Od 1881. godine kada je u švedskom gradu Sodertalje udaren prvi kamen temeljac za kompaniju „Vagnfabriksaktiebolaget i Södertälje“ koja se u početku bavila proizvodnjom željezničkih vagona, a vremenom preorijentisala na motorna vozila i postala današnja Scania prošlo je tačno 138 godina. U tih nepunih 14 decenija Scania je proizvodila i bicikle, pa zatim i automobile, a od 1902. godine i kamione po kojima je postala svjetski poznat brend. Poslije su u proizvodni program uključeni i autobusi, odnosno specijalna vozila za švedsku vojsku. Sva ova vozila imala su jednu zajedničku karakteristiku, a to je da je njima morao da upravlja vozač. Iako je Scania posljednjih godina sa galopirajućim napretkom računarske tehnologije počela među prvima da uvodi sigurnosne i sisteme asitencije u vožnji, od kojih su neki već dostigli određeni nivo autonomije u radu, nikada do sada nam nije ponudila 100% autonomno vozilo.

Projekat AXL započet je bukvalno od praznog lista papira, a na njemu je radilo mnoštvo inženjera i stručnjaka zaposlenih u razvojnom timu Scanije. Istorija transporta ljudi i robe počela je sa konjima i zaprežnim kolima. Za prvu autoprevozničku revoluciju zaslužan je točak, a za drugu motor sa unutrašnjim sagorijevanjem. Treća revolucija je počela sa pojavom inteligentnih elektronskih sistema čiji primarni zadatak je bilo asistiranje vozaču, što će vremenom vjerovatno prerasti u njegovu potpunu zamjenu. Iz ugla proizvođača kamiona, koji je u razvoj svog svakog modela polazio od najvažnije figure u cijeloj priči, odnosno vozača, to je pomalo tužno, ali iz ugla evolucije i prirodnog razvoja ovakav slijed stvari je sasvim očekivan. Razvoj elektronike i pratećih sistema omogućio nam je da svijetu ponudimo prvi autonomni kamion i mi smo to uradili – kazao je Erik Falkgrim, prvi čovjek projekta Scania AXL.

S obzirom da nisu imali nikakvog ranijeg iskustva, odnosno nijedan autonomni kamion prije AXL, Scanijini razvojni inženjeri su za njegovu osnovu uzeli šasiju aktuelne G serije kamiona i sa G14 kabinom niskokrovnom kabinom. Da bismo razvili jedan ovakav kamion, osim na naše znanje i iskustvo morali smo da se oslonimo i na informacije koje smo dobili od naših klijenata. Jedan od prvih zadataka koji su ljudi u razvojnom timu obavili bili su razgovori sa klijentima, prije svih onima koji se bave rudarenjem. Rudnici su idealno okruženje za testiranje efikasnosti, ali i samostalnosti, odnosno autonomnosti vozila poput našeg AXL kamiona, jer oni nude zatvoren radni prostor i poprilično konstantno okruženje – objasnio je Falkgrim.

Nakon dobijanja povratnih informacija od klijenata na scenu stupaju Scanijini dizajneri, koji su trebali da osmisle kako će izgledati novi kamion. Kada se započinju ovakvi potpuno novi projekti morate u potpunosti znati njihovu pozadinu. Malo je reći da smo na početku projekta imali mnoštvo različitih prijedloga za dizajn kamiona i svaki od njih je imao svojih kvaliteta. Neki od kolega su željeli da on više liči na robote, neki da bude sličniji klasičnim kamionima, neki su opet predlagali futuristička rješenja, a neke su inspirisale životinje. Izabrati najbolje od njih u tako jakoj konkurenciji i reći to će biti dizajn kojeg ćemo finalizovati traži izuzetno poznavanje kamiona, njihove strukture, potreba klijenata, ali i dizajnersku hrabrost. Na kraju smo se odlučili da dizajn koji jasno pokazuje da smo stvorili nešto potpuno novo i drugačije od svega onoga što je Scania do sada radila. Nije tajna da je izgled prednjeg dijela AXL kamiona inspirisan oblikom buldogove glave, te da kamion zbog toga ima prodoran „pogled“ naglašen sa specifičnim LED svjetlima -  smatra Xavier Carreras Castro, prvi dizajner projekta AXL.  S obzirom na to da je riječ o konceptnom kamionu koji prije početka komercijalizacije tek treba da dokaže svoju praktičnu vrijednost u praksi, Scania nije objavila tehničke detalje o njegovom pogonu. S obzirom na toda je kao podloga za AXL uzeta šasija G serija, kao potencijalni pogonski agregati u igri su 9 ili 13-litarski Euro 6 dizel motori sa rasponom snage od 280 do 540 KS. Više podataka o prvom autonomnom kamionu i njegovim transportnim mogućnostima švedski proizvođač će da objavi nakon prve faze testiranja koja će biti obavljena u rudnicima i otvorenim kopovima.

Autonomna tehnologija

Da bi kamion bez vozača mogao da se kreće u prostoru Scania je morala da razvije potpuno novi sistem upravljanja i nadzora. Kontakt sa okolinom kamion ostvaruje pomoću 4G interneta, dok mu snalaženje u prosturu i mapiranje okoline omogućava sprega kamera, radara, senzora i lidara. Podsjećamo da je lidar sistem koji u svom radu kombinuje lasere i skenere, koji omogućavaju veoma precizno 3D mapiranje radnog okruženja vozila. U prednjem dijelu vozila nalazi se računarski „mozak“ vozila u kojem se velikom brzinom obrađuje ogromna količina podataka neophodnih za donošenje „odluka“ o kretanju, stajanju, utovaranju i istovaranju tereta. Sistem je sposoban da prima i vanjske naredbe od operatera koji se nalazi u kontrolnoj sobi rudnika i koji može online vezom da promijeni putanju vozila, mjesto utovara ili istovara.