Može li dvije godine stara češka Fabia adekvatno parirati svježem i modernom Citroenu C3? Mada je C3 tek zakoračio na bh. tržište, prošlogodišnji prodajni rezultati i liderska pozicija sa više od 250 isporučenih jedinica debelo idu u prilog Fabie. Ako se tome pridodaju tradicionalna naklonjenost bh. kupaca prema češkim (njemačkim) automobilima sa Volkwagenovom tehnologijom i činjenica da je njen koncernovski „brat“ i drugi najprodavaniji evropski gradski model – Polo 2016. godinu u BiH na listi najrodavanijih završio na četvrtoj poziciji, onda je jasno koliko je težak zadatak pred Citroenom C3.

I dok na evropskom tržištu debeli sloj šminke kojim se prekriven novi C3 predstavlja značajan adut, u BiH on ne donosi očekivanu prednost. U klasi do i iznad 20 hiljada konvertibilnih maraka uglavnom se bira proračunato i prije svega racionalno. Barem je do sada tako bilo... Zahtjevniji kupci sa navedenim novčanim iznosom po pravilu se radije odlučuju za dobro opremljene polovne kompakte nego za ušminkan i skupocjen gradski automobil. U takvom ambijentu dizajnerski i tehnološki jednostavnu Fabiu mnogo je lakše prihvatiti sa srednjim paketom opreme nego što je to slučaj recimo sa C3, koji se bez širokog asortimana modnih dodataka u početnim kombinacijama (bez plastike na blatobranima i pragovima) čini siromašnim i ogoljenim. Mada nema sumnje koji je od dva testna automobila modernije oblikovan, treba primijetiti da su Škodini dizajneri mogli pokazati malo više hrabrosti, a Citroenovi kreativnosti, jer se novi C3 zbog velike sličnosti sa C4 Cactusom u mnogim segmentima čini kao njegova kopija. I dok je sa češkim modelom na prvi pogled jasno kojoj klasi pripada, sa C3 poput testnog nećete lako odgonetnuti tu dilemu, jer povišeni prednji dio, te crnom plastikom obloženi branici, blatobrani i pragovi sugerišu da je riječ o off-road automobilu, a nije. Pomalo razočaravajuće djeluje činjenica da su uprkos mnoštvu plastičnih obloga vrata kod C3 ostala gola i nezaštićena od bočnih udara. Razočaravajuće je i da su od Francuza na sva usta reklamirani „Airbump“ bočni vazdušni jastučići serijski dostupni tek u najbogatijem paketu opreme, a kod testnog modela uz doplatu od 469 KM. Ni Fabia tu nije ništa bolja, jer su i njena vrata gola i bez lajsni, koje se ne nude ni kao opcija. Češki model je ispred Francuskog kada su u pitanju točkovi. I dok Fabia u drugom paketu opreme dolazi sa punopravnim 15-inčnim petokrakim aluminijumskim naplacima, C3 se kotrlja na čeličnim, koji su vješto prikriveni plastičnim ukrasnim poklopcima. Podsjećamo da je testni model uz doplatu od 375 KM imao broj veće čelične 16-ke.

U unutrašnjosti je slična priča kao i s vana. Fabia nudi klasiku, a C3 moderan pristup. Klasika je očekivano jednostavnija i prirodnija, te od vozača ne zahtijeva ama baš nikakvo privikavanje. Fabijini analogni instrumenti su pregledni, a digitalni displej između njih nudi najosnovnije informacije. Trokraki upravljač je plastičan, ali se sa hromiranim ukrasima ne čini više tako spartanskim kao što je to bio slučaj kod prethodne generacije. Osnovni „Bluess“ radio sa malim okruglim displejom, Aux i USB utičnicama, te četiri zvučnika zadovoljava osnovne potrebe za zabavom. Prednja stakla su električno podesiva, a zadnja su na „kurblu“. ESC i kontrola pritiska u gumama, te start/stop sistem su serijski, kao i ručni klima uređaj sa tri okrugla petenciometra, koji se mogu „vrtjeti“ bez potrebe za skretanjem pogleda sa puta. Sivilo tvrde plastike, koja je veoma čvrsto pričvršćena za karoseriju, razbijeno je širokom svijetlom oblogom po sredini instrument panela, te mnoštvom sitnih hromiranih ukrasa i pokojim, u klavir lak obojenim plastičnim okvirom. Oku ugodan detalj su dvobojna sjedišta sa svijetlim bokovima, koji su na prljanje najosjetljivi dijelovi enterijera. Na prljave ruke nešto je imunija tamna platnena obloga na oblogama prednjih vrata, ali bi možda bilo praktičnije da je i ona od nekog materijala, poput eko kože koja se može lako brisati...

