Ovo automobilsko zdanje s pravom možemo nazvati „čudom“ jer u suštini predstavlja ostvarenje dugo sanjanog sna. Još kada se, sada već davne 2011. godine, pojavio Kijin koceptni GT, Korejci su jasno dali do znanja mnogim automobilskim brendovima da ravnopravno ulaze u trku za najviše cijenjenim segmentom u automobilizmu, takozvani grand touring. Sada, nešto više od pet godina poslije koncepta, oživio je model koji je nastao na osnovnim karakternim GT crtama, doduše u nešto blažoj dizajnerskoj formi i sa nazivom Stinger. Zvaničnici tvrde da će petovratna sportska limuzina sa pet sjedišta zaista biti konkurentna i redefinisati postojeću praksu da u ovom segmentu glavnu riječ vode evropski modeli, mada ni Stinger nije daleko od toga da mu rodni list bude adresiran na Evropu, jer predstavlja rezultat predanog rada dizajnerskog centra u Frankfurtu. Ipak, za sada ostaje da je Stinger Korejac, ponajviše jer su vozne karakteristike i upravljivost, što je i osnova automobila, nastale i razvile se u R&D Centru u Namjangu.

Čini se da su već vidljivi rezultati rada njemačkog automobilskog stručnjaka Alberta Biermanna, nekadašnjeg BMW M stručnjaka, koji je bio zadužen za razvoj pogonskog sklopa i upravljivosti automobila u nastanku. Stinger je najjači Kia model do sada napravljen, a za pogon će biti zadužene čak tri agregatske jedinice. Oba ponuđena benzinca biće upregnuta turbopunjačem, a nekako se očekuje da će na evropskom tlu popularniji biti manji, dvolitarski, koji proizvodi zavidnih 255 KS pri 6.200 obrtaja u minuti sa najvećim obrtnim momentom od 353 nm. Najjače Stingerovo srce predstavljaće 3,3 litarski twin-turbo benzinac koji će pri  6.000 obrtaja isporučivati za Kiu rekordnih 356 KS, a raspolagaće obrtnim momentom od čak 510 nm. Ovakve karakteristike biće dovoljne da nova sportska limuzina iz stanja mirovanja do stotke skoči za svega 5,1 sekundu. Kako bi se zadovoljili apetititi zahtjevnog evropskog tržišta, tako je u Stingera upakovan i jedan, ali vrijedan dizelaš. Zahvaljujući turbopunjaču, 2,2 litarski agregat razvijaće nešto više od 200 KS. Interesantna je i činjenica da će svi agregati biti upareni sa 8-stepenim automatskim mjenjačem koji je stopostotni Kijin proizvod.

Osnovno oružje u napadu na direktne konkurente, kako tvrde zvaničnici, predstavlja gabaritnost vozila. Dužinom od 4.830 i širinom od 1.870 mm Stinger je najveći u klasi, što mu omogućava izdašnu prostranost u kabini. Enterijer je oplemenjen luksuznim i stilski dotjeranim materijalima, što bi svakako trebalo ostaviti poseban doživljaj u vožnji. Premium zvučni sistem Harman/Kardon sa svojih 15 zvučnika biće zadužen za potpuno novo audio iskustvo. Ni prtljažni prostor ne nosi drugačiji epitet, pa se u „gepek“ može spakovati više putničkih kofera. Svakako, tu je i arsenal dobro poznatih Kijinih sigurnosnih sistema te sistema za asistenciju u vožnji koji će u kombinaciji sa luksuznim elementima biti osnova za ulazak u „premium društvo“ što je, prema izjavama zvaničnika, osnovna ambicija ovog korejskog brenda. Evropska premijera očekuje se na dolazećem Sajmu automobila u Ženevi, nakon čega ćemo dobiti odgovor da li će za Kiju biti veliki zalogaj napad na premium brendove, te da li će se ravnopravno nositi sa Audijem A5, Infinitijem Q50, BMW-om M4 Grand Coupe ili Mercedesovim CLS-om. Samo laici će reći kako izjave čelnika nisu preambiciozne. Međutim, podsjetimo se da su isti čelnici prije oko pola decenije postavili petogodišnji cilj da „Kia bude u rangu sa Toyotom“, a neka medijska istraživanja su pokazala da je taj cilj ispunjen, pa čak i premašen.

Pogon na zadnje ili na sve točkove
Upravo da bi povećao konkurentnost i subjektivni doživljaj vozaču, Stinger je i prvi Kijin model koji će raspolagati pogonom na zadnje točkove. Ovaj sistem podrazumijeva mehaničku blokadu diferencijala koja će biti zadužena za ravnomjernu raspodjelu snage preko zadnje osovine. Kako se moglo i očekivati, opciono će biti u ponudi i pogon „na sva četiri“ koji podrazumijeva novi DTVC (Dynamic Torque Vectoring Control) sistem koji prati vozačeve inpute i vozne uslove, te automatski raspoređuje snagu i kočionu silu na odgovarajući točak s namjenom održavanja zadatog smjera.

Tekst: Edin Alić