Najslabija karika u lancu proizvoda njemačkog Volkswagena do sada su nesumnjivo bili mali, gradski automobili. Ni Lupo, a ni njegov nasljednik Fox nisu ostavili zapaženiji trag na tržištu. I pored snažnog imidža Volkswagena oni se jednostavno nisu uspjeli nametnuti kupcima malih automobila.

,

Neki će razlog za to naći u spartanskoj opremi i skromnoj ponudi prostora, a neki u visokoj cijeni, koju je nametnula pripadnost VW brendu. S druge strane čini se da Nijemci i nisu bili ozbiljnije zainteresovani za ovu klasu, koja u ekonomskom pogledu donosi najmanju dobit proizvođačima...Bliža prošlost Volkswagenovog programa malih gradskih automobila počinje 1998. godine, kada je predstavljen Lupo, svojevrsni klon godinu starije Seat Arose. Sa 3.527 mm dužine Lupo je bio neznatno duži, širi i veći od tadašnjih rivala Fiat Saicenta i Renault Twinga. U njega se ugrađivalo čak šest različitih benzinskih i tri dizel agregata, a bio je dostupan u mnoštvu zanimljivih izvedbi, među kojima posebno mjesto pripada GTI modelu sa 125 KS.

Kombinacija visoke cijene i skromne osnovne opreme odbila je mnoge kupce, iako se u suštini radilo o kvalitetnom gradskom automobilu. Nakon Lupa (vuk na latinskom) 2005. godine dolazi 301 milimetara duži Fox (lisica na engleskom). Ovaj model se proizvodio za potrebe evropskog tržišta u Volkswagenovoj brazilskoj tvornici, u gradu Sao Paulo. Imao je pet benzinskih i jedan dizelski agregat, ali i bogatiju opremu sa elementima poput klima-uređaja. U Evropi se prodavao samo u trovratnoj verziji, dok je na latinoameričkom tržištu imao i Cross, odnosno karavansku izvedbu. Ni on nije ostvario značajniji tržišni nastup, pa su u Volkswagenu odlučili presaviti tabak i posvetiti puno, puno više pažnje njegovom nasljedniku.
 

U poređenju sa prethodnicima Up u dimenzijskim okvirima popunjava sredinu između najmanjeg Lupa i najvećeg Foxa. Sa 3.540 mm to je punopravan gradski automobil, koji se dimenzijama uklapa u okvire klase, ali i ne ugrožava broj većeg Pola, od kojeg je kraći čak 43 centimetra. I dok dužina ukazuje na drastičnu razliku između ova dva modela, širina od 1,64 (Polo: 1,68 m) i visina od 1,48 (1,45 m) otkrivaju da je ponuda prostora u kabini veoma slična. Tačnije i bolja, jer je Up četvorosjed za razliku o Pola, koji pozadi nudi tri sjedišta. Svemu treba pridodati i podatak da je osovinski razmak kod Up-a tek pet centimetara kraći u odnosu na Pola, odnosno da je duži 53 mm od onog kod aktuelnog Renault Twinga.

Želja za maksimalnim iskorištavanjem zadatih dimenzija i najboljom mogućom ponudom prostora u kabini s druge strane postavila je težak zadatak pred dizajnere, koji su morali skrojiti dopadljiv automobil kutijaste forme? Da li su u tome uspjeli, prosudite sami. Šef Volkswagenovog dizajnerskog studija Walter de Silva je u prvi plan kod ovog modela stavio „nasmiješeni“ prednji branik i svjetla, ali i zasječeni zadnji kraj sa jednobojnim crnim vratima. Po njemu ovi detalji su dovoljni da Up izdvoje iz mase, ali i da mu obezbijede dozu originalnosti. Sličan pristup primijenjen je i u enterijeru, u kojem prevladavaju veoma jednostavni i praktičnosti podređeni oblici.

Da je prije svega radni pa tek onda paradni gradski mališan Up najbolje pokazuje detaljima, odnosno opremom. Ni u najbogatijim paketima neće biti dostupan elektropodizač prozora na suvozačevim vratima, a u opcijama nema ni automatskog klima-uređaja. U najbolje opremljenim modelima naći će se Portable Infotainment Device (PID) ekran, na kojem će se pored multimedijalnih sadržaja moći i pratiti satelitska navigacija, koju potpisuje kompanija Navigon. Ovaj ekran ima klizno postolje, te se može premještati sa sredine ka suvozaču.

Za pogon je Volkswagen razvio novi trocilindrični agregat, koji će, zavisno od izvedbe, razvijati 60 ili 75 KS, te trošiti 4,2 odnosno 4,3 litre benzina na 100 kilometara. Osim benzinskih u ponudi će se naći i jedan motor sa pogonom na plin, koji će na prednju osovinu isporučivati 68 KS. Prvi testovi njemačkih kolega pokazali su da je jači benzinski agregat živahan i tih u gradskoj vožnji, te da se dobro nosi sa 929 kilograma teškim automobilom. S druge strane kao najveći nedostatak pogonskog sklopa navodi se visok nivo buke na viši obrtajima i pri vožnji na autoputu, gdje Volkswagen obećava postizanje brzine od 170 km/h. Osim benzinskih modela najavljena je i proizvodnja električne verzije Up-a, ali još uvijek nije potvrđen početak komercijalizacije ovog modela.

OPREMA   Od početka prodaje dostupna su tri paketa opreme Take Up, Move Up i High Up. Njima su dodata i dva modelska paketa Black i White Up, koji se odnose na automobile opremljene najbogatijim High Up paketom opreme, ali u dvije različite boje crnoj i bijeloj. Sa spiska opcija izdvajaju se Park Pilot sistem sa parking senzorima, zatim Navigonov multimedijalni sistem, koji objedinjuje navigaciju, bluetooth i audio-sistem, te City Emergency Braking sistem. 

Prodaja Up-a startovala je na njemačkom tržištu po početnoj cijeni od 9.850 eura. Poređenja radi najjeftiniji Fiat 500 sa bogatijom osnovnom opremom u Njemačkoj košta 11.400 eura, Hyundai i10 je 10.290, a Ford Ka 9.700 eura. Najozbiljniji konkurent Up-u po cijeni bi mogla biti nova Kia Picanto, koja u najjeftinijoj izvedbi košta 8.990 eura. Treba podsjetiti da će Up određenu konkurenciju dobiti i u svojom klonovima Škodi Citigo i Seatu Mii, koji bi u skladu sa dosadašnjom praksom trebali biti povoljniji od njemačkog modela. Nesumnjivo je da je pored najnovijih znanja i vrhunske tehnologije Volkswagen u svoj najmanji model uložio i veliki dio svog automobilskog ugleda, čija visoka vrijednost, kao i do sada, garantuje miran san svim budućim kupcima Up-a. Da li će to biti dovoljno da se premaše prodajni rezultati postignuti sa Lupom i Foxom, pokazaće vrijeme, u kojem Up tek treba da opravda visoka očekivanja čelnika drugog najvećeg proizvođača automobila na svijetu.