FLEXTREME koji je svjetlo dana ugledao na Salonu automobila IAA 2007 u Frankfurtu i predstavlja nastavak ideje započete sa „bratskim“ Chevrolet Voltom. Dizajnom Flextreme predstavlja dinamičan i nadasve neobičan monovolumen. Naime, zadnji par vrata otvara se u „kontra smjeru“ (FlexDoor), što uz proziran stakleni krov i dvodijelna vrata prtljažnika čini ovaj koncept zaista egzotičnim. Egzotika se još više naglašava neobičnim odjeljkom za prtljag, koji se nalazi ispod poda prtljažnika, a u Opelu ga nazivaju FlexLoad. U unutrašnjosti se posebno izdvajaju dva displeja. Prvi je smješten u dnu vjetrobrana i ima dimenzije od respektabilnih 1,2 m x 0,1 m i na njemu se prima slika od vanjskih kamera, informacije o stanju automobila, radio, telefon i slično. Drugi displej centralno je pozicioniran i radi kao touch-screen ekran, odnosno ekran osjetljiv na dodir i na njemu su kontrole navigacije, klime, kao i selektor pogona: D, P i R (drive, park i reverse, odnosno vožnja, parking i vožnja unazad). Ipak, ono po čemu je ovaj koncept poseban jeste njegov... 

Hibridni pogonski sistem takozvani E-Flex električni pogon. Namjerno kažemo električni pogon, jer njegove pogonske točkove pokreće isključivo elektromotor (kao kod GM-ovog već pomenutog Voltaa), koji se potrebnom električnom energijom napaja iz litij-jonske baterije smještene u centralnom tunelu između sjedišta. Za ispomoć služi 1,3 CDTI dizel motor, čija je uloga samo dopuna istrošene baterije i nije u direktnoj vezi sa pogonskim točkovima. Motor, kada je u funkciji, konstantno radi na optimalnom broju obrtaja, a sam proces sagorijevanja kontroliše se putem takozvane zatvorene petlje, koja se zasniva na pritiscima unutar cilindara, čime se dodatno smanjuje emisija štetnih izduvnih gasova. Po evropskom sistemu mjerenja ECE R101, emisija CO2 iznosiće manje od 40 g/km. Posebnost ove platforme je u tome što se za dopunu baterija mogu koristiti različiti pogonski sistemi (gorive ćelije, motori na bioetanolsko gorivo i sl.).

Ako se uzme u obzir da prosječan evropski radnik prelazi oko 100 km od kuće do posla i nazad, to znači da bi Flextrem u toku radnog dana mogao koristi samo električni pogon. Na to nam ukazuje i činjenica da je radijus kretanja na električni pogon 55 km, a vrijeme punjenja baterije, na standardnoj 220 V utičnici, svega tri sata. Ako bi se baterije punile tokom noći i za vrijeme radnog vremena, to bi značilo da bi se odlazeći na posao i sa posla emitovala nulta vrijednost CO2, jer potrošnje dizel goriva ne bi ni bilo. Ukoliko bi se kretalo na duži put, dizelski motor omogućava prelazak 715 km, sa jednim rezervoarom od „čak 26,5 l. Još jedna od zanimljivosti ovog koncepta nalazi se u FlexLoadu, odnosno ispod poda prtljažnika. Tu su Opelovi inženjeri smjestili dva „high-tech“' lična transportera, takozvana Segwayia, koji su takođe pogonjeni na električnu energiju. Tamo gdje je pristup automobilima onemogućen ili u zakrčenim gradskim centrima, ovi transporteri omogućavaju prelazak do 38 km brzinom od 20 km/h, potpuno ekološki i bez imalo zagađenja, uz uslov da su baterije pune (baterije se mogu dopuniti na bilo kojem 110/220 V izlazu).

Kao i do sada glavna prepreka uvođenju ovakvih automobila u serijsku proizvodnju jeste još uvijek mali kapacitet trenutno dostupnih litij-jonskih baterija. Dugi problem, prema riječima Roberta Lutza, člana uprave GM-a, je pretpostavka da će se prosječna udaljenost puta od kuće do posla povećavati u budućnosti. Ipak, glavni inženjer za razvoj E-Flexa Frank Weber siguran je da će Opelovi strateški partneri vrlo brzo razviti mnogo kapacitetnije baterije koje će omogućiti serijsku proizvodnju automobila na bazi Flextrema. Kao zaključak može se reći da je Opel Flextrem jedan od mnogih konceptnih automobila na alternativni pogon, koji je na korak od uvođenja u serijsku proizvodnju. Relativno niska cijena električne energije, njena dostupnost kao i izuzetna „čistoća“ ove vrste pogona daju nam za pravo da ovakve automobile na putevima očekujemo u vrlo skoroj budućnosti.