Rodonačelnikom SAC klase (Sports Activity Coupe) danas se smatra BMW, koji je njene temelje udario 2008. godine sa prvom generacijom X6 modela. Dinamičan dizajn i atletske proporcije masivnog „sportskog“ automobila, koji je izgledom bio na pola puta između klasičnog SUV-a i coupea, privukli su veliku pažnju automobilske javnosti, ali i bogatih kupaca. Interesantno je da BMW X6 i pored toga što nosi titulu rodonačelnika nije prvi SAC automobil. Naime, prvog mješanaca SUV-a i Coupea je ponudio slabo poznati korejski Ssang Yong, koji je od 2005. do 2011. godine proizvodio model Actyon. Ovaj automobil nije ostvario značajniji komercijalni uspjeh prvenstveno zbog Evropljanima neshvatljivog dizajna, kojeg nije mogao da popravi ni pristojan redizajn iz 2010. godine. Acyton se 2011. trajno gasi, a BMW-ov recept za X6 ostaje jedinstven do 2014, kada je predstavljen dva broja manji BMW X4. Godinu dana kasnije i Mercedes transformiše bivšeg ML-a (sadašnji GLE) u GLE Coupe. Po istom receptu 2016. nastaje i broj manji GLC Coupe. BMW i Mercedes tako bacaju rukavicu u lice Audiju, koji sve do sada nije pokazivao direktan interes za izazov zvani SAC klasa. Ta činjenica je mnogima bila čudna, jer je imidžom „nižerangirani“ Volkswagen još 2013. godine sa konceptom CrossBlue Coupe, odnosno 2015. sa Cross Coupe GTE pokazao da ima veoma jasne vizije za svoje SUV Coupe modele budućnosti. Audi je 2014. ponudio TT offroad i Crosslane coupe koncepte. Godinu kasnije u SUV Coupe formi je osvanuo e-tron Quattro, koji je 2016. dobio i h-tron konceptnu verziju. No nijedna od ovih vizija nije „mirisala“ na to da ćemo je danas-sutra vidjeti u serijskoj proizvodnji. Konceptni Audi Q8 izveden je iz aktuelnog Q7. U prilog toj tezi idu njegove dimenzije. Naime, Q8 je dugačak 5,02 metara, širok je 2,04 i visok 1,70 m (Q7 je dugačak 5,05 metara, širok 1,97 i visok 1,74 m). Audijev koncept je gabaritniji od BMW X6 (d/š/v: 4 909/1 989/1 702 mm) i od Mercedesa GLE Coupe  (d/š/v: 4 900/2 003/1 731 mm), koji je ipak najširi u ovom poređenju. Dizajnerski Q8 ne donosi revoluciju.

Mada u pojedinim segmentima poput agresivnih prednjih i razvučenih zadnjih svjetala istupa iz Audijevih aktuelnih SUV šablona, na prvi pogled je jasno da je riječ o automobilu koji dolazi iz Ingolštata. Najupečatljiviji detalj na ovom petmetarskom dvotoncu je masivna maska hladnjaka, koja poput viteškog štita ponosno stoji ispred motornog prostora. Na bokovima se ističu stilizovani petokraki 23-inčni alu naplaci i masivan „C“ stub na kojeg se nastavljaju cupeovski zakošena peta vrata. Na njima dominira trodijelna svjetlosna LED lajsna, koja je prvi put viđena na Audijevom konceptu Proloque iz 2014. godine. U kabini Q8 vlada futurističko uređenje, sa četiri pojedinačna sjedišta iza kojih je prostran prtljažnik osnovnog kapaciteta 630 litara. Vrata su izvedena bez metalnih okvira, kao u coupe modelima. Otvaraju se automatski, pomoću senzora, koji su integrisani u „B i C“ stubove. Kabinom dominira mnoštvo ekrana i na dodir osjetljivih površina sa tek nekoliko klasičnih „taster“ prekidača. Ispred vozača su digitalni instrumenti, koji se projektuju na 12,3-inčnom ekranu visoke rezolucije (1 920x720 piksela). Podsjećamo da se digitalni instrumenti koje koriste aktuleni Audijevi modeli projektuju na istoinčnom ekranu, čija je rezolucija 1 440x550 piksela. Dodirne komande su ponuđene i putnicima u drugom redu, koji na ekranu integrisanom u središnji naslon mogu da podešavaju rad klima uređaja, grijača sjedišta i ventilacije. Od interesantnijih detalja u kabini se izdvaja još i novi četverokraki upravljač, sa velikim start/stop i drive selected. Mada to nije zvanično potvrđeno, produkcijska verzija Q8 bi trebalo da bude spremna do 2018. godine. Audi Q8 se kotrlja na 23 inčnim točkovima i gumama dimenzija 305/35. Pneumatsko vješanje omogućava podešavanje klirensa sa rasponom od 90 mm.

POGON

Audijev koncept za pogon koristi Plug-in hidridni sistem, koji kombinuje 3.0 V6 turbo benzinca i električni motor. Za prenos snage na točkove (quattro) je namijenjen osmobrzinski automatski mjenjač. Kombinovana snaga pogonskog sistema iznosi 449 KS (330 kW), dok je maksimalni obrtni moment 700 nm. To je prema Audiju dovoljno da Q8 iz mjesto do „stotke“ stigne za 5,45 sekunde i da dostigne elektronski limitiranih 250 km/h. Prosječna potrošnja je deklarisana na 2,3 litra benzina. Za snabdijevanje elektromotora strujom su zadužene litijum-jonske baterije kapaciteta 17,9 kWh. Q8 može da se kreće i u potpunom električnom režimu, koji mu omogućava autonomiju od 60 kilometara. Kombinovana autonomija na benzin i struju iznosi oko 1.000 kilometara. Za punjenje baterija na 7,2 kW punjaču je potrebno 2,5 sati.

„Koncept Q8 nudi vrhunski dizajn. On je najbolja potvrda naših visokih dostignuća kako na polju tehnologije, tako i na polju dizajna. Q8 je Audijev pogled u budućnost u kojoj ćemo našim ljubiteljima ponuditi neke nove i veoma zanimljive SUV modele. On nam omogućava uvid u novu generaciju digitalnih instrumenata, na dodir osjetljivih ekrana i komandnih površina, koje razvijamo za blisku budućnost“, kazao je Dietmar Voggenreiter, član Uprave prodaje i marketinga Audi AG.