Modernistički pristup u Citroenu C3 je potpuno drugačiji. Suočeni sa brojnim kritikama na račun digitalnih instrumenata C4 Cactusa, Francuzi su odlučili da kod gradskog modela zadrže klasične analogne. I nisu pogriješili, jer C3 zajedno sa Fabijom ima jedne od najpreglednijih instrumenata u klasi. Lijep oblik ima trokraki multifunkcionalni upravljač, koji je kod testnog modela bio obložen kožom. U Citroenovoj kabini prednost je data estetici, zbog čega pojedini elementi poput ručice mjenjača nisu ergonomski najugodniji. Foteljasta sjedišta su udobna, ali bez bočnog oslonca, a i njihova mekoća i debeli sloj spužve ne ulivaju povjerenje kada je riječ o dugotrajnosti. Plastika je kao kod Fabie crna i tvrda, ali neotpornija na grebanje. Na pojedinim dijelovima poput plastične obloge iznad tunela mjenjača Francuzi su štedjeli na kontaktima za učvršćivanje. Mada to ne utiče na funkcionalnost, klimavost sugeriše na određene površnosti u izradi. Iako spada u Citroenova moderna rješenja, 7-inčni na dodir osjetljivi ekran ne donosi očekivani nivo upravljačke jednostavnosti, jer su Francuzi u njega „strpali“ sve moguće dostupne sisteme. Displej je pregledan, grafički lijep, ali bez pomoći suvozača odabir željenih funkcija u toku vožnje sa vozačeve pozicije je veoma rizičan, jer zahtijeva potpuno skretanje pogleda s puta i precizno fokusiranje pozicije, koju treba dodirnuti prstom. Najteže se boriti sa ventilacijom zbog usitnjenih i brojnih komandi. No ima vozača kojima to ne smeta i koji su radi modernog izgleda spremni žrtvovati dio komfora. Najpovoljnija Fabia na bh. tržištu sa 1.0 MPI motorom od 60 KS i Active Dream opremom do registracije košta 17.500 KM, dok za Citroen C3 Live sa 1.2 PureTech motorom od 68 KS treba izdvojiti 18.569 KM. Testna i jedna od najpopularnijih Fabijinih verzija dostupna je za 21.500 KM, dok za C3 poput testnog sa sedam opcionih dodataka treba izdvojiti 25.322 KM. S popustom koji prati početak prodaje taj iznos se smanjuje na 23.043 KM. Za manje-više isti novac Fabia se može dobiti sa 1.2 TSI motorom od 90 KS i testnom opremom, a ukoliko gledamo cijenu bez aktuelnog popusta, onda su u igri i 1.2 TSI motor sa 110 KS, te 1.6 MPI sa 110 i DSG automatskim mjenjačem.

PRAKTIČNI KVALITETI
U pogledu funkcionalnosti Fabia je korak ispred C3, jer nudi prtljažnik zapremine 330 litara, 30 litara veći nego kod Citroena. Zadnja klupa kod Fabie je prostranija, a zbog pravilnije linije krova nudi i više prostora za glave putnika. Kod Citroena su pretinci u vratima obojeni u bijelu boju. Na prvi pogled to je estetski lijepše rješenje, ali i praktičnije jer olakšava uvid u sadržaj. No svijetla plastika koja je često u dodiru s rukama i predmetima je teška za održavanje i mnogo lakše se prlja nego klasična crna kod Fabie. Kada je riječ o prljanju enterijera u C3 tu treba dodati i platnene umetke ispred suvozača i na naslonima vrata. Svijetli su i lijepi, jer prave kontrast crnoj plastici, ali veoma osjetljivi na prljavštinu. S druge strane, ovo rješenje je sigurno jeftinije nego stilizovani svijetli plastični umetak kakav na instrument panelu ima Fabia. Vrijeme će pokazati koje rješenje je dugotrajnije, mada se taj odgovor može pretpostaviti i sada.

