosch 1922. počeo razvijati injektorske pumpe za dizelske motore. Prvi dizelski kamion predstavljen je u Njemačkoj 1924. godine, što je inženjerima omogućilo testiranje novih pumpi u uobičajenim uslovima vožnje. Bosch je započeo s proizvodnjom linijskih pumpi i mlaznica za ubrizgavanje 30. novembra 1927. Moderni sistemi ubrizgavanja danas su nezamjenjivi u kamionima.

Gotovo 100 posto svih kamiona širom svijeta pokreće dizel. U segmentu ličnih automobila u Europi ta brojka iznosi približno 50 odsto svih novoregistrovanih vozila. Sa svojim common-rail sistemima visoke učinkovitosti, Bosch je jedan od vodećih svjetskih dobavljača sistema ubrizgavanja dizela. 1932.: Boschev ručni motor i Boscheva udarna bušilica s udarnim mehanizmom Boschevi inženjeri su 1930. godine počeli razvijati ručne alate za uporabu u proizvodnji. Njihova izvedba temeljila se na aparatu za šišanje. Boschevi su se električni alati s ugrađenim motorom mogli fleksibilno upotrebljavati u proizvodnom procesu. Pokazali su se kao posebno korisni u proizvodnji dizelskih injektorskih pumpi. Društvo je prepoznalo tržišni potencijal tih alata i od 1932. ih je prodavalo graditeljima i trgovcima. Iste je godine Bosch na tržište plasirao i udarnu bušilicu. Boscheva udarna bušilica bila je preteča teških udarnih bušilica koje su se koristile u građevinskoj industriji. Njihov udarni mehanizam, koji je društvo razvilo i masovno proizvodilo, dokazao je superiornost nad ostalim izvedbama u teškom kontinuiranom radu te se uskoro počeo upotrebljavati diljem svijeta.

Odjel za električne alate Grupe Bosch danas je predvodnik na svjetskom tržištu za električne alate, dodatke za električne alate i mjernu tehnologiju. Odjel za električne alate će i 2015. godine na njemačko tržište opet plasirati više od 100 novih proizvoda u svoja četiri poslovna segmenata: električni alati, dodaci, mjerna tehnologija i alati za vrt. 1933.: prvi hladnjak Bosch je 1933. izradio prvi hladnjak koji je osmišljen da bude povoljan za opću javnost. Na tržištu su već postojali električni hladnjaci, no oni su bili toliko skupi da su ih si mogli priuštiti samo bogati ljudi ili poduzeća (npr. trgovine hranom i restorani). Boschev hladnjak stajao je 298 Reichsmarki, što je bilo mnogo povoljnije od ostalih popularnih modela u to vrijeme.

Danas je Bosch najpopularnija europska robna marka kućanskih uređaja i nastavlja postavljati trendove diljem svijeta, primjerice sa svojim umreženim hladnjakom s integriranom kamerom koja omogućuje kupcima da putem interneta provjere imaju li još rajčica u hladnjaku. 1953.: hidraulični mehanizam za dizanje pluga U Europi je početkom 1950-ih godina poljoprivreda još uvijek uključivala mnogo fizičkog rada. Sva je tehnologija bila usmjerena na zamjenu teglećih životinja traktorima. Bosch je upravo u taj segment ulagao svoje napore: u kojem se radnom procesu može koristiti tehnologija kako bi se smanjilo opterećenje ljudi? Prva stvar koju je Bosch osmislio bilo je dizalo za plug. Dizalo je koristilo motor montiran na traktor koji je preuzeo težak posao podizanja i spuštanja pluga. Osnovna ideja bila je spojiti motor i hidraulični sustav koji se sastojao od pumpe, spremnika ulja, upravljačke jedinice, cilindra i tlačnog voda.

