U godinama njemačkog „privrednog čuda” Kadett A doživio je pravi uzlet – praktični, kompaktni i pristupačni automobili tada su bili vrlo traženi. Tako je 1962. Opel u Bochumu izgradio potpuno novi proizvodni pogon namijenjen posebno za proizvodnju Kadetta. Još jedna čarobna riječ za kontinuiran uspjeh bile su inovacije. Tako je svaka nova generacija modela unijela inovativne tehnologije u segment kompaktnih automobila. U njih se ubrajaju motor s četiri cilindra i vodenim hlađenjem, ugrađen u model Kadett A 1962. godine, kao i jedinstvena aerodinamična karoserija Kadetta E iz 1984. ili prilagodljiva prednja svjetla AFL (Adaptive Forward Lighting) Astre H iz 2004. godine. Opel će 2021. novom Astrom otvoriti iduće poglavlje u uspješnoj priči o kompaktnim automobilima: svojim hrabrim i čistim dizajnom te vrhunskim tehnologijama Astra sljedeće generacije ulazi u novu eru, po prvi put vozeći na električni pogon kao plug-in hibridno vozilo.

Opel već 85 godina postavlja standarde u klasi kompaktnih automobila. Sve je započelo prvim Kadettom iz 1936. godine. Nakon Opel Olympije – prvog njemačkog automobila sa samonosivom karoserijom, izrađenom u potpunosti od čelika – Kadett se također oslanja na tu revolucionarnu tehnologiju. Prednosti ovog konstrukcijskog principa u poređenju s klasičnom konstrukcijom koja se sastoji od šasije i drvene nadgradnje su sljedeće: Niža masa ide u korist performansama i potrošnji goriva, a nivo sigurnosti povećava se zahvaljujući čvrstoj kabini za putnike i nižem težištu. Kadett A od 1962. do 1965. osvaja dodatne bodove zahvaljujući brzom jednolitarskom motoru, velikom prtljažniku i mnogo prostora za putnike. Uspjehu doprinosi vanjski poklopac rezervoara koji se u to vrijeme nije mogao pronaći na vozilima drugih proizvođača. „Nikad nećete osjetiti miris benzina u prtljažniku“ – tako je glasio Opelov marketinški slogan uz namigivanje konkurenciji u Wolfsburgu. Zahvaljujući toj inovaciji prostrani prtljažnik ostao je namijenjen isključivo za smještanje prtljage. Novo poglavlje u kojem postavlja trendove Opel je otvorio i modelom Kadett D (1979. – 1984.). Po prvi puta nova generacija automobila ne vozi na stražnji, nego na prednji pogon „made by Opel“. Zahvaljujući poprečno postavljenom pogonskom sklopu koji štedi prostor Kadett je postao još prostraniji – radilo se o dizajnu koji nije bio nalik nijednom do tada. Naime, iako je Kadett D bio kraći od svog prethodnika, nudio je više prostora od njega, a prije svega više i od svojih brojnih konkurenata.

