U novom centru za istraživanja i napredni inženjering na rubnom području Stuttgarta približno 1700 kreativnih umova bavi se primijenjenim industrijskim istraživanjem. Istraživački kampus službeno je otvoren na svečanosti kojoj su prisustvovali savezna kancelarka dr. Angela Merkel, predsjednik vlade pokrajine Baden-Württemberg Winfried Kretschmann i brojni drugi gosti iz svijeta politike, ekonomije i školstva. „Naš kampus okuplja brojne fakultete poput sveučilišta. Ne želimo da naši istraživači ovdje samo razmišljaju o tome što bi budućnost mogla donijeti. Želimo da postanu i uspješni poduzetnici. Renningen je Boschev vlastiti Stanford. Istovremeno, ovim centrom pokazujemo da vjerujemo da je Njemačka pravo mjesto za tehnologiju”, kazao je dr. Volkmar Denner, predsjednik Boscheva upravnog odbora.

Firma je uložila približno 310 miliona eura u novu lokaciju. Istraživački kampus, čiji je moto „Povezani za milion ideja”, središte je Boscheve globalne mreže za istraživanje i razvoj. Dobavljač tehnologija i usluga ondje takođe namjerava ojačati poduzetnički duh. Denner smatra da upravo u tome Njemačka kaska za konkurentima. „U Njemačkoj ne postoje ni prilike ni volja za zasnivanje kompanija. Potrebno je više pokretačkog duha, posebno među visokoobrazovanim mladim osobama. U tom pogledu sveučilišta moraju činiti više od pripremanja studenata za ispite u visoko specijalizovanim područjima.”

Očekuje se da će se u budućnosti u Renningenu stvoriti još više inovacija koje će poboljšati kvalitet života. Kampus ujedinjuje brojne discipline iz područja nauke i tehnologije. U Renningenu je ukupno 1200 zaposlenika iz područja korporativnog istraživanja i naprednog inženjeringa te 500 doktoranata i stažista koji sada rade na tehničkim izazovima budućnosti iz područja elektrotehnike, strojarstva, računarstva, analitike, kemije, fizike, biologije ili tehnologije mikrosistema. Do sada su ti istraživači bili razdvojeni na tri lokacije u širem području Stuttgarta. Znatan tehnološki raspon u istraživanju i naprednom inženjeringu u posebnoj atmosferi kampusa Boschevi revolucionarni umovi istovremeno će raditi na novim proizvodima i inovativnim metodama proizvodnje. Njihov će se rad usredotočiti na područja poput programskog inženjerstva, tehnologije senzora, automatizacije, sistema pomoći vozaču, i tehnologije akumulatora, kao i na poboljšane automobilske pogonske sisteme.

Sve veći značaj dobiva područje softverske stručnosti, posebno za povezivost „interneta stvari”. „Kako bi Njemačka tehnološki ostala na vrhu u području povezivosti moraju se sačuvati i proširiti ključne kompetencije na polju mikroelektronike i softvera. Ako to ne bude slučaj, njemačka će industrija zaostati. Nema razloga da se bojimo konkurencije među IT korporacijama, ali naša industrijska preduzeća ne bi tu konkurenciju trebala shvatiti olako”, rekao je Denner. Denner čak vjeruje da je sam Bosch dobro pripremljen za trend povezivosti. Firma na primjer nije samo globalni tržišni predvodnik na području mikromehaničkih senzora, već uz to godinama razvija i svoje softverske vještine. Grupa Bosch sada zapošljava više od 15.000 programskih inženjera. Samo na „internetu stvari” radi tri hiljade stručnjaka. Bosch smatra da upravo usluge koje proizlaze kao rezultat povezivosti nude veliki poslovni potencijal. „Ako ne želimo dopustiti ostalima da iskoriste ovu priliku, moramo biti još brži i skloniji riziku nego prije”, izjavio je Denner. „Naši inženjeri moraju razmišljati poput poslovnih ljudi u još ranijoj fazi nego ikad prije.