Time je ono što je nekada bio mukotrpan posao postalo lako. Dovoljno je bilo samo lagano povući upravljačku polugu. Pumpa je koristila snagu iz motora te je prenosila na radni cilindar, koji je koristio tlačne vodove za utvrđivanje položaja pluga. Motorno ulje koristilo se za prijenos sile u tlačnim vodovima. Dizalo za plug predstavljalo je početak mobilne hidraulike u Boschu. Ovo je područje 2001. udruženo sa stručnim znanjem društva Rexroth koje se bavi industrijskom tehnologijom. Danas je Bosch Rexroth jedan od vodećih svjetskih dobavljača pogona i upravljačke tehnologije te pomaže u premještanju strojeva i pogona svih veličina. 1967.: Elektronički sustav ubrizgavanja benzina Jetronic Bosch je 1959. počeo razvijati sustav ubrizgavanja benzina s elektroničkim upravljanjem.

Kad je taj sustav, nazvan Jetronic, plasiran na tržište 1967. godine, bio je to prvi masovno proizvedeni sustav te vrste na svijetu. Učinkoviti sustavi ubrizgavanja danas su nezamjenjivi u modernim automobilima. Boschev sustav za izravno ubrizgavanje goriva niže uspjeh za uspjehom. 1978.: Sustav kočenja koji sprječava blokiranje kotača - ABS Priča o uspjehu ABS-a počela je 1978. godine s početkom proizvodnje prvog elektronički upravljanog sustava kočenja koji sprječava blokiranje četiriju kotača za osobne automobile. Bila je to inovacija na kojoj su Boschevi inženjeri radili devet godina. Njihov inovativni tehnički pristup bio je osnova za sve moderne sustave za kontrolu kočenja. Ako se kotači zablokiraju, ABS smanjuje pritisak kočenja pa ga ponovno povećava, do 40 puta u sekundi. Tako su udaljenosti kočenja kratke, čak i na klizavim površinama, a vozilom se i dalje može upravljati. Danas se svi novi automobili u EU-u prodaju s ABS-om.

EU je za motocikle propisala sustav za sva nova tipna odobrenja od 2016. Od 1978. u Boschu je proizvedeno više od 190 milijuna ABS sustava. 1985.: Junkers/Bosch kombinirali su grijanje i toplovodni kotao s kondenzacijskom tehnologijom Najvažnija inovacija u tehnologiji grijanja 1980-ih godina bilo je uvođenje plinskog kondenzacijskog kotla koji se montira na zid u Njemačkoj. Hugo Junkers opisao je princip na kojem se temelji ova tehnologija još 1894. Istoimeno društvo koje je osnovao bilo je preteča današnjeg Boschevog poslovnog područja Toplinske tehnike. Tehnologija ponovno koristi otpadnu toplinu u ispušnim plinovima. Ta se otpadna toplina ponovno vraća u grijaći krug, čime se znatno povećava učinkovitost bez povećavanja potrošnje. Kondenzacijska tehnologija etablirala se u mnogim europskim zemljama te je u rujnu 2015. postala de facto standard u Europskoj uniji.

Boscheve inovacije dodatno povećavaju učinkovitost tehnologije grijanja. Primjerice, upravljačka jedinica „SolarInside” optimizira međusobno djelovanje kondenzacijskog kotla i solarnog toplinskog sustava. S prihodom od prodaje većim od 3 milijarde eura, Boschevo poslovno područje Toplinske tehnike vodeći je europski proizvođač energetski učinkovitih proizvoda za grijanje i rješenja za toplu vodu. 1995.: mikromehanički senzori (MEMS) u masovnoj proizvodnji Bosch je 1980-ih radio na izradi manjih, pouzdanijih i energetski učinkovitijih senzora jer je bilo potrebno još više podataka prikupljenih senzorom za sve sofisticiranije automobile. Prethodni proizvodni proces, koji se naziva „mokro jetkanje”, više nije bio pogodan za te sićušne senzore. Boschev istraživački tim stoga je razvio „jetkanje u plazmi”, koje je danas u industriji poznato kao „Boschev proces”. Kada je 1995. započeo masovnu proizvodnju, Bosch je postavio temelje za tu modernu tehnologiju. Njegov trenutni portfelj obuhvaća senzore za ubrzanje, zakretanje, maseni protok, tlak i ekološke senzore te mikrofone.