Kada je Opel Astra F premijerno predstavljena 1991. godine, svijet se nalazio u procesu velikih promjena. Ako postoji model koji savršeno predstavlja to razdoblje, onda je to Astra, sedma generacija uspješne Opelove kompaktne klase. U to vrijeme na kontinentu nije bilo novo samo njezino ime, preuzeto od sestrinskog proizvođača Vauxhalla iz Velike Britanije; Astra je nudila i niz novih sigurnosnih sistema. Nova Astra zauzela je vodeće mjesto i kada je u pitanju ušteda resursa: brojne materijale koji su upotrijebljeni u njenoj konstrukciji bilo je moguće reciklirati. Taj cjelokupni koncept bio je uvjerljiv i impresivan i kupcima: od 1991. do 1997. na traci je proizvedeno oko 4,13 milijuna Astre F, što je do danas čini najprodavanijim modelom Opela. U 2021. potpuno nova Astra vodi Opel u novu eru kompaktne klase. CO2 je nova valuta automobilske industrije. Elektromobilnost predstavlja odlučujući čimbenik u smanjenju emisija stakleničkih plinova. Nova Astra ima važnu ulogu u elektrifikaciji portfelja modela – 11. generacija Opelove kompaktne klase po prvi će put biti dostupna kao plug-in hibridno vozilo. Uz to, u novoj je Astri sadržan koncept dizajna ovog proizvođača automobila. Ona Opelovu novu filozofiju dizajna, koju karakterizira smjelost i jasnoća, podiže na sljedeći nivo. Lice marke Opel Vizir, mišićavo oblikovani lukovi točkova i uzbudljive linije Astri daju sportski i samopouzdan izgled. U unutrašnjosti automobila vozač pronalazi potpuno digitalni zaslon Pure Panel, usmjeren na njega, koji ga odvodi u potpuno novi svijet kokpita. 85 godina nakon prvog Kadetta, nova Opel Astra nastavlja tradiciju svojih prethodnika i Opelovu kompaktnu klasu vodi u budućnost.

Opel Kadett, s brzinom od gotovo 100 km/h, osvojio je srce javnosti nakon svog prvog predstavljanja, a uz to je zadobio i naklonost novinara: „Kao što su nam potvrdile prve testne vožnje, Kadett nipošto nije uobičajeno vozilo za ovaj cjenovni rang“, pisalo je 1936. u dnevnim novinama Braunschweiger Tageszeitung. Šasija sa sinkronim ovjesom i stražnjom osovinom s lisnatim oprugama poticala je iz Opel Olympije, a četverocilindrični motor s bočnom kontrolom, 23 konjske snage i obujmom od 1073 cm3, izrađen od lijevanog željeza, naslijeđen je od modela Opel P 4. Preuzimanje tehnologija iz modularnog sistema rezultiralo je novim prednostima: Kadett se tako kupcima mogao ponuditi po posebno atraktivnoj cijeni. Kao i njegova velika sestra Olympia, kojoj i vizualno nalikuje, Kadett je potpuno moderan automobil. Krase ga skladne proporcije, hatchback i integrirana prednja svjetla. Kadett je 1938. godine u sklopu nadogradnje modela, između ostalog, dobio šiljati hladnjak u stilu kasnog art décoa – stručnjaci ovu verziju ubrajaju u srednju generaciju. „Jednako je brz, okretan i poslušan u izvršavanju naredbi vozača [...] kao što biste očekivali od kadeta koji radi na svojoj karijeri“, napisao je Kölnische Zeitung 1936. o novoj Opelovoj seriji. Osim segmenta automobila, nov je i naziv „Kadett“. Opelova serija kompaktnih automobila više će od pet desetljeća nositi to ime, sve do uvođenja prve Astre 1991. godine. S modelima više klase Admiral i Kapitän, kompanija je 1937. i 1938. predstavila dvije nove serije, čija imena također potječu iz područja pomorstva. Nakon Olympije, prvog njemačkog serijskog automobila sa samonosivom karoserijom u potpunosti izrađenoj od čelika, i prvi Kadett preuzima takvu limenu konstrukciju. Prednosti ovog konstrukcijskog principa u poređenju s klasičnom konstrukcijom koja se sastoji od šasije i drvene nadgradnje su brojne: Niža masa ide u korist performansama i potrošnji goriva, a nivo sigurnosti povećava se zahvaljujući čvrstoj kabini za putnike i nižem težištu. Samonosiva konstrukcija omogućuje novu metodu proizvodnje koja je i danas uobičajena: karoserija i sklopovi (motor, mjenjač, osovine) na tvorničkoj traci sklapaju „brak“ uz pomoć hidrauličkih stolova za podizanje. Od 1936. marka s logom munje u Rüsselsheimu upravlja najvećom europskom radionicom za prešanje karoserije.