MOTORI
Mada oba pate od karakteristične „drhtavice“ i imaju frktavi trocilindrični zvuk, njemački motor je osjetno ekonomičniji i bolje sarađuje sa preciznijim petostepenim mjenjačem. Za pogon najpovoljnije Fabie zadužen je 1.0-litarski trocilindraš koji razvija 60 KS i 95 nm obrtnog momenta. Ovaj motor je dostupan i u jačoj verziji sa 75 KS, koja ima isti obrtni momenat. Osim njega, Fabijinu benzinski gamu čine provjereni i veoma izdržljivi 1.6-litarski atmosferac sa 110 KS, te dinamični 1.2 TSI u verzijama sa 90 i 110 KS. Citroenova benzinska gama je skromnija, jer počiva na tri verzije 1.2-litarskog trocilindraša. Prve dvije su atmosferski benzinci sa 68 i 82 KS, dok je treći turbo sa 110 KS... Najslabiji Fabijin benzinski motor je najekonomičniji mogući pogon, ako se uzimaju u obzir troškovi registracije i redovnog održavanja. Mali trocilindraš može biti i ekonomičan potrošač. S laganijom nogom na gasu i dvije osobe u kabini, na otvorenoj cesti putni računar nam je najčešće pokazivao prosjeke od oko pet litara. U istom režimu rada, u gradskoj vožnji se može proći i sa 6,5 litara. Ukoliko ne marite za potrošnju, niti pazite na svoj stil vožnje, onda je realno očekivati da vam se prosjeci kreću između sedam i osam litara. Snagu razvija konstantno, a do „stotke“ ubrzava za 15,7 sekundi. Gradski ritam prati bez većih problema, dok je na otvorenoj cesti ili autoputu očekivano orijentisan na desnu traku, uprkos činjenici što mu je maksimalna brzina 160 km/h. Testni C3 je pokretao poznati 1,2-litarski benzinski motor s tri cilindra u izvedbi s 82 KS. Mada nijedan motor ne može sakriti svoju trocilindričnu koncepciju, Citroenov u praznom hodu radi nemirnije sa mnogo više neugodnih vibracija. Dobar je za vožnju gradom, ali će na otvorenoj cesti zadovoljiti samo manje zahtjevne vozače. Najniža potrošnja koju smo s dosta muke ostvarili je 5,6 litara, a maksimalna 8,6. Prosjek od 7,5 je za čitavi litar veći od Fabijinog. I mjenjač je na kakav smo navikli kod većine automobila PSA grupacije. Hodovi su dugi, mogao bi biti precizniji i baš poput motora najbolje mu odgovara miran način vožnje. Fabia ima osjetno precizniji mjenjač i ugodnije nožne komande. C3 je vrlo udoban automobil i s lakoćom upija gradske neravnine, ali samo na ravnoj cesti. Nađe li se neravnina u krivini ili se prelazi preko tramvajske pruge vješanje ispoljava svoju lošu karakteristiku pretjerane mekoće i više ne ide kuda želi vozač. Dodamo li tome nedirektan upravljač s kojim je takve situacije nemoguće preciznije korigovati, dolazimo do zaključka da je najbolje zaboraviti bilo kakvu dinamičnu vožnju i sporije voziti krivinama očekujući neravnine. Fabia je po tom pitanju njemački čvršća i rekli bismo spremnija za bh. izazove. To nikako ne znači da je češki model i neudoban, čak naprotiv, Fabia je iznenađujuće ugodna u poređenju sa jednim čistokrvnim francuskim modelom kakav je Citroen C3.