Sada već davne 2001. godine Hyundai je krenuo u avanturu konstruisanja automobila koji je za pogon koristio gorive ćelije, odnosno FCEV (fuel cell electric vehicle) tehnologiju. Prvi model bio je tada aktuelni Santa Fe, koji je imao domet od 160 km uz 126 km/h maksimalne brzine. Drugi model bio je Tucson iz 2005. godine koji je koristio bipolarne ploče od kompozitnih grafitnih ploča, koje su u jednoj ćeliji radile kao anoda, a u drugoj kao katoda. Ovakav Tucson mogao se kotrljati 300 km, a njegova najveća brzina iznosila je 130 km/h. Treći korak bio je ix35 Fuel Cell iz 2012. godine, koji je imao veće rezervoare kompresovanog vodonika, napredniju tehnologiju gorivih ćelija i znatno napredniji sinhroni AC motor, a već 2013. godine dobio je nagradu Price Future Auto kao prvi na svijetu serijski automobil sa ovom tehnologijom (znači prije Toyote Mirai).

Najnovija kreacija, Hyundai Nexo, predstavlja možda i odlučujući korak u masovnijoj primjeni tehnologije gorivih ćelija u pogonu automobila. Da podsjetimo, automobili na ovaj pogon su u stvari električni automobili, koji struju za pogon svojih elektro motora ne dobijaju iz klasičnih baterijskih sklopova, već iz vodonika u paketu gorivih ćelija, sklopu koji se ponegdje naziva i protočnim bojlerom. Model Nexo je prvenac u novoj Hyundai strategiji koja do 2025. godine predviđa uvođenje 18 ekološki prihvatljivih vozila na globalnom nivou. Nexo ima nešto drugačije dimenzije od aktuelnog Tucsona pa je od njega duži 262 mm, širi 38 mm i niži 25 mm, ali je istovremeno zadržao SUV izgled. Široki bešavni prednji dio jasno je definisan vodoravnom svjetlosnom grupom izvedenom u punoj LED tehnologiji, a dnevna svjetla su međusobno povezana tankom kontinuiranom linijom svjetlosti čime se dodatno dobilo na eleganciji. Glavna svjetla su izvedena kao trouglovi, a kaskadna rešetka je povećana radi većeg protoka vazduha. Krov je tanak i izgleda kao da pluta, a dodatno je naglašen krovnim otvorom i tankim „D“ stubom koji se proteže u zadnji spojler.

Nazad je takođe sportski orijentisan, sa triangularnim prozorom koji se proteže na bočne strane, a u zadnji spojler integrisan je zadnji brisač, čime automobil ima jak stav, pri čemu Nexo postaje prvi automobil iz Hyundai jata kome ručice vrata iskaču po potrebi, odnosno uvučene su u karoseriju, čime se dodatno dobija na aerodinamici. Nakon pet sekundi od startovanja automobila ručice se automatski izvlače, a čim se pređe brzina od 3 km/h automatski se uvlače. Unutrašnjost karakteriše vodoravna kontrolna tabla sa dva velika LCD-a, centralnim sa 12,3-inča sa navigacionim sistemom i drugim 7-inčnim kombinovanim (na mjestu klasične instrument table), čiji lijevi dio pokazuje brzinu, nivo vodonika i efikasnost vožnje, dok desni pokazuje bitnije podatke o navigaciji i mogućnostima povezivanja sa drugim sistemima.Većem unutrašnjem prostoru doprinose i 150 mm duže međuosovinsko rastojanje u odnosu na ix35, kao i tri odvojena rezervoara za vodonik, pri čemu se dobio ukupno 461 litar zapremine potpuno ravnog prtljažnika. Sve ovo doprinijelo je da je Nexo lakši, bolji je raspored rezervoara za gorivo, a aerodinamika iznosi 0,329 Cx.

Po Hundaijevim inženjerima, Nexo je savršeno vozilo sa nultom emisijom i za svakodnevnu upotrebu, koje ne traži nikakvo odricanje od zadovoljstva vožnje. Pogonski sklop isporučuje 120 kW (163 KS) i 395 Nm maksimalnog obrtnog momenta. Ubrzanje od 0 do 100 km/h iznosi 9,2 sekunde uz najveću brzinu od 179 km/h. Stepen iskorištenosti gorivih ćelija iznosi 60%, što mu omogućava da pređe 800 km bez ponovnog punjenja (prvi testovi u Njemačkoj pokazuju 580) rezervoara. Iako su rezervoari povećani na 156,6 litara (52,2x3), njihovo punjenje obavlja se za manje od pet minuta. Već sada pogonski sklop je na nivou klasičnog motora SUS i može bez problema da traje 10 godina i 160.000 km. Značajno je i to što se Nexo bez problema pokreće i na -30ºC, što je dokazano na ispitivanjima u Švedskoj na takozvanom Arktičkom krugu. Prethodne generacije FCEV automobila imale su problem sa pokretanjem na temperaturama od -10 do -20ºC. Ovaj problem na Nexo-u inženjeri su riješili novim sklopom za zagrijavanje goriva pri temperaturama ispod 0ºC, tako da se sada Nexo uspješno pokreće i na -30ºC.