Prednja svjetla integrirana u karoseriju umjesto do tada uobičajenih lampica Kadettu su podarila svjež izgled. To i ne čudi jer upravo je Opel u Europi popularizirao moderni automobilski dizajn: već početkom 1930-ih, dakle ubrzo nakon što je integriran u koncern General Motors Group, u Rüsselsheimu je na inicijativu glavnog dizajnera GM-a Harleyja Earla osnovan odjel za dizajn. Dobar auto za uloženi novac: već 1936. godine prvi je Kadett ponudio dobar omjer cijene i performansi koji je i danas karakterističan za marku i na taj način luksuz učinio široko dostupnim. Detalji poput hidrauličnih kočnica na četiri kotača, pokazivača smjera, ventilacije bez propuha pomoću trokutastih prozora za prozračivanje i nepropusnog prtljažnika, dostupnog iz unutrašnjosti automobila, tada su bile karakteristike neuobičajene za tu klasu – a Kadett ih je imao u potpunosti već u tvorničkom modelu. Kadett je prvi Opelov model koji ima vertikalni karburator s takozvanom Venturijevom cijevi, a razvijen je unutar samog poduzeća. U ovoj mlaznici, nazvanoj prema talijanskom fizičaru Giovanniju Battisti Venturiju (1746. – 1822.), gorivo se miješa u usisanu zračnu struju ispred prigušnog poklopca. Venturijeva cijev je cijev glatkih stijenki koja ima suženje. Kada zrak struji kroz cijev i prolazi kroz suženo područje, na tom mjestu mora strujati brže nego u ostalim područjima. Na taj način na uskom području nastaje podtlak (kao na gornjoj strani zrakoplovnih krila). Na suženju se nalazi cjevčica punjena benzinom, a to gorivo usisava i povlači podtlak u Venturijevoj cijevi.

Veliki prtljažnik i mnogo prostora za četiri osobe; novi, okretan motor i niski troškovi održavanja recept su uspjeha Kadetta A. Opel je od 1962. do 1965. proizveo gotovo 650.000 primjeraka tog modela. Linije ovog notchback modela s dvojim vratima bile su funkcionalne i moderne: linija pojasa bila je nisko položena, a velike staklene površine omogućile su jasan pregled okoline. Dekorativna linija koja prolazi preko cijele bočne strane naglašavala je izduženi oblik modela. Prednji blatobrani neprimjetno su prelazili u prednja svjetla, a stražnji krajevi bili su izvedeni poput skraćenih peraja. Prostor raspoloživ u unutrašnjosti modela zapanjio je tadašnje vozače malih automobila. U prtljažniku je zaista bilo mjesta za prtljagu, a poklopac rezervoara za gorivo nalazio se – s vanjske strane! „Opel Kadett ukratko: O.K.“, hvalili su ga marketingaši iz Opela koji nisu mogli odoljeti, a da ne podbodu i glavnog konkurenta iz Wolfsburga. „Nikad nećete osjetiti miris benzina u prtljažniku“, glasio je slogan uz namigivanje konkurenciji. Sa svojim modernim prednjim motorom s vodenim hlađenjem, Kadett je ponudio još jednu konstruktivnu prednost u usporedbi s „Bubom“: četverocilindrični motor snage 40 KS, a od 1963. pokretao je i novi Kadett Caravan.