Stvari za koje postoje tehnički uslovi ne trebaju uzbuditi samo naše istraživače, već trebaju uzbuditi i naše buduće kupce.” Njemačka mora postati odvažnija Denner je dodao da velika preduzeća poput Boscha moraju stvoriti prostor u kojem preduzeća i preduzetništvo mogu cvjetati. Bosch predvodi svojim primjerom. Firma je pokrenula svoju start-up platformu za nova poslovna područja. Ako je „model Silicijske doline” zaista put koji Europa treba slijediti, Denner naglašava da „moramo naučiti riskirati”. Bosch Start-up GmbH pomaže Boschevim istraživačima da postanu uspješni poslovni ljudi. Brine se primjerice o stvarima poput poslovnog prostora, financija i drugih administrativnih zadataka. Na taj se način nova poduzeća mogu odmah usredotočiti na proizvod i njegovo plasiranje na tržite. Robot za poljoprivredu Bonirob jedan je od prvih proizvoda nastalih tim putem. Boscheva start-up tvrtka Deepfield Robotics razvila je ovog robota veličine kompaktnog automobila koji služi kao pomagalo u bilinogojstvu i ratarstvu. Najbolji radni uvjeti za kreativne ideje Na prostranom istraživačkom kampusu postoji mnogo prostora za ispitivanje poljoprivrednog robota.

Osim glavne zgrade, jedanaest zgrada za laboratorije i radionice te dviju zgrada za održavanje postoji i moderni ispitni poligon za ispitivanje sustava pomoći vozaču. Raspored u pojedinačnim zgradama određivao se putem matrica za umrežavanje. Temeljila se na analizi intenziteta kojim pojedine discipline međusobno razmjenjuju informacije: što više jedince međusobno surađuju, manja je njihova međusobna fizička udaljenost na novom kampusu. Mirni kutak i zona za suradnju Bosch je posebnu pažnju posvetio radnim uvjetima u Renningenu. Bilo da se radi unutra ili vani, istraživače okružuje moderni radni okoliš. U osnovi je cijeli kampus radno mjesto. „Moždane vijuge na svježem zraku, tehnologija na obali jezerca, sve je to moguće ovdje u Renningenu”, kazao je Denner.

Povezivanje na WiFi moguće je u svakoj zgradi te na čitavom području. Prijenosna računala, tableti i prijenos govora putem interneta znače da se posao može vršiti u svakom kutku kampusa. Tumačeći ideju koja je bila nit vodilja, Denner je rekao: „U Renningenu našem timu za inovacije nudimo i mirne kutke i zone za suradnju”. Rasporedi ureda osmišljeni su na temelju opsežne analize procesa inovacije. Istraživači trebaju mir i tišinu kada istražuju ideje. Kasnije im je važnija razmjena i suradnja s ostalima. Te su se faze, kao i želje zaposlenika, uzimale u obzir pri planiranju kompleksa. „Zaposlenici žele više slobode kako bi usmjerili svoju kreativnost na istraživanje i razvoj, a manje na administrativne obveze. To je nešto što su zastupnici zaposlenika aktivno podupirali”, rekao je Alfred Löckle, predsjednik središnjeg i kombiniranog radničkog vijeća. „Gotovi su dani kada se o dizajnu radnog prostora odlučivalo u vrhu.

Naši zaposlenici provode puno vremena na svojim radnim mjestima. Jedino je ispravno da se i njih pita o dizajnu prostora.” Rezultat zajedničkih konzultacija sa svim uključenim stranama posve je novi uredski koncept. Osim individualnih radnih mjesta posebno se ističe 270 prostorija za sastanke različitih veličina, što znači da postoji dovoljno prostora i za djelatnosti koje zahtijevaju koncentraciju i za timski rad. U prosjeku je svaki zaposlenik svega deset metara udaljen od najbliže sobe za sastanke odnosno do potencijalno sljedećeg velikog inovativnog otkrića.