Prije samo godinu dana je predstavljen Renaulution, strateški plan Renault Grupe čiji je cilj da u što kraćem vremenskom periodu razvije vozila i usluge koje generišu još veću vrijednost za kupce. Stavljanje na tržište još naprednijih automobila u relativno kratkom roku nije moguće bez većeg uvažavanja zahtjeva i potreba kupaca. Klinička testiranja se direktno nadovezuju na ovakav pristup. Osmišljena su da pobude i pomognu da se analiziraju reakcije potencijalnih kupaca koji prototip novog vozila poredi sa nekim konkurentnim modelom. Testovi uključuju prikupljanje i analizu mišljenja, reakcija i emocija, kako verbalnih tako i neverbalnih, a sve kako bi se provjerilo da li novi model ispunjava sve elemente koji su ključni da bi ostvario uspjeh prije nego što bude pušten u prodaju. Uvjerljiv koncept, privlačan dizajn, bolji utisak modela u odnosu na konkurentna vozila i dostupnost usluga po prihvatljivoj cijeni su kriterijumi koji se temeljno proučavaju. Cilj je da se utvrdi da li razvojni model nailazi na dobar odjek kod kupaca, što je dodatna potvrda za projektne timove i rukovodioce projekta.

Renault Grupa je odlučila da predstavi24 nova modela do 2025., uključujući 10 električnih modela obuhvaćenih strateškim planom Renaulution. Uspješnost i rezultati kliničkih testiranja, kojih se godišnje sprovede od pet do deset, u ovom smislu postaju još važniji. Timovi Odeljenja za prikupljanje informacija o potrošačima i specijalizovane agencije zbog toga neprestano rade na ostvarivanju ambicioznih i perspektivnih proizvodnih planova. Celine dodaje kako „činjenica da su prototipi gotovo svih modela za 2024. testirani i predstavljeni već 2021. godine dovoljno govori o kolektivnom iščekivanju i brzom tempu koji trenutno održavamo”. Klinička testiranja podrazumjevaju osam nedjelja planiranja i organizacije. Vodeći se strogim popisom specifikacija koji je sastavilo Odjeljenje za prikupljanje informacija o potrošačima, specijalizovane agencije za istraživanje tržišta oblikuju i kontrolišu sve aspekte testiranja: od odabira učesnika i lokacija, pripreme i logistike, planiranja i vođenja testiranja preko prikupljanja i tumačenja podataka pa sve do izrade završnog izveštaja i zastupanja kupaca tokom savjetovanja i donošenja odluka. Predanost i kreativnost su neophodni kada je u pitanju implementacija pravih resursa za neometano odvijanje testa. Kako se ne bi uticalo na mišljenje učesnika i izazvala pristranost, pazi se na baš svaki detalj, uključujući i način na koji su vozila izložena u prostoru. Posljednje, ali nikako i manje važno, potrebno je garantovati potpunu povjerljivost u svakoj fazi testiranja. Curenje bilo kakvih povjerljivih informacija moglo bi da ima neželjene posledice za Renault Grupu i agenciju koja sprovodi testiranje. Kako bi se to spriječilo, timovi Odjeljenja za prevenciju i zaštitu Renault Grupe uključeni su u svaku fazu pripreme ovih testiranja, a samo sprovodjenje testiranja kontrolišu sigurnosni službenici. Od pet godina koliko je potrebno za razvoj automobila, klinička testiranja sesprovode tri godine pre nego što bude pušten u prodaju, što je više od polovine razdoblja predviđenog za njegov razvoj. Nezavisno od potreba kompanije, za ovo vrijeme joj je na raspolaganju obično samo jedan prototip. S obzirom na to, raspored kliničkih testiranja strogo je određen dostupnošću ovog oskudnog resursa, pri čemu se vodi računa o tome da bude na raspolaganju i za ostale potrebe kompanije. Odjeljenje za prikupljanje informacija o potrošačima nedavno je udvostručilo (a u nekim slučajevima i utrostručilo!) broj zemalja uključenih u klinička testiranja kako bi prikupio što različitija mišljenja. Čitav postupak bi zbog toga trebao teći glatko. Ali, treba imati na umu da jedan prototip ne može istovremeno biti predstavljen u više zemalja, s obzirom da se s jedne ispitne lokacije na drugu mora prevesti na siguran način i u tajnosti. Svaki prototip se tretira kao najdragocenija rukotvorina. Kada stigne na ispitnu lokaciju, vozilo mora biti u savršenom stanju i zaštićeno od potencijalnih oštećenja. Greškama jednostavno nema mjesta. Celine ističe kako „novo vozilo treba prezentovati rame uz rame uz sa drugima, kao u izložbenom salonu. Da bi stekli pravi prvi utisak, učesnici testiranja moraju biti svesni proporcija prototipa i da razumeju njegove karakteristike. Takođe, mora im biti moguće da ga uporede sa stvarnim i poznatim meriima”. Projektni timovi, okupljeni u posebnoj prostoriji, slušaju reakcije učesnika. Prva saznanja obično uzrokuju napetost i uzbuđenje među njima, a to ubrzo preraste u zanimljive, strastvene i unosne rasprave. Ako učesnicima treba predugo da shvate koncept ili na njega reaguju na neočekivan način, prostorijom će zavladati napetost. Ali ako su prve reakcije pozitivne, u vazduhu će se osjetiti talas olakšanja. Svaka povratna informacija ima moć da izazove burne reakcije i podstakne spontanu raspravu među članovima projektnog tima. Osim toga, nijedno testiranje ne prolazi bez komentara kao što su: „Rekao sam ti da to neće uspeti” ili „Vidiš, s pravom smo verovali u to i insistirali na tome”. Učesnici često daju čudne primedbe, zbog čega čitav projektni tim zna da prasne u itekako zaslužen smeh. Svaki član tima doživljava kliničko testiranje kao da odnjegazavisi održivost cjelog projekta. Zato ne čudi činjenica da ulažu toliki napor u njegovo sprovodjenje.