Svaki početak ima svoj nastavak – nakon A došao je B i 1965. godine nova je serija zamijenila prvi Kadett. Kadett B bio je duži od četiri metra i stoga poprilično veći od prethodnog modela. Pri oblikovanju modernih linija novog modela, dizajnere su inspirirale kolege preko oceana: Blago nagnuti stražnji dio podsjećao je na Fastback modele iz SAD-a i signalizovao „snagu i brzinu prije nego što uopće uspijete čuti motor“, kako je pisao Automobil Illustrierte 1966. godine. Nije narasla samo dužina, nego i broj konjskih snaga. Opelovi inženjeri povećali su provrt četverocilindraša za tri milimetra: osnovni agregat, koji se povećao na 1078 cm3, imao je snagu od 45 KS. Bio je dostupan i motor 1.1 S, s većom kompresijom i snagom od 55 KS. Kadett je brzo postao uspješan: s više od 2,6 milijuna modela proizvedenih od 1965. do 1973. godine, Kadett B je postao milijoner prema broju primjeraka. Njegov uspjeh nije bio ograničen samo na državu u kojoj je nastao: 1966. godine udio izvoza porastao je na 50 %. Kadett se prodavao u 120 zemalja diljem cijelog svijeta.

Lijep porodični automobil, otmjeni drugi automobil s praktičnim vratima prtljažnika ili rekreativni sportski model, visokih performansi i u ratničkim bojama: porodica modela Kadetta C imala je mnoga lica. Proizvedeno je ukupno 1,7 milijuna modela od 1973. do 1979. godine. Kadett C sa stražnjim pogonom svoju je premijeru doživio 1973. godine, a krasila ga je karoserija jasnih linija i nova prednja osovina s duplim poprečnim ramenima. Karakteristična obilježja dizajna bila su ravna rešetka hladnjaka, poklopac motora s naborom tipičnim za marku, kao i prednja maska oblikovana kao spojler. Riječ je o automobilu „koji nije samo ugodan za vožnju, nego je i savjesno konstruiran i uredno izrađen. Osim toga, lako se održava, jednostavno ga je popraviti, a ekonomičan je za održavanje", pohvalili su ga testeri automobila iz izdanja 20/73 časopisa auto motor und sport. GT/E je 1975. godine debitirao na sajmu automobila IAA. Njegov 1,9 litreni motor s Boschevim ubrizgavanjem L-Jetronic imao je snagu od 105 KS, a uz samo cca. 900 kg težine vozila postizao je brzinu od 184 km/h.

Četvrta generacija poslijeratnog Kadetta najavila je novu eru kompaktne klase u Opelu: na sajmu IAA 1979. godine po prvi se put predstavio moderno oblikovani Kadett D, prvi Opelov model s pogonom na prednje točkove. Njegov dizajn bio je vrlo uvjerljiv: iako je Kadett D svojom dužinom od 3998 milimetara bio za 12,6 centimetara kraći od svog prethodnika, ponudio je duži unutrašnji prostor od njega, kao i uvjerljivo više prostora od nekih konkurenata. No taj Kadett nije prekinuo tradiciju samo svojim pogonskim sistemom i šasijom (s torzijskom osovinom u stražnjem dijelu); dobio je i novi 1,3-litarski OHC motor koji je imao snagu od 60 ili 75 KS. Početak nove ere u kompaktnoj klasi dodatno pokazuje i ponuda karoserija: osim prostranog karavana s obujmom prtljažnika do 1425 litara, Opel je ponudio isključivo varijante s hatchbackom. U siječnju 1983. sportski Kadett GTE uključuje se u zabavnu utrku GTI automobila. GTE, koji je mogao postići brzinu do 187 km/h, bio je opremljen 1,8-litrenim četverocilindričnim motorom, a isporučivao je 115 KS. Ostale tehničke modifikacije uključivale su čvršću i niže postavljenu šasiju, nove amortizere upravljača i disk kočnice s unutrašnjom ventilacijom. Od 1979. do 1984. godine proizvedeno je ukupno 2,1 miliona Kadetta D.

