Najveća razlika kod ovih koncepata u odnosu na druge "hibride" je u tome što se za osnovni pogon koristi elektromotor, dok benzinski motor radi kao "ispomoć" u dopuni baterija. Dakle, pogonske točkove pogoni isključivo elektromotor (ostali hibridi imaju "obrnutu koncepciju"). Koncept Volt dao je odlične rezultate, pa su se u Opelu primili posla i svoju verziju pod imenom Ampera predstaviće na tržištu 2011. godine. Da bi razvoj Ampere tekao što brže, Opel je svoje "snage" rasporedio u dva tima, a prvi tim dobio je zadatak da u sjedištu Opela, u Rüsselsheimu razvija i usavršava Voltec sistem, koji uključuje elektromotor, litijum-jonske baterije, benzinski agregat i generator. Automobile koji koriste ovaj sistem, Opel vodi pod oznakom E-REV, odnosno Extended-Range Electric Vehicle (električno vozilo produženog dometa). Ubrzano se izvode razna testiranja, da bi se već sada uočile i na vrijeme otklonile eventualne mane i problemi prije uvođenja u serijsku proizvodnju. S druge strane, sama testiranja služe i kao "potvrda" svih novih uspješnih rješenja.

Za to vrijeme drugi tim u Maintz-Kastelu ima zadatak da radi na razvoju i usavršavanju litijum-jonskih baterija, sve s ciljem povećanja dometa u samo električnom modu. Nakon što drugi tim razvije pomenute baterije, svoje snage udružiće sa prvim na integraciji svih elemenata u budućem modelu Ampera. I Opel, kao i svi drugi, samostalno razvija svoje verzije baterija, što umnogome povećava cijenu projekta i samih baterija. Još uvijek ne postoji želja proizvođača da se udruže kod ispitivanja i razvoja baterija za hibridna vozila, što bi znatno smanjilo vrijeme razvoja i njihovu cijenu.

Izraz "hibrid" možda i nije adekvatan kada su u pitanju Opel Ampera i dosadašnji automobili sa kombinovanim pogonom. Iako je i Voltec sistem jedna varijanta hibridnog pogona, ono što ga odvaja od ostalih je to da je električni pogon primaran, a SUS benzinski motor sekundaran, ali ne kao klasičan pogon, koji znači njegov konstantan rad. Ovakav koncept znači da je benzinski motor spojen sa generatorom, koji proizvodi električnu energiju neophodnu za kretanje automobila ako su se baterije do kraja ispraznile, dok višak energije koju daje generator služi za punjenje litijum-jonskih baterija. Istovremeno, ovakva postavka pogona eliminiše upotrebu bilo koje vrste mjenjača. Posebno je značajno da u Voltec sistemu benzinski SUS motor uvijek radi u optimalnom režimu i za takav mod adekvatnom opterećenju, odnosno radi sa brojem obrtaja radilice kada se razvija najveći obrtni moment, a koeficijent iskorištenja goriva je maksimalan. Naravno i pri prenosu električne energije pojavljuju se određeni gubici, ali oni sigurno na nivou gubitaka mehaničke i toplotne energije klasičnog SUS motora i transmisije.

Opelova verzija litijum-jonskih baterija Amperi, trenutno, omogućava prelazak oko 60 km, ako je pogonjena isključivo strujom iz baterija, čiji kapacitet inače iznosi 16 kWh. Straha da će te ostati na putu nakon tih 60 km nema, jer benzinski motor se stavlja u rad i preko generatora proizvodi struju za elektromotor. U stvari, autonomija iznosi oko 560 km. Za razliku od Volta, u Amperi se ne nalazi 1.0-litarski trocilindrični benzinski motor već 1.4-litarski Ecotec agregat. Mora se još dodati da benzinski motor (kao i onaj u Voltu), osim klasičnog bezolovnog goriva, može koristiti i smjesu E85, odnosno mješavinu od etanola (koji se dobija iz kukuruza i drugih žitarica) i benzina u odnosu 85%: 15%. Punjenje baterija obavlja se preko standardnog "kućnog" priključka i napona koji "važi" za Evropu (do 230 V), a vrijeme punjenja iznosi tri sata. Kada se preračuna, cijena prelaska jednog kilometra iznosi svega 1/5 cijene pređenog kilometra sa benzinom (u našim uslovima to je kao da litar benzina košta 0,40 KM). Performanse Ampere nisu za "bacanje", a to znači: 370 Nm obrtnog momenta na rotoru elektromotora, ubrzanje 0-100 km/h ispod devet sekundi i najveća brzina od 161 km/h.

Prema Opelovim istraživanjima, više od 80% vozača u Njemačkoj ne prelazi više od 50 km dnevno, a to direktno pokazuje da je domet od 60 km sa jednim punjenjem baterija više nego dovoljan za preko tri četvrtine vozača Njemačke (sličan podatak bi vjerovatno "isplivao" da se ispitaju i ostale zemlje Evrope). Uz završna testiranja u Opelu sa firmom-partnerom Ibedrola iz Španije rade i na standardizaciji priključka za punjenje baterija. Pored smanjenja potrošnje (a time i izdataka vozača) najveću korist imaće životna sredina, posebno gusto naseljeni veliki gradovi, jer Ampera neće u atmosferu izbacivati ni grama štetnih izduvnih gasova koje danas izbacuju savremeni automobili (naravno, ako radi samo u električnom režimu). Opel tvrdi da će Ampera biti automobil za svaki dan i to kao jedino vozilo u porodici, a u to ćemo se moći uvjeriti već 2011. godine, kada Ampera stiže u prodajne salone.