Porsche je sredinom devedesetih morao donijeti neke krupne odluke kako bi osigurao svoj dugoročni ekonomski uspjeh. Početkom decenije, kompanija se našla u jednoj od najznačajnijih ekonomskih kriza u svojoj istoriji: poslovala je sa gubicima i isporučila je samo 23.060 automobila u finansijskoj 1991/92 godini. Sa Boxster modelom, koji je izašao 1996. godine, Porsche je počeo da se izvlači iz krize. Međutim, menadžmentu je brzo postalo jasno da legendarni 911 model i novi model sa srednjim motorom ne mogu sami povesti kompaniju ka sigurnoj budućnosti. Planovi za „treći Porsche“ su počeli dobivati oblik, iako u početku nije bilo čvrste odluke o njegovim segmentima.

Na preporuku američke prodajne organizacije, kompanija se opredijelila za terensko vozilo umjesto monovolumena/MPV-a što je također razmatrano. Ova vrsta vozila je bila naročito u trendu u Sjevernoj Americi – najvećem Porscheovom tržištu u to vrijeme. Izvršni direktor Wendelin Wiedeking je takođe postavio fokus na azijsko tržište, koje je tada bilo u nastajanju. Ambicije su bile visoke od samog početka: Porsche nije bio zadovoljan samo izradom sportskog SUV-a koji je u skladu sa brendom, već je imao za cilj da glavnim konkurentima u terenskim modelima oteža borbu na tržištu.

Ovaj veliki poduhvat je na kraju sproveden u okviru zajedničkog projekta sa Volkswagenom, nazvanog „Colorado“, koji je službeno najavljen u junu 1998. godine: Porsche Cayenne i Volkswagen Touareg će dijeliti istu platformu. Uprkos identičnim arhitektonskim elementima, svaki proizvođač je u početku koristio sopstvene motore i razvijao sopstvene šasije. Porsche je bio zaslužan za razvoj zajedničke platforme, na svojoj prvobitno strogo povjerljivoj lokaciji u Hemmingenu, dok je Volkswagen doprinio svojom stručnošću u oblasti proizvodnje većih automobila. Zuffenhausen je 1999. godine odlučio da taj automobil napravi na domaćem tržištu, a ne u inostranstvu, te je izgradio novi proizvodni pogon u Lajpcigu, koji je zvanično otvoren u augustu 2002. godine. Volkswagenov pandan, Touareg je proizveden u pogonu Volkswagena u Bratislavi, Slovačka. Obojena karoserija za Cayenne je takođe izrađena tamo, a finalna montaža je izvršena u Saksoniji. I prva i druga generacija modela Cayenne – interno poznate kao E1 i E2 – je izašla sa proizvodne linije u Leipzigu, a kasnije i u Osnabrücku. Sa izlaskom treće generacije (E3) 2017. godine, Porsche je preselio svu proizvodnju modela Cayenne u Bratislavu kako bi u Lepizigu stvorio dodatni kapacitet za izradu sportske limuzine Panamera i kompaktnog terenskog modela Macan.

Njegov širok tehnički asortiman čini model Cayenne porodičnim turističkim vozilom koje također ima karakteristike otpornog terenskog kao i jako dinamičnog sportskog automobila, sa tipičnim Porscheovim performansama. Sa ovim karakteristikama, Cayenne je uradio veliki posao u oblikovanju segmenta terenskih automobila (SUV) u proteklih 20 godina. Prva generacija (E1) je krenula samouvjereno kao što se i moglo očekivati od Porschea: sa izborom između dva V8 motora. Kod Cayenne S modela, novo razvijeni 4,5-litarski motor je stvarao 340 KS, dok je Cayenne Turbo uspio proizvesti još impresivnijih 450 KS iz iste radne zapremine. Dostigli su maksimalne brzine od 242 odnosno 266 km/h – što je bio važan znak za redovne kupce sportskih automobila, čija su očekivanja u pogledu šasije bila podjednako ostvarena. Porsche je optimizovao svoje performanse na cesti početkom 2006. godine uvođenjem prvog Cayenne Turbo S modela, koji je privukao pažnju svojom snagom motora od 521 KS.

Pokrenuti samo na električnu energiju, priključni hibridni modeli treće generacije Cayennea mogu dostići brzinu do 135 km/h i voziti do 44 kilometra udaljenosti, uz nultu emisiju iz izduvne cijevi. Standardna potrošnja prema WLTP-u je 3,1 do 4,1 l/100 km, zavisno od konfiguracije i guma. Hibridni modeli koriste 17,9-kWh visokonaponsku bateriju i 100-kW elektromotor, ne samo za posebno efikasno kretanje, već i za naglašeno, dinamično iskustvo vožnje. Najmoćniji Cayenne model je Turbo S E-Hybrid, koji je dostupan od 2019. godine i ima izlaznu snagu sistema od 680 KS. Kao i kod svih priključnih hibridnih modela iz Porschea, vozač top modela može koristiti električnu energiju za dodatni potisak u bilo kojem režimu vožnje.

Puni hibridni pogon konačno je došao na tržište 2010. godine sa drugom generacijom – Cayenne – kao prvim serijski proizvedenim hibridnim vozilom iz Porschea. Kombinacija 333 KS trolitarskog V6 motora sa super punjenjem i 47 KS sinhronog elektromotora je generisala sistemsku snagu od 380 KS. Nakon toga je četiri godine kasnije uslijedio prvi plug-in hibrid, sa kojim je Porsche zauzeo ulogu pionira u okviru premium SUV segmenta. Cayenne S E-Hybrid je već imao „čisti“ električni domet veći od 30 kilometara. Hidridna baterija od nikla je zamjenjena litijumsko-jonskom baterijom. Motor sa unutrašnjim sagorijevanjem je ostao isti, dok se proizvodnja e-motora povećala na 70 kW, što je rezultiralo izlaznom snagom sistema od 306 kW (416 KS).

Za Porsche, Cayenne je stvorio ekonomsku osnovu za održivi uspjeh bez ugrožavanja vrijednosti ove marke sportskih automobila zasnovanih na moto sportu. “Sa modelom Cayenne prvi put smo uspjeli uspješno prenijeti priču o Porscheu na potpuno novi tržišni segment,” izjavio je Oliver Blume, predsjednik Izvršnog odbora Porsche AG-a, na svjetskoj premijeri treće generacije na krovu Porsche muzeja 2017. godine. „Naši sportski automobili u SUV segmentu su se pokazali kao bestseleri i pogonski motor za rast od 2002. godine. I to nije sve. Cayenne je za Porsche otvorio vrata mnogim novim tržištima i dao značajan doprinos internacionalizaciji naše prodajne mreže.“