Drugi kadet s prednjim pogonom proizvodio se od 1984. do 1991. godine, a proglašen je „najboljim automobilom 1984. godine“ i postao pravom uspješnicom. S ukupno 3.779.289 primjeraka bio je najprodavaniji Opel do tada, kao i pravi svjetski prvak u aerodinamici. Opelovi inženjeri te su 1984. pogodili dobitnu kombinaciju. Na tehničkim osnovama svog prethodnika, ali uz potpuno novu karoseriju s hatchbackom, Kadett E postigao je velik uspjeh. Kadett D već je bio najbolji kompaktni model s koeficijentom otpora zraka od 0,39 – ali u usporedbi s njegovim nasljednikom ta se brojka činila blijedom: nakon 1.200 sati preciznog podešavanja u zračnom tunelu, model E postigao je senzacionalni koeficijent otpora zraka od 0,32. Sportski GSi, s koeficijentom otpora zraka od 0,30 i aerodinamičkim otporom od 0,57 četvornih metara, postigao je najvišu aerodinamičnost u svijetu automobila u tipu limuzina. Već nakon kratkog vremena kupci su s oduševljenjem prihvatili novi oblik – započeo je nagli uzlet koji je Kadettu E 1987. godine priskrbio 625.000 novih registracija. Kad je riječ o kapacitetu prtljažnika, karavan je odavno bio prvak svih klasa, a od jeseni 1985. ponovno je vraćena inačica s notchbackom, prvi put od Kadetta C. GSi je nakraju postao legendaran – 1987. godine jednostavno je ostavio konkurenciju iza sebe zahvaljujući pionirskom 16-ventilskom motoru koji broji 150 KS.

Od 1991. do 1997. godine proizvedeno je oko 4,13 miliona Astre F. Time je ta serija do danas ostala Opelov model s najviše proizvedenih primjeraka. Suvremeni dizajn, više prostora, udobnosti i veća razina zaštite okoliša bili su u fokusu prilikom njezinog razvoja. Kadettova nasljednica preuzela je ime sestrinskog modela iz Velike Britanije, gdje se od 1980. već četvrta generacija kompaktnog automobila prodavala pod nazivom Vauxhall Astra. Tokom izrade novog modela posebna je pažnja usmjerena na sigurnosne karakteristike. Sve Astre raspolagale su aktivnim sistemom pojasa sa zatezačima na prednjim sjedalima, punktovima za podešavanje pojaseva po visini, kao i bočnom zaštitom, uključujući dvostruka ojačanja od čeličnih cijevi u svim vratima. Po prvi su put svi motori imali katalitičke konvertere. U proljeće 1998. godine predstavljena je Astra s dizajnom nalik kupeu i trojim vratima, zatim kao peterovratna limuzina i kao karavan. Nakon nekog vremena uslijedila je limuzina s notchbackom, kupe i kabriolet. Progresivni, neovisni dizajn, dinamična šasija i pogonska tehnologija, kao i gotovo udvostručena torzijska čvrstoća i otpornost na savijanje značajke su potpuno nove, druge generacije Opel Astre. Visokom zadržavanju vrijednosti pridonijela je prije svega pocinčana karoserija. Aktivnu sigurnost vožnje omogućila su transparentna H7 prednja svjetla koja su osigurala za 30 posto veću svjetlosnu učinkovitost, kao i potpuno nova DSA šasija (Dynamic Safety Action). Karakteristike modela spajaju udobnost s okretnim i sigurnim upravljanjem, čak i uz puno opterećenje. Osovinski razmak narastao je za desetak centimetara i osigurao više prostora, prije svega za koljena u stražnjem dijelu, a zapremnina prtljažnika povećala se na 370 litara.

Prodana u više od 2,7 miliona primjeraka, Astra H pružala je jedinstvenu raznolikost modela zahvaljujući ponudi dvanaest motora snage od 90 do 240 KS i sedam inačica karoserije. Napredni dizajn, visoka vozna dinamika i tehničke inovacije – to su bile izvanredne karakteristike treće generacije Opel Astre predstavljene 2004. Ubrzo nakon toga pobijedila je na brojnim usporednim testovima u specijaliziranim medijima. Astrine tehničke poslastice uključivale su prilagodljivi sistem šasije IDSPlus s elektroničkom kontrolom amortizera, koja se inače mogla pronaći samo u vozilima luksuzne klase i u ekskluzivnim sportskim automobilima, kao i AFL sistem prednjih svjetala s dinamičnim osvjetljavanjem u zavojima. Astra je bila na najvišoj razini i kad je riječ o sigurnosti. Ovaj bestseler smatrao se jednom od najsigurnijih hatchback limuzina u kompaktnoj klasi.