Drugi problem kod FCEV-a jeste stvaranje kristala leda u unutrašnjosti gorivih ćelija nakon gašenja vozila, jer je voda jedini nusprodukt procesa. Ovo je na Nexo-u riješeno tako da se voda uklanja prije nego se zamrzne, tako što se koristi sistem ventilatora na gorivim ćelijama. Nexo je nakrcan najnovijim sistemima pomoći vozaču, a najznačajnije su Blind Spot View Monitor (BSM), Lane Following Assist (LFA), Highway Driwing Assist (HDA), samostalno parkiranje (Remote Smart Parking Assist-RSPA) i svi sistemi potrebni za četvrti nivo autonomne vožnje. BSM je prva ovakva tehnologija dostupna u svijetu i prikazuje vozaču na 7-inčnom centralnom monitoru pogled lijevo, desno i iza automobila tokom promjene trake u bilo kom smjeru. Koristi širokougaone monitore koji prikazuju ono što klasični retrovizori ne mogu, a povećava vidljivost u svim uslovima, posebno kada „vladaju“ kiša ili mrak. LFA automatski podešava upravljač tako da se vozilo uvijek nalazi u sredini trake i funkcioniše do 145 km/h. Kada se LFA „upari“ sa HDA (koji koristi razne senzore i analizira karte) omogućava se autonomna vožnja na autocestama četvrtog nivoa.

Ovo je i dokazano test vožnjom od Seula do Pyeongchanga u dužini od 190 km. Tri autonomna Nexo automobila ovu udaljenost samostalno su prešla pri brzinama 100 do 110 km/h, pri čemu su pratila tok saobraćaja i samostalno se uključivala i isključivala sa autoputa, mijenjala vozne trake i slično, a sve zahvaljujući dodatnim senzorima i 5G mreži. RSPA automatski parkira automobil, bilo paralelno bilo okomito, jednim pritiskom na taster, a posebno je namijenjen za izazove parkiranja u vrlo uske parkirne prostore. LFA, HDA i RSPA su samo tri od devet posebnih ADAS tehnologija koje su integrisane u Nexo, prema najnovijim evropskim zahtjevima. Future Utility Vehicle karakteristike Hyundai SmartSense tehnologije, između ostalog, uključuju i upozorenje na sudar, autonomno hitno kočenje sa detekcijom pješaka, pomoć pri vožnji uz pomoć linije (standard), držanje pažnje vozača i slično. Da li će ovaj korak u razvoju FCEV-a biti dovoljan da konačno preskoče „klasična“ električna vozila ili će i dalje biti teško prihvaćena od strane potrošača, ostaje da se vidi. Za sada, primjer Toyote Mirai (na vodonik) koja je od predstavljanja 2014. godine do februara 2017. godine prodata u svega 2.840 primjeraka, ne uliva neku veliku nadu.

P L U S
* Lakši od prethodnika
* Bolje vozne karakteristike i ekonomičnost
* Veći unutrašnji prostor
* Unaprijeđen pogonski sklop i smanjena buka u unutrašnjosti
* Omogućen start i na -30ºC
* Opremljen raznim sistemima pomoći u vožnji

M I N U S
* Cjenovno je iznad i klasičnih el.automobila, a pogotovo onih sa motorima SUS
* Nedovoljno razvijena mreža stanica za punjenje vodonikom
* Slabo, čak i u razvijenim zapadnim zemljama, prihvaćena tehnologija

NISSAN „POZELENIO“
Trend elektrifikacije automobila ne jenjava. Broj prodatih primjeraka električnih automobila iz godine u godinu sve je veći, pa se i mnogi tradicionalno konzervativni proizvođači polako okreću ka njima. Tako će Mercedes oformiti potpuno novu gamu električnih automobila pod nazivom EQ, a Bentley će u bliskoj budućnosti predstaviti svoj prvi elektromor automobil, koristeći tehnologiju Porschea. I dok se većina proizvođača polako „zahuktava“, dotle „starosjedioci“ kupe kajmak. Nissan je već prvom generacijom modela Leaf zadivio svijet i pokazao kako potpuno električni automobil može biti upotrebljiv za svakodnevnu upotrebu. Nova generacija Leafa je osvojila nagradu za svjetski „zeleni automobil“ 2018. godine, kao potvrda da je ovaj model omiljen među kupcima ove vrste automobila. Nagradi je „kumovao“ napredan dizajn i još naprednije ugrađene tehnologije, uz povećan domet na 400 km. Činjenica da je stručni žiri bio sastavljen od predstavnika iz svih krajeva svijeta, dodatno daje na težini ovoj nagradi koja će Nissan, sasvim sigurno, učvrstiti na „krovu svijeta“ među proizvođačima električnih automobila.