Ovo je mali korak za Evropu, a veliki za BiH! To bi u najkraćem bila suština priče o početku primjene postupka homologacije vozila u BiH, postupka, koji je u zemljama Evropske unije, ali i okruženja odavno dio svakodnevice. Ona druga suština, koja zanima obične građane je šta praktično donosi početak ovog procesa? Naime, osim uvođena reda u oblast uvoza novih i polovnih vozila, te preciznog utvrđivanja parametara, koja ona moraju ispunjavati da bi se registrovala u BiH, najzanimljivija vijest za javnost je ukidanje Odluke o zabrani uvoza polovnih automobila starijih od sedam godina i uvođenje Euro 3 norme kao osnovnog mjerila, za uvoz polovnih automobila.
U praksi to znači da se od sada mogu uvesti sva polovna vozila, koja su za Evropsko tržište proizvedena od 1.1.2000, jer zadovoljavaju Euro 3 normu. Treba dodati da su neki proizvođači poput Volkswagena, Audija, Mercedesa, BMW-a... od 1998. godine u ponudi imali automobile, čiji su motori ispunjavali ovu ekološku normu. Neki motori japanske Honde ovaj standard su ispunjavali i puno prije, polovinom devedesetih godina, a sličnih slučajeva ima i kod ostalih proizvođača. To znači da je starosna granica za uvoz polovnjaka sa sedam pomjerena na 10, 11, 12, a u nekim slučajevima i više godina. Euro 3 će kao osnovno mjerilo za homologaciju važiti do 2012. godine, kada će kao donja granica biti usvojena Euro 4 norma, koja je stupila na snagu 1.1.2005. godine. Dakle 2012. godine uvoz će se ponovo svesti na sedam godina stare automobile.
Da bismo razumjeli zašto je bitan početak procesa homologacije, priču moramo vratiti na početak, te se podsjeti šta je, i kako je do sada tekao ovaj proces u BiH. Naime, homologacija je postupak utvrđivanja usklađenosti vozila, dijelova, uređaja i opreme vozila sa odredbama važećeg pravilnika i tehničkim specifikacijama, koje propisuje proizvođač ili neka druga mjerodavna institucija. Važeći Pravilnik o homologaciji vozila, dijelova i opreme vozila u BiH usvojen je 25. aprila 2008. godine, kao dokument, koji sadržajem u potpunosti pokriva predmetnu oblast. Ministarstvo komunikacija i prometa BiH je bilo obavezno da u roku od 30 dana nakon stupanja na snagu Pravilnika raspiše javni konkurs za određivanje organizacije, koja će obavljati administrativne poslove u oblasti homologacije. Ta organizacija trebala je u roku od šest mjeseci izraditi neophodnu dokumentaciju, te u roku od godinu dana osigurati sve uslove za sprovođenje ovog postupka. Javni konkurs raspisan je sa zakašnjenjem od 13 mjeseci...
Prvi korak ka stvaranju uslova za sprovođenje procesa homologacije napravljen je 4. decembra prošle godine, kada je u Sarajevu potpisan ugovor o obavljanju administrativnih poslova u vezi s homologacijom vozila, dijelovima, uređajima i opremom. Ugovor je potpisao ministar komunikacija i prometa BiH Rudo Vidović s predstavnicima konzorcija, u čijem sastavu su EIB Internationale - Centar za motorna vozila Banja Luka, Institut za privredni inžinjering (IPI) Zenica, Institut za saobraćaj i komunikacije Sarajevo i Centar motor Široki Brijeg. U međuvremenu iz konzorcijuma je „isključen“ Institut za privredni inžinjering (IPI) Zenica, a ostale tri članice su završile sve neophodne pripreme za početak primjene homologacije u BiH.
Podsjećamo, da je u međuvremenu do donošenja Pravilnika, za obavljanje homologacije bio zadužen Institut za standardizaciju BiH, kao državno administrativno tijelo u skladu sa Sporazumom o homologaciji utvrđenim 1958. godine. Dvije godine, koliko je BiH bila bez ovlaštene institucije za homologaciju, otvorile su mogućnost za uvoz vozila koja ne ispunjavaju mnoge uslove navedene u Pravilniku o homologaciji. Zahvaljujući toj činjenici, ali i nebrizi nadležnih institucija, na našim putevima su se našli uredno registrovani, ali homologacijski neprihvatljivi automobili kineskog, iranskog, američkog, britanskog... porijekla. Najzanimljiviji su svakako britanski automobili, koju su registrovani iako im je upravljač bio na desnoj strani. Koliko su ti automobili bezbjedni za saobraćaj, najbolje govori činjenica da se kod preticanja vozač takvog vozila mora oslanjati na pomoć suvozača. Ukoliko je sam u automobilu ima dva izbora ili da ne pretiče, ili da rizikuje. Ovaj primjer samo jedan od niza mogućih situacija u kojima ovakvi automobili predstavljaju potencijalnu opasnost. S početkom primjene homologacije u BiH se više neće moći uvesti takvi automobili, ali će se postojeći, koji su uredno registrovani moći voziti, jer neće biti retroaktivne primjene Pravilnika. To znači da se šteta, koja je pričinjena dopuštanjem njihovog uvoza neće moći izbrisati preko noći, odnosno da ćemo na bh. putevima još dugi niz godina imati vozila, koja ne ispunjavaju neophodne tehničke i bezbjednosne standarde.