Društvu je trebalo 13 godina da proizvede prvu milijardu MEMS senzora. Boschevo poslovno područje Automobilske elektronike u svojoj modernoj tvornici pločica u Reutlingenu u blizini Stuttgarta sada proizvede istu količinu u manje od godinu dana. Danas se svaki dan proizvede preko četiri milijuna senzora dnevno. Ti su mali pomagači u prosjeku debljine između jednog i četiri milimetra. Bosch je vodeći svjetski dobavljač MEMS senzora. 1995.: Elektronički program stabilnosti - ESP Pomoću pametnih senzora, ESP 25 puta u sekundi usporedi kreće li se zaista automobil u smjeru u kojem ga vozač usmjerava. Ako analiza tih podataka ukaže na neposrednu opasnu situaciju koja se ne može kontrolirati (npr. proklizavanje), ESP odmah intervenira.

Smanjivanjem okretnog momenta motora i namjernim kočenjem svakog kotača zasebno, sustav vozaču pomaže stabilizirati vozilo i spriječiti nesreće uzrokovane proklizavanjem. Od plasiranja na tržište 1995. godine, ESP je spriječio 190.000 nesreća i spasio preko 6000 života u cijeloj Europi. U Europi je više od 80 posto svih novih vozila sada opremljeno ovim sigurnosnim sustavom, dok brojka na svjetskoj razini iznosi otprilike 60 posto. Bosch je vodeći svjetski dobavljač i ove godine slavi važan događaj: uskoro će prodati 150 milijardi ESP sustava od početka proizvodnje prije 20 godina. 2008.: u proizvodnji se upotrebljavaju laseri s ultrakratkim impulsima Primjenom precizno kontroliranih, ultrakratkih impulsa lasera, iznimno tvrdi materijali mogu se vrlo precizno strojno obrađivati. Bosch potiče napredak u ovom području već dugi niz godina te ga je u suradnji s nekoliko partnera u industriji i akademskim krugovima uspio pripremiti za tržište.

Bosch je konačno uspio biti prvi u svijetu svojim preciznim upravljanjem laserom u strojevima koji su interno razvijeni, što je omogućilo pouzdanu masovnu proizvodnju sa svim povezanim prednostima. Ta je tehnologija prvi put primijenjena u proizvodnji lambda senzora. Jedan od načina na koji Bosch danas koristi ultrakratke impulse lasera je bušenje iznimno sitnih mlaznica u ventilima sustava za izravno ubrizgavanje benzina. To omogućuje još bolju distribuciju goriva u komori za izgaranje. Rezultat je ušteda goriva od čak 20 posto u benzinskim motorima te niže emisije. 2015.: pametno košenje trave 2.0 s kosilicom Indego 1 200 Connect Jedinstveni, iskušani i testirani sustav navigacije „LogiCut” u robotskoj kosilici za travu Indego 1 200 Connect osigurava učinkovito košenje trave duž paralelnih linija. To omogućuje košenje iste površine travnjaka najmanje 30 posto brže od robotskih kosilica za travu koje kose nasumično.

Kosilicom za travu može se jednostavno upravljati s bilo kojeg mjesta putem aplikacije na pametnom telefonu. Aplikacija izračunava najbolje vrijeme za sljedeće košenje. Kako bi to postigla, aplikacija koristi složeni algoritam kao i informacije o uvjetima okoliša poput temperature i oborina. Pomoću te internetske vremenske prognoze, Indego Connest kosi travnjak pri odgovarajućim uvjetima: kada nije prevruće, prevlažno ili prehladno.