Umjetnička elegancija spojena s njemačkom preciznošću: Opel Astra J utjelovljuje Opelovu novu filozofiju dizajna, a uz to svojim vozačima olakšava vožnju zahvaljujući tehnologijama koje su već pridonijele uspjehu Insignije, najprodavanijeg modela iz srednje klase. Prednja kamera „Opel Eye“ prepoznaje prometne znakove i vozaču pruža informacije o ograničenjima brzine i zabranama pretjecanja. Uz to, pazi na to da automobil ostane u pravoj prometnoj traci. S AFL+ sustavom prednjih svjetala, Astra može gledati iza krivina, pa čak i, u slučaju potrebe, automatski upaliti duga ili kratka svjetla. Zahvaljujući novoj šasiji – koja na zahtjev dolazi s prilagodljivom FlexRide tehnologijom – Astra može u potpunosti iskoristiti svoje dinamične talente. Nova konstrukcija stražnje osovine garantuje užitak u vožnji, poboljšano upravljanje i udobnost, a takozvana Wattova veza poboljšava kontrolu kotača. Astrini vozači mogu se opušteno nasloniti na ergonomska sjedala prilagođena kralježnici, za što je Opel dobio oznaku kvalitete kod neovisnih stručnjaka za zdrava leđa udruženja Aktion Gesunderback e.V. (AGR).

Do 200 kilograma lakša, s više prostora u kabini uprkos manjim vanjskim dimenzijama, a uz to najučinkovitija do sada zahvaljujući najnovijoj generaciji motora –Opel Astra K predstavlja kvantni skok u razvoju i proglašena je najboljim evropskim automobilom 2016. godine. Uspješni model iz Rüsselsheima ponovno je dostupan kao sportska limuzina s hatchbackom i kao prostrani Sports Tourer. Astra K nastavlja tradiciju svojih prethodnika: i ona osvaja izvanrednom tehnologijom svjetala. Astra je prvi automobil koji u kompaktnu klasu uvodi prilagodljivu matricu LED svjetala IntelliLux LED®, što se dotad moglo pronaći samo u luksuznim i premium modelima. Niz najmodernijih sustava za pomoć vozaču uključuje, između ostalog, prepoznavanje prometnih znakova, pomoć za ostajanje u prometnoj traci s aktivnom korekcijom upravljanja, prikaz udaljenosti i upozorenje na frontalni sudar uz automatsko kočenje u slučaju opasnosti. Prema želji, dostupna su i nova ergonomska sjedala koja imaju oznaku kvalitete stručnjaka iz AGR-a. Sjedala za vozača i suvozača sada raspolažu i dodatnim značajkama koje osiguravaju još veću udobnost – opcionalno, moguće je uključiti funkcije ventilacije i masaže. Novom Astrom njemački proizvođač automobila otvara iduće poglavlje –po prvi puta model kompaktne klase bit će dostupan i u elektrifikovanoj inačici. Opel će novi model ponuditi kao plug-in hibridno vozilo s dva nivoa performansi. Uz to, bit će dostupne i inačice s veoma učinkovitim benzinskim i dizelskim motorima u kombinaciji s automatskim mjenjačima sa šest i osam stepeni prjenosa i posebno malim trenjem. Uz to, u novoj je Astri sadržan koncept dizajna ovog proizvođača automobila: najdinamičnija do sada, s jasnim, uzbudljivim linijama bez nepotrebnih detalja i s Opel Vizirom, novim licem marke. Novom generacijom kompaktne klase Opel pokazuje da Astra ulazi u